Na osnovu člana 10a Zakona o notarima ("Službeni list RCG", broj 68/05 i "Službeni list
CG", broj 49/08), Ministarstvo pravde donosi
PRAVILNIK
O RADU NOTARA
(Objavljen u "Sl. listu CG", br. 30 od 28. aprila 2009, 36/13, 13/17, 65/21)
I OPŠTE ODREDBE
Član 1
Ovim pravilnikom bliže se uređuju pitanja određena Zakonom o notarima (u daljem tekstu:
Zakon), kao i pitanja od značaja za organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja kancelarije
notara i rad notara.
Član 2
Primjenom ovog pravilnika obezbjeđuje se uredno i blagovremeno vršenje notarskih poslova,
administrativno-tehničkih i drugih poslova značajnih za notarsku službu.
Član 3
Na pitanja koja nijesu uređena ovim pravilnikom, shodno se primjenjuju odredbe Sudskog
poslovnika.
II VRŠENJE NOTARSKE SLUŽBE
Član 4
Notar je obavezan da notarsku službu vrši u skladu sa Zakonom i na način predviđen ovim
pravilnikom. Vršenje notarske službe mora biti uredno i ažurno.
U vršenju notarskih poslova notar, po pravilu, svaku radnju preduzima prema redosljedu
prispijeća akta, tako da na jednak način štiti interes svake stranke.
Član 5
Notar organizuje notarsku službu zavisno od vrste i obima poslova i potrebe ažurnog i
efikasnog vršenja.
Član 6
Na zgradi u kojoj se nalazi kancelarija notara i na ulazu kancelarije mora biti istaknuta tabla
sa nazivom kancelarije notara.
Tabla iz stava 1 ovog člana je pravougaonog oblika, dimenzija 45x25 cm i sadrži Grb Crne
Gore, naziv: "Crna Gora", oznaku zvanja "Notar", prezime i ime notara i njegovo službeno
sjedište, napisano na crnogorskom jeziku, velikim slovima u zlatnoj boji na tamnoj podlozi.
Notar može postaviti i dodatnu tablu sa natpisom "Notar" i putokazom, u blizini svoje
kancelarije, koja po obliku i izgledu odgovara tabli iz stava 2 ovog člana.
Član 7
Kancelarija notara može biti smještena u poslovnom ili stambenom objektu koji ispunjava
uslove propisane ovim pravilnikom i mora imati poseban ulaz.
2
Ukoliko objekat iz stava 1 ovog člana nema lift, kancelarija notara može biti smještena
najviše do trećeg sprata.
Kancelarija notara mora biti ukupne površine najmanje 50 m2 i mora da sadrži: radnu
prostoriju, prostoriju za prijem stranaka, arhivu i sanitarni čvor.
Zajednička kancelarija dva notara mora biti ukupne površine najmanje 100m2 i mora da
sadrži: dvije radne prostorije, prostoriju za prijem stranaka, dvije arhive i dva sanitarna čvora.
U slučaju kad više od dva notara obavljaju notarsku djelatnosti u zajedničkoj kancelariji,
kancelarija mora biti ukupne površine najmanje 150m2 i mora da sadrži: radnu prostoriju za
svakog notara, prostoriju za prijem stranaka, arhivu za svakog notara i dva sanitarna čvora.
Član 8
Kancelarija notara mora imati sljedeću opremu:
mehanički uređaj za pisanje (pisaća mašina);
kompjuter sa opremom za internet konekciju i štampač;
sigurnosnu blagajnu (sef);
telefon i faks;
aparat za fotokopiranje;
vatrootporne ormare i
protivpožarni uređaj.
Kad dva ili više notara obavljaju notarsku djelatnost u zajedničkoj kancelariji, svaki notar
mora imati opremu iz stava 1 ovog člana.
Član 9
Pečat notara je okruglog oblika, prečnika 38 mm i otiskuje se u crnoj, tamnoplavoj ili
ljubičastoj tinti.
Pečatom notara može rukovati samo notar i ovlašćeno lice u kancelariji notara.
Pečat notara se mora držati zaključan.
Član 10
Štambilj notara je pravougaonog oblika, dimenzija 60x40 mm i sadrži naziv: "Crna Gora",
oznaku "NOTAR", prezime i ime notara i sjedište (Obrazac br. 1).
Notar je ovlašćen i dužan da u svom radu koristi štambilj propisan Zakonom i ovim
pravilnikom.
Lica zaposlena u kancelariji notara mogu koristiti štambilj notara samo po njegovom
ovlašćenju kao i u vezi sa radnjama za koje su ovlašćena da ih samostalno preduzimaju.
Van radnog vremena notara štambilj se mora držati zaključan.
Troškove za izradu pečata i štambilja snosi notar.
Član 10a
U postupku ovjere izvornika i otpravka izvornika notar koristi i metalni žig čiji otisak stavlja
na posljednjoj stranici.
Sadržina žiga iz stava 1 ovog člana identična je sadržini pečata notara i otiskuje se u
pečatnom vosku ili na papirnoj naljepnici - vinjeti ispod koje su provučeni završni krajevi
jemstvenika na poleđini posljednje stranice izvornika odnosno otpravka izvornika.
Član 11
Notar je dužan da, odmah nakon polaganja zakletve, ovjeri otisak svog pečata i štambilja kao
i potpis kod predsjednika osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište.
3
Zapisnik o ovjeri iz stava 1 ovog člana, potpisuje predsjednik suda, zapisničar i notar.
Ovjereni primjerak zapisnika predaje se notaru.
Član 12
Notar je dužan da, najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja zakletve, obezbijedi
uslove za početak rada, u skladu sa ovim pravilnikom.
Član 13
Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar), formira komisiju od tri
člana, koja utvrđuje ispunjenost uslova iz čl. 6, 7 i 8 ovog pravilnika.
O izvršenom pregledu i utvrđenom stanju komisija sačinjava zapisnik i daje ministru
mišljenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana.
Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi ministar dostavlja zapisnik Notarskoj komori (u
daljem tekstu: Komora).
Član 14
Radno vrijeme notara je 40 časova nedjeljno od ponedjeljka do petka i počinje i završava se
kao i radno vrijeme suda.
U okviru radnog vremena iz stava 1 ovog člana, notar samostalno određuje radno vrijeme za
prijem stranaka i to najmanje dva časa prije podne i dva časa poslije podne.
Notar jasno naznačava na ulazu u kancelariju radno vrijeme i vrijeme za prijem stranaka.
Član 15
O radnom vremenu i o vremenu za prijem stranaka notar obavještava, ministarstvo nadležno
za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo), predsjednika Komore, predsjednika
osnovnog suda i skupštinu opštine na čijem području notar ima sjedište.
U slučaju da notar odsustvuje iz kancelarije duže od pet radnih dana, kao i u slučaju
korišćenja godišnjeg odmora, notar je dužan da obavijesti Ministarstvo i Komoru o vremenu i
razlozima odsustva, kao i o zamjeniku notara ili o notaru kojeg je odredio da obavlja poslove
u njegovo ime.
Član 16
U hitnim slučajevima, odnosno u slučaju neodložne potrebe, notar može obavljati službenu
radnju i izvan utvrđenog radnog vremena, neradnim danom i praznikom, u kancelariji ili van
kancelarije notara, ali samo dok ta potreba traje i na zahtjev stranke koji mora biti opravdan.
Zahtjev stranke smatra se opravdanim kad je zaključenje pravnog posla neophodno radi
zaštite prava i interesa tog lica i kad:
zbog starosti, bolesti ili invaliditeta stranka ne može da dođe u kancelariju notara ni
uz pomoć drugih lica;
to zahtijeva lice koje se nalazi na liječenju u bolnici ili u drugoj ustanovi za
rehabilitaciju ili u ustanovi za zbrinjavanje i boravak starih lica;
to zahtijeva lice koje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora.
Član 16a
Notar je dužan da o obavljenoj službenoj radnji iz člana 16 ovog pravilnika sačini zapisnik,
koji potpisuje stranka, i konstatuje da potpis stranke na ovom zapisniku zamjenjuje njen
potpis u upisniku o notarskim zapisima i zapisnicima "UZZ" ili u upisniku o notarskim
ovjerama i potvrdama "OVP".
4
Zapisnik iz stava 1 ovog člana je sastavni dio notarskog zapisa ili notarske ovjere i prilaže se
uz zapis ili notarsku ovjeru, a u upisniku o notarskim zapisima i zapisnicima "UZZ" ili
upisniku o notarskim ovjerama i potvrdama "OVP" u rubrici "Napomena" upisuje se broj
službene radnje sa napomenom da je službena radnja obavljena na način iz člana 16 stav 1
ovog pravilnika.
Član 17
U slučaju odsustva u toku radnog vremena, notar na ulazu svoje kancelarije ističe
obavještenje, koje sadrži vrijeme odsustva sa terminom povratka.
U slučaju duže spriječenosti za vršenje službe, zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga,
notar ističe obavještenje na ulazu svoje kancelarije o licu koje će umjesto njega vršiti
notarsku službu.
3a. Način i postupak ravnomjerne zastupljenosti notara
Član 17a
Ako se notaru obrati organ, ustanova ili pravno lice iz člana 9 stav 4 Zakona o notarima, za
sačinjavanje notarskog zapisa o pravnom poslu na osnovu kojeg se vrši prenos i
uspostavljanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima, notar je dužan da
stranku uputi da se obrati Notarskoj komori zahtjevom za određivanje notara u skladu sa
članom 9 stav 5 Zakona o notarima.
O upućivanju iz stava 1 ovog člana notar je dužan da sačini službenu zabilješku.
Član 17b
Notar koji je određen za sačinjavanje notarskog zapisa u skladu sa članom 9 stav 5 Zakona o
notarima, obavezan je da kopiju akta Notarske komore o određivanju notara priloži uz
notarski zapis.
Član 18
U okviru nadzora nad obavljanjem notarske službe iz člana 124 Zakona, Ministarstvo vrši
uvid u odnosu na:
organizovanje notarske službe;
vođenje notarskih knjiga;
postupanje po depozitima;
primjenu notarske tarife;
vođenje propisanih evidencija;
poslove vezane za unutrašnje poslovanje kancelarije notara;
postupanje u skladu sa čl. 17a i 17b ovog pravilnika.
Ministarstvo vrši poslove iz stava 1 ovog člana, jedanput godišnje, a po potrebi i više puta.
III NOTARSKI AKTI
Član 19
Notarski akt sastavlja notar elektronskim ili mehaničkim uređajem za pisanje teksta na papiru
formata A4 takvog kvaliteta koji garantuje trajnost notarskog akta.
Tekst notarskog akta ispisuje se jednostrano.
5
Svi brojevi koji se odnose na novčane iznose, datume i druge važne brojčane oznake u
notarskom aktu, moraju biti ispisani i slovima, osim brojčane oznake jedinstvenog matičnog
broja stranke, brojčane oznake lista nepokretnosti i posjedovnog lista, katastarske oznake
parcele i objekta, službenog lista u kome je objavljen propis, kao i pojedinih odredaba zakona
i drugog propisa na kojima se akt zasniva.
Za otpravak i prepis notarskog akta može se upotrijebiti i aparat za fotokopiranje, koji se
nalazi u kancelariji notara.
Član 20
Notarski akt označava se na način što se u gornjem lijevom uglu akta upisuje naziv "Crna
Gora", ime i prezime, sjedište i adresa notara, a u gornjem desnom uglu oznaka i broj
notarskog akta iz odgovarajuće notarske knjige i broj kalendarske godine.
U notarski akt koji se sačinjava na osnovu akta Notarske komore iz člana 17b stav 1 ovog
pravilnika, poslije broja notarskog akta iz stava 1 ovog člana unosi se i broj akta Notarske
komore.
Član 21
Ako se notarski akt sastoji od više stranica, prva stranica se označava kao notarski akt iz
člana 20 ovog pravilnika, a svaka naredna stranica se označava brojem iz odgovarajućeg
upisnika i rednim brojem stranice.
Sve stranice označene u skladu sa stavom 1 ovog člana, prošivaju se jemstvenikom, tako da
se oba kraja jemstvenika na poleđini zadnje stranice pričvršćuju pečatnim voskom ili
ljepljivom trakom, i ovjeravaju pečatom notara.
Postupak iz stava 2 ovog člana odnosi se i na punomoćja i druge priloge koji se prilažu uz
notarski akt.
Ukoliko se punomoćje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom, na kraju će se
popisati svi prilozi sa brojem i oznakom, sadržinom i datumom izdavanja.
Nakon uredno izvršenog označavanja i povezivanja notarskog akta sa više stranica u smislu
stava 4 ovog člana, notar može potpisati notarski akt.
Na svakoj stranici notarskog akta, na vidnom dijelu ispod teksta, stavlja se paraf notara i
stranke.
Punomoćja i drugi prilozi čuvaju se u omotu spisa kao sastavni dio notarskog akta.
Član 22
Ovjera prepisa isprave, svojeručnog potpisa stranke, odnosno zakonskog zastupnika,
staratelja ili punomoćnika, izvoda iz poslovnih knjiga, prevoda i potpisa zastupnika pravnog
lica vrši se klauzulom o ovjeri. Ovjera se vrši nakon što se u upisniku o notarskim ovjerama i
potvrdama izvrše svi upisi i potrebni potpisi.
Ovjera iz stava 1 ovog člana vrši se pod uslovima iz čl. 62 do 66 Zakona.
Član 22a
Ovjera prepisa isprave ili spisa koji se, u skladu sa zakonom moraju priložiti notarskom aktu
(ovlašćenja, punomoćja, nalazi i mišljenja vještaka i drugi spisi koji su korišćeni prilikom
sastavljanja notarskog akta), ovjeravaju se klauzulom o ovjeri prepisa i označavaju brojem
6
notarskog zapisa iz upisnika o notarskim zapisima i zapisnicima "UZZ" uz koji se prilažu ili
klauzulom o ovjeri prepisa i označavanjem broja iz upisnika o notarskim ovjerama i
potvrdama "OVP" uz naznaku u upisniku o notarskim ovjerama i potvrdama "OVP" da se
radi o ovjerama koje se ne naplaćuju, iz razloga što su izvršene radi sastavljanja i ovjere
notarskog zapisa (Obrazac br. 1a).
Član 23
Klauzula o ovjeri potpisa na ispravi koja ima jednu stranicu, stavlja se ispod potpisa koji se
ovjerava, a ukoliko to nije moguće, klauzula se stavlja na poleđini stranice na kojoj je potpis
koji se ovjerava.
Klauzula o ovjeri prepisa koji ima jednu stranicu stavlja se ispod teksta koji se ovjerava, a
ukoliko to nije moguće, klauzula se stavlja na poleđini stranice prepisa koji se ovjerava.
Klauzula o ovjeri potpisa na ispravama i klauzula o ovjeri prepisa koji se sastoje od više
neuvezanih ili uvezanih listova stavlja se na poseban list koji se sa ispravom spaja
jemstvenikom na način iz člana 21 stav 2 ovog pravilnika.
Klauzula o ovjeri stavlja se uređajem za pisanje (računarom, pisaćom mašinom ili drugim
sličnim sredstvom) ili štambiljem za ovjere potpisa i štambiljem za ovjere prepisa koje
obezbjeđuje notar.
Član 24
Notar je obavezan da izda strankama otpravak izvornika, odnosno prepis notarskog akta.
Za izradu otpravka, odnosno prepisa notarskog akta, primjenjuju se odredbe ovog pravilnika
koje se primjenjuju za izdavanje i ovjeravanje notarskih akata.
Na zahtjev stranke kojoj se izdaje otpravak izvornika, notar može izdati otpravak bez priloga
koji su korišćeni za sačinjavanje notarskog akta.
Član 24a
Otpravak izvornika notar dostavlja organima uprave nadležnim za poslove poreza, poslove
nekretnina i poslove sprječavanja pranja novca preko dostavne knjige za mjesto,
preporučenom poštom ili uz zabilježbu o prijemu otpravka koju potpisuje ovlašćeno lice tog
organa.
Ako notarski akt sadrži pravni posao akcesorne prirode, uz notarski akt dostavlja se i prepis
izvorne isprave o osnovnom poslu (ugovor o kreditu, bankarske garancije i sl.) na osnovu
koga je notarski akt sastavljen.
Izuzetno, ukoliko notar smatra da je zbog pravne sigurnosti i značaja pravnog posla
neophodno da otpravak izvornika sadrži i druge priloge (nalaz i mišljenje vještaka, saglasnost
povjerioca i sl.) takav otpravak će dostaviti organima iz stava 1 ovog člana.
Član 24b
Primjerak ugovora o zakupu koji je ovjerio ili na kojem je ovjerio potpise ugovornih strana
notar dostavlja organu uprave nadležnom za poslove poreza najmanje jednom mjesečno.
Član 24c
Stranke mogu, davanjem izjave koja se unosi u notarski akt, ovlastiti notara da u bilo kom
trenutku, bez učešća stranaka može ispraviti greške u imenima i brojevima, kao i druge
7
očigledne greške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost otpravka notarskog
zapisa sa izvornikom, nakon izdavanja otpravka izvornika.
O ispravci iz stava 1 ovog člana notar sačinjava službenu zabilješku koju dostavlja strankama
i organima iz člana 24a stav 1 ovog pravilnika.
Ako između izvornika i otpravka notarskog zapisa postoji nesaglasnost u pogledu nekog
dijela sadržanog u zapisu, strankama se dostavlja ispravljeni otpravak sa naznakom da se tim
otpravkom zamjenjuje raniji otpravak.
IV SADRŽINA, NAČIN VOĐENJA I OVJERAVANJA KNJIGA
Član 25
U skladu sa članom 75 Zakona, notar vodi sljedeće knjige:
1) upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima "UZZ";
2) upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama "OVP";
3) protestni registar "PR";
4) imenik lica čiji se testament nalazi kod notara "IT";
5) depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit "DK"i
6) upisnik radnji koje je sud povjerio notaru "URP".
1) Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima "UZZ"
Član 26
U upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima upisuju se svi akti koje je sastavio notar: zapisi,
zapisnici i potvrde, kao i sve druge notarske radnje izvršene u skladu sa odredbama zakona,
osim onih koje se upisuju u posebne upisnike.
Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni
broj, datum upisa, lično ime, jedinstveni matični broj odnosno broj lične karte, zanimanje,
adresu fizičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, kratak opis ugovora ili drugog
pravnog posla, odnosno preduzete službene radnje, oznaku vrijednosti, oznaku za kretanje
spisa, potpis stranaka i napomenu (Obrazac br. 2).
2) Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama "OVP"
Član 27
Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama vodi se za ovjeru prepisa, potpisa, izvoda i
prevoda koje vrši notar, u skladu sa posebnim propisom.
Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni
broj ovjere ili potvrde, lično ime, jedinstveni matični broj, zanimanje, adresu stranke i njen
potpis, vrstu preduzete službene radnje uz oznaku isprave koja se ovjerava, datum ovjere ili
izdavanja potvrde, šifru vrste ovjere, izdate potvrde ili predočene isprave sa podacima o toj
ispravi (vrsta, broj, datum isprave, izdavalac isprave, jezik na kojem je sastavljena, vrsta
izvoda iz poslovnih knjiga i sl.), način utvrđivanja identiteta stranke ili svjedoka (Obrazac br.
3).
3) Protestni registar "PR"
Član 28
Vođenje protestnog registra vrši se u skladu sa posebnim propisom.
8
4) Imenik lica čiji se testament nalazi kod notara "IT"
Član 29
U imenik lica čiji se testament nalazi kod notara upisuju se podaci o licima koja su pred
notarom sačinila testament ili su ga predala notaru na čuvanje.
U imenik iz stava 1 ovog člana upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum sačinjavanja
odnosno predaje testamenta, lično ime, jedinstveni matični broj, odnosno broj lične karte,
adresa lica koje je sačinilo odnosno predalo testament i napomena (Obrazac br. 4).
5) Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit "DK"
Član 30
U depozitnu knjigu o predmetima preuzetim u depozit upisuju se podaci vezani za isprave,
novac, hartije od vrijednosti i druge stvari, koje je notar preuzeo na čuvanje.
Depozitna knjiga iz stava 1 ovog člana, sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj,
datum upisa odnosno prijema depozita, lično ime, jedinstveni matični broj odnosno broj lične
karte i adresa fizičkog lica odnosno naziv i sjedište pravnog lica, koje je predalo depozit,
način utvrđivanja identiteta, tačna oznaka primljenog depozita, radnja koju treba izvršiti,
lično ime, jedinstveni matični broj i adresa stranke kojoj treba predati depozit, potvrda o
prijemu depozita i napomena (Obrazac br. 5).
Novčani iznosi koji se upisuju u depozitnu knjigu iz stava 1 ovog člana moraju se sabrati na
kraju stranice. Zbir sa jedne stranice se prenosi automatski na sljedeću stranicu.
Vrijednosni papiri se upisuju prema vrsti, nominalnoj vrijednosti, broju komada, serijama i
brojevima ili, ako su drugačije označeni, prema toj oznaci.
Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit se na kraju kalendarske godine
zaključuje potpisom notara, uz navođenje mjesta i datuma. Redni brojevi svih depozita koji
se nalaze kod notara u momentu zaključenja knjige, prenose se u depozitnu knjigu za sljedeću
godinu.
6) Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru "URP"
Član 31
U upisnik radnji koje je sud povjerio notaru upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum
prijema akta, naziv suda sa naznakom broja sudskog akta, lično ime i adresa fizičkog lica,
odnosno naziv i sjedište pravnog lica, kratak opis povjerenog posla i napomena (Obrazac br.
6).
Član 32
Knjige iz čl. 26 do 31 ovog pravilnika sastoje se od potrebnog broja tabaka koji su povezani
sa tvrdim koricama. Na prednjoj spoljnoj strani korice upisuje se naziv knjige i godina za
koju se knjiga vodi.
Član 33
Svaku knjigu ovjerava predsjednik Komore. Ovjera se vrši na gornjem dijelu posljednje
stranice knjige, štambiljem za ovjeru knjiga (Obrazac br. 7).
Vjerodostojnost ovjere iz stava 1 ovog člana potvrđuje predsjednik Komore svojim potpisom
i suvim žigom Komore otisnutim na naljepnici, preko završnih rubova jemstvenika.
9
U ovjeri iz stava 1 ovog člana, naznačava se ukupan broj stranica knjige, datum ovjere i
predaje knjige notaru.
Podaci o ovjerenim knjigama, upisuju se u posebne upisnike koje vodi Komora. Za svaku
vrstu ovjerene knjige vodi se poseban upisnik (Obrazac br. 8).
Član 34
Upisivanje u knjige vrši se hemijskom olovkom.
Privremene zabilješke upisuju se običnom olovkom i brišu kada postanu bespredmetne.
Član 35
Zavođenje pismena u knjige vrši se hronološkim redom.
Upisi se ne mogu brisati.
Ako je neko pismeno pogrešno zavedeno, precrtava se crvenom olovkom, a u rubrici za
napomene stavlja se oznaka "pogrešan upis".
Predmet koji se zavodi iza pogrešno zavedenog predmeta dobija sljedeći redni broj.
Ostali pogrešni upisi u knjigama popravljaju se unošenjem tačnog upisa, s tim što se preko
pogrešnog teksta povlači tanka vodoravna crta, tako da precrtani tekst ostane čitak.
Član 36
Notar ne može upotrijebiti drugu knjigu prije nego što ispuni postojeću.
Novu knjigu notar može zatražiti kada ocijeni da će se, prema redovnom toku stvari,
postojeća knjiga ispuniti u toku sljedećih mjesec dana.
Na početku svake stranice knjige mora biti označena kalendarska godina.
Upisi u novoj kalendarskoj godini započinju se uvijek na novoj stranici.
Član 37
Zaključivanje knjiga za tekuću kalendarsku godinu, vrši se na način što notar podvlači
crvenom olovkom crtu ispod posljednjeg upisa i unosi sljedeće podatke: dan, mjesec i godinu
zaključenja, redni broj posljednjeg upisa i broj pogrešnih upisa za tu godinu, brojem i
slovima, a ispod datum, potpis notara i pečat.
Član 38
Kad ispuni imenik lica čiji se testament nalazi kod notara, notar zaključuje imenik
stavljanjem datuma, potpisa i pečata na zadnjoj strani imenika.
Član 39
Sve stranke koje su pred notarom dale neku izjavu volje ili su tražile preduzimanje neke
druge službene radnje upisuju se u zajednički abecedni imenik.
U zajednički abedecedni imenik upisuju se sljedeći podaci: redni broj, lično ime fizičkog lica,
odnosno naziv i sjedište pravnog lica, oznaka i broj knjige u kojoj je predmet upisan i
napomena (Obrazac br. 9).
Upis u imenik iz stava 2 ovog člana vrši se u prvi sljedeći slobodni red slova koji odgovara
početnom slovu prezimena fizičkog lica, odnosno naziva pravnog lica.
Imenik se smatra ispunjenim kad se ispune sve stranice bilo kojeg slova.
Zajednički abecedni imenik zaključuje se na način što notar podvlači crvenom olovkom crtu
ispod posljednjeg upisa za svako slovo u imeniku.
Član 40
Uz svaku knjigu iz člana 25 ovog pravilnika može se voditi imenik.
Stranice imenika obilježavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno.
10
Notar ovjerava svaki imenik stavljanjem datuma početka korišćenja imenika, potpisa i pečata
na posljednjoj stranici imenika.
Član 41
Da bi se obezbijedilo pravilno i uredno vođenje knjiga i drugih evidencija, notar je dužan da
tromjesečno pregleda knjige.
Svaki pregled zabilježiće se u rubrici "napomena" kod posljednjeg upisanog predmeta.
Prilikom pregleda iz stava 1 ovog člana, notar licima zaposlenim u kancelariji notara, nalaže
ispravljanje zapaženih nedostataka i daje potrebna uputstva za rad.
V PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA, HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I DRUGIH
PREDMETA NA ČUVANJE
Član 42
Preuzimanje isprava, novca, hartija od vrijednosti i drugih stvari, od strane notara radi
čuvanja i predaje, vrši se u skladu sa odredbama čl. 67 do 71 Zakona.
Za svaku ispravu, novčani iznos, hartiju od vrijednosti i stvar koja je predata, odnosno
povjerena notaru i koju je notar preuzeo na čuvanje, otvara se vlastita kartica (kartica za
kartoteku depozita).
U kartici iz stava 2 ovog člana, za svaki pojedini depozit, unosi se redni broj, lično ime
fizičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica koje je stvar predalo, datum preuzimanja
na čuvanje, nominalna vrijednost novca, a kod vrijednosnih papira navodi se nominalna
odnosno procijenjena vrijednost, primalac ili nalogodavac, sve isplate iz tog depozita sa
datumom, potpis stranke, broj iz depozitne knjige o predmetima primljenim u depozitu i
zajedničkog abecednog imenika i posebni račun.
Svaka kartica za kartoteku depozita numeriše se tekućim brojem za jednu godinu.
Kartoteka depozita se arhivira kao spis (Obrazac br. 10).
Član 43
Preuzimanje isprava na čuvanje vrši se na način što se navodi njihovo svojstvo, izdavalac,
datum i mjesto izdavanja i drugi podaci.
Isprave se evidentiraju po komadima bez označavanja vrijednosti.
Član 44
Štedne i uložne knjižice popisuju se tako što se navodi naziv izdavaoca knjižice, ime vlasnika
i korisnika knjižice, broj knjižice, iznos salda na koji knjižica glasi i ako postoji posebni znak
knjižice.
Vrijednost štedne ili uložne knjižice, izdate od banke ili druge finansijske organizacije (u
daljem tekstu: banka), navešće se prema saldu koji knjižica pokazuje u nominalnom iznosu.
Ako je štednu ili uložnu knjižicu izdalo strano pravno lice i ne može se utvrditi njena prava
vrijednost, navodi se njena nominalna vrijednost u stranoj valuti.
Član 45
Notar, po pravilu, gotov novac preuzima preko banke ili pošte.
11
Notar, ne smije preuzimati gotov novac neposredno od stranke, već stranku upućuje da izvrši
uplatu novca na poseban račun predviđen za prijem depozita (notarski račun za stranke).
Izuzetno od stava 2 ovog člana, u opravdanim slučajevima, notar može gotov novac
preuzimati i neposredno od stranke, pri čemu je obavezan da izda potvrdu o prijemu novca.
Preuzeti novac notar, bez odlaganja, uplaćuje na notarski račun za stranke.
Član 46
Za preuzimanje i čuvanje strane valute notar je dužan da ima notarski devizni račun za
stranke.
U popisu depozita se navodi naziv države u kojoj primljena valuta vrijedi kao zakonsko
sredstvo plaćanja, broj novčanica i njihova nominalna vrijednost, naziv izdavaoca, serija, broj
i drugi podaci.
Član 47
Notar otvara najmanje jedan notarski račun za stranke, kod banke koja je u njegovom
službenom području.
Za svaki iznos novca uzet na čuvanje, koji se odnosi na neki poseban pravni posao i na
posebnu stranku, otvara se poseban račun.
Novac koji se preda notaru na čuvanje mora biti uplaćen isključivo na računu za stranke i ne
smije, čak ni privremeno, biti uplaćen na lični račun notara.
Novcem koji se nalazi na računu za stranke može raspolagati samo notar.
Notar može otvoriti kod banke poseban sef za stranke.
Odredbe ovog člana koje se odnose na račun za stranke primjenjuju se i na sef za stranke.
Član 48
Notar je dužan da vodi listu banaka kod kojih je otvorio račune ili sefove za stranke i listu
računa za stranke.
U listu računa za stranke upisuju se sljedeći podaci: naziv banke, broj računa, odnosno sefa,
broj predmeta iz depozitne knjige o predmetima primljenim u depozitu i vrijeme početka i
završetka čuvanja (Obrazac br. 11).
Član 49
Hartije od vrijednosti se popisuju tako što se navodi država u kojoj je hartija od vrijednosti
izdata, naziv izdavaoca, serija i broj hartije od vrijednosti, iznos na koji glasi, kuponi vezani
za hartiju od vrijednosti i datum dospjelosti ili realizacije prvog kupona.
Ako je hartija od vrijednosti izdata u Crnoj Gori njena vrijednost se označava u nominalnom
iznosu. Ako se prilikom unovčavanja kupona, pored kamata isplaćuje i dio glavnice, kao
vrijednost, označiće se smanjena vrijednost hartije od vrijednosti.
Ako se za hartije od vrijednosti izdate u inostranstvu ne može odmah utvrditi vrijednost u
domaćoj valuti, navešće se njena nominalna vrijednost.
Član 50
Preuzete dragocjenosti popisuje notar ili lice zaposleno u notarskoj kancelariji, ovlašćeno za
preduzimanje te radnje.
Preuzete dragocjenosti se popisuju po vrsti, kakvoći, količini, težini, obliku i drugim
specifičnim osobinama, kako bi se isključila svaka mogućnost zamjene dragocjenosti.
12
Ako se, iz bilo kojeg razloga ne može izvršiti popis, u smislu stava 2 ovog člana, odrediće se
sudski vještak koji utvrđuje o kakvim se dragocjenostima radi.
Dragocjenosti se procjenjuju prema prometnoj vrijednosti na dan prijema kod notara.
Dragocjenosti koje se odnose na isti depozit stavljaju se u isti omot.
Član 51
Zapisnik o popisu i procjeni dragocjenosti sastavlja se u dva primjerka, od kojih se izvornik
stavlja u omot sa popisanim dragocjenostima, a kopija u odgovarajući spis predmeta. Na
omotu se označava broj depozita pod kojim su dragocjenosti preuzete, oznaka predmeta i
upozorenje da se primjerak zapisnika nalazi u omotu, pravna stvar na koju se odnosi, kraća
specifikacija sadržaja omota, lično ime, jedinstveni matični broj i adresa fizičkog lica,
odnosno sjedište pravnog lica.
Nakon zatvaranja omota, notar se potpisuje na omotu pored mjesta gdje je stavljen pečat.
Preuzete dragocjenosti se upisuju u depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit.
VI NOTARSKI ŠTAMBILJI
Član 52
Za pojedine radnje, u skladu sa Zakonom, notar upotrebljava odgovarajuće štambilje
(Obrazac br. 12).
Štambiljima se zadužuje i rukuje notar ili službenik koga on odredi.
O štambiljima iz stava 1 ovog člana vodi se evidencija koja se sravnjuje najmanje jedanput
godišnje.
Štambilji se čuvaju pod ključem.
Član 53
Štambilji iz člana 52 ovog pravilnika su:
1) potvrda izvršnosti notarskog akta;
2) potvrda da je isprava podnijeta na uvid;
3) potvrda da je lice u životu;
4) potvrda o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra;
5) ovjera prepisa;
6) ovjera potpisa;
7) ovjera izvoda iz poslovnih knjiga;
8) ovjera prevoda;
9) zabilješka o izdavanju otpravka;
10) zabilješka o vraćanju otpravka;
11) zabilješka o ovjeri otpravka i
12) obračun predujma.
Član 54
Tekst štambilja iz člana 53 ovog pravilnika može biti odštampan kao obrazac ili otkucan na
pismenu.
Za svoje potrebe i za potrebe stranaka, notar umnožava obrasce štambilja za pojedine radnje i
poslove koji se često ponavljaju.
Za pojedine kratke i česte zabilješke, potpise, oznake, uputstva za rad i slična postupanja u
poslovanju, notar upotrebljava i odgovarajuće štambilje koje odredi Komora, ako se
njihovom upotrebom olakšava i pojednostavljuje poslovanje.
Član 55
13
Na prepise, otpravke akta, dopise, službene potvrde i druga pismena koja se dostavljaju
strankama, sudovima, drugim organima i organizacijama, stavlja se otisak pečata notara.
VII ARHIVA NOTARA
Član 56
Kad se službena radnja za koju je formiran spis u potpunosti završi, taj spis se arhivira.
Notar, prije arhiviranja spisa provjerava da li je predmet u potpunosti završen, da li se u spisu
nalazi izvornik i sva potrebna pismena, kao i troškovnik.
Na omotu spisa notar stavlja pečat, oznaku predmeta i broj, datum arhiviranja, oznaku da je
predmet za arhiviranje, rok čuvanja spisa i potpis (Obrazac br. 13).
Član 57
Završeni predmeti sređuju se u arhivi po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa
pojedinih knjiga, u posebne fascikle. Na prednjoj spoljnoj strani fascikle, stavlja se skraćena
oznaka predmeta i oznaka godine, kao i redni brojevi predmeta koji su složeni u toj fascikli.
Na polici sa fasciklama postavlja se jedan ili više uočljivih natpisa o tome šta je na njoj
složeno.
Član 58
Arhiviranje spisa vrši se tako što se iz spisa izdvoji izvornik akta, odnosno prepis isprave ili
spis koji se po zakonu mora priložiti notarskom aktu, ovlašćenja, punomoćja, nalazi i
mišljenja vještaka i drugi spisi koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.
Izvornici, otpravci i ovjereni prepisi moraju biti označeni oznakom i brojem odgovarajuće
knjige.
Sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao što su pismena prepiska sa strankama, nadležnim
organima vlasti ili sudovima ostaju hronološki poređani u omotu spisa i čine sporedni spis.
Sporedni spisi se arhiviraju na način koji obezbjeđuje da ne dođe do gubitka sadržaja.
U arhivi se čuvaju sve knjige koje nijesu potrebne za tekući rad.
Notar je dužan da čuva prepise isprava koje je ovjerio, kao i prepise isprava na kojima je
ovjerio potpis stranke.
Arhiviranje ovjerenih prepisa i potpisa vrši se tako što se na svakom prepisu odnosno potpisu
u gornjem desnom uglu upiše broj pod kojim je ovjera izvršena u upisniku o notarskim
ovjerama i potvrdama "OVP" i datum ovjere.
Član 59
Arhivirani notarski akt se, po pravilu, ne može izdavati zainteresovanim licima.
Notar može izdati izvornik za upotrebu u inostranstvu, pod uslovima utvrđenim Zakonom.
U slučaju iz stava 2 ovog člana sačinjava se službena zabilješka o izdavanju izvornika.
Iz zabilješke o izdavanju izvornika mora se vidjeti da se radi o izvorniku, razlog zbog kojeg
se on izdaje, kome se izdaje, kao i da su se, za slučaj upotrebe u inostranstvu, s tim saglasila
sva lica koja bi inače mogla tražiti izdavanje otpravka tog akta.
Član 60
14
Na notarskim aktima kojima se ranije isprave ispravljaju, dopunjavaju ili stavljaju van snage,
potrebno je, ispod broja te isprave, navesti i broj ranije isprave, a na ranijoj ispravi se, ispod
njenog broja, dodatno upisuju brojevi svih kasnijih isprava.
Notar sa prvobitnom ispravom čuva sve kasnije isprave kojima se ova isprava ispravlja,
mijenja, dopunjava ili stavlja van snage i na odgovarajućem mjestu u spisu otvara list za
bilješke koji upućuje na to gdje se isprava nalazi.
Isprave i pismena koja se čuvaju, popisana hronološkim redom, mogu se nalijepiti na glavnu
ispravu ili jemstvenikom prošiti s njom.
Član 61
Ako je izvornik nekog notarskog akta djelimično ili potpuno uništen ili izgubljen ili ako
postoji neki drugi razlog da se on zamijeni, notar može na postojećem otpravku ovog akta ili
na ovjerenom prepisu otpravka izvornika, zabilježiti da otpravak izvornika ili njegov ovjereni
prepis važi umjesto izvornika.
Zabilješku iz stava 1 ovog člana notar potpisuje, navodi mjesto i datum i ovjerava pečatom.
Kada je zabilješka urađena na posebnom listu, onda se taj list mora jemstvenikom prošiti sa
otpravkom akta ili njegovim prepisom koji zamjenjuje izvornik.
Član 62
Sa notarskim aktom se obavezno čuva i prepis troškovnika, podaci o izdatim otpravcima,
ovjerenim prepisima i podaci o licima kojima su izdati.
Troškovnik i podaci iz stava 1 ovog člana moraju se zalijepiti kao posljednja stranica ili
spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se čuva.
Član 63
Notar vodi posebnu evidenciju izdatih spisa iz arhive, u koju se upisuju svi spisi izdati iz
arhive, sa oznakom spisa, naznakom datuma izdavanja, gdje se nalaze i, po mogućnosti,
datum vraćanja u arhivu.
Član 64
Notarski akti i sporedni spisi se arhiviraju u posebnim ormarima predviđenim za arhiviranje u
kancelariji notara i to na način da su zaštićeni od krađe, provale, vlage, požara, prašine,
gubljenja ili oštećenja iz bilo kojeg drugog razloga.
U slučaju da u kancelariji notara nema prostora za čuvanje svih arhiviranih notarskih akata i
sporednih spisa, čuvanje se može obezbijediti poslije tri godine od dana arhiviranja tih akata i
spisa i u drugom odgovarajućem prostoru, koji ispunjava uslove iz stava 1 ovog člana ili kod
držaoca registraturske i arhivske građe ovlašćenog za obavljanje arhivske djelatnosti, u
skladu sa propisima kojima se uređuje arhivska djelatnost.
VIII NAČIN PREUZIMANJA DOKUMENTACIJE
Član 65
15
Preuzimanje notarskih spisa, knjiga i u depozit predatih isprava, novca, hartija od vrijednosti i
drugih predmeta u slučaju prestanka vršenja poslova notara vrši se u kancelariji notara, u
prisustvu svih članova komisije obrazovane u skladu sa članom 93 stav 2 Zakona o notarima
(u daljem tekstu: Komisija).
Zapisnik o preuzimanju notarskih spisa, knjiga i u depozit predatih isprava, novca i hartija od
vrijednosti, kao i drugih predmeta notara, koji prestaje sa vršenjem poslova ili u slučaju
promjene službenog sjedišta, treba da sadrži: mjesto sačinjavanja, sastav Komisije, vrijeme
preuzimanja, ukupan broj posebnih fascikli u kojima su složeni notarski akti po vrsti, redne
brojeve spisa pojedinih knjiga iz svake fascikle, stvari preuzete u depozit, knjige koje se
nalaze u kancelariji notara i potpis članova Komisije.
Član 65a
Notarske spise, knjige i u depozit predate isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge
predmete koji su preuzeti u skladu sa članom 65 ovog pravilnika, Komisija predaje
predsjedniku Notarske komore, odnosno licu koje on ovlasti.
O predaji dokumentacije iz stava 1 ovog člana, sačinjava se zapisnik shodno članu 65 stav 2
ovog pravilnika.
Član 66
Obrasci br. 1 do 13 odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.
IX ZAVRŠNA ODREDBA
Član 67
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne
Gore".
Broj: 01-2060/08
Podgorica, 16. aprila 2009. godine
Ministar, Miraš Radović, s.r.
