Zakon o predškolskom vaspitanju I obrazovanju Republike Srpske
(Sl. glasnik RS", br. 79/2015, 63/2020 i 64/2022)
GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom uređuje se predškolsko vaspitanje i obrazovanje djece od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu, a koji se ostvaruje kroz program predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Član 2
(1) Predškolsko vaspitanje i obrazovanje je sastavni dio jedinstvenog sistema vaspitanja i obrazovanja u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika), koji predstavlja osnov cjeloživotnog učenja i cjelovitog razvoja djeteta.
(2) Gramatički izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu za označavanje muškog ili ženskog pola podrazumijevaju oba pola.
Član 3
(1) Predškolsko vaspitanje i obrazovanje je djelatnost od opšteg interesa koja obuhvata vaspitanje i obrazovanje djece predškolskog uzrasta.
(2) Program predškolskog vaspitanja i obrazovanja obavlja se u predškolskim ustanovama, osnovnim školama, školama za djecu sa smetnjama u razvoju i centrima za socijalni rad u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u kojima ne postoje predškolske ustanove, te ustanovama socijalne zaštite u kojima su smještena djeca bez roditeljskog staranja.
(3) U okviru djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja obezbjeđuju se jednaki uslovi i prilike u ostvarivanju prava djece na vaspitanje i obrazovanje za dobrobit njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja i sigurnosti bez obzira na pol, sposobnosti, socijalnoekonomski status i stil života porodice, kulturno, etničko, nacionalno i vjersko nasljeđe, kao i za ostvarivanje programa, zavisno od potreba i interesa djece predškolskog uzrasta.
(4) Predškolska ustanova, pored osnovne djelatnosti propisane stavom 1. ovog člana, ostvaruje i ostale djelatnosti kojima se obezbjeđuje ishrana, pripremanje i distribucija hrane, njega, preventivno-zdravstvena i socijalna zaštita, kao i druge djelatnosti u funkciji vaspitanja i obrazovanja, pod uslovom da se ne ometa obavljanje osnovne djelatnosti.
(5) Predškolsko vaspitanje i obrazovanje odvija se u skladu sa ovim zakonom i ratifikovanim međunarodnim konvencijama.
Član 4
Cilj predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Republici je podsticanje dječjeg razvoja, učenje zasnovano na iskustvu i interesovanjima, sticanje novih iskustava i proširivanje znanja o sebi, drugim ljudima i svijetu oko sebe potrebnih za dalje vaspitanje i obrazovanje i uključivanje djece u društvenu zajednicu, poštujući i uvažavajući prava i mogućnosti djece.
Član 5
Zadaci predškolskog vaspitanja i obrazovanja su:
1) pravovremena podrška intelektualnom razvoju, učenju i sticanju saznanja nužnih za razumijevanje prirode, društva i svijeta oko sebe, u skladu sa individualnim potrebama i interesovanjima,
2) razvijanje sposobnosti razumijevanja i prihvatanja sebe i drugih u skladu sa razvojnim mogućnostima, razvijanje sposobnosti za dogovaranje i uvažavanje tuđih gledišta u grupi, uvažavanje različitosti i poštivanje prava djece, ljudskih i građanskih prava i osnovnih sloboda, etičke i vjerske tolerancije, jačanje povjerenja među djecom, kao i razvijanje svijesti o jednakosti i ravnopravnosti polova,
3) obezbjeđivanje uslova i podrške za optimalan fizički rast i razvoj, zdrav život, razvoj fizičkih sposobnosti i zdravstveno-higijenskih navika radi promovisanja zdravog načina života i zaštite i očuvanja zdravlja i zdrave životne sredine,
4) njegovanje osjećaja pripadnosti, identiteta i kontinuiteta sa duhovnom i kulturnom baštinom okruženja, oslonjenog na tradiciju i kulturnu baštinu zajednice evropskih naroda,
5) razvijanje samokontrole i odgovornosti, sposobnosti prepoznavanja doživljavanja i izražavanja emocija, razvoj empatijskih sposobnosti od značaja za socijalizaciju i odgovorno učestvovanje u društvenom životu,
6) otkrivanje i unapređivanje uslova za stvaralaštvo i izražavanje putem različitih medija, podrška dječjem ulasku u svijet umjetnosti kroz doživljavanje umjetničkih djela i umjetničkog izražavanja i kreativnog mišljenja u različitim vidovima umjetnosti i
7) pripremanje djece za naredni stepen obrazovanja.
Član 6
Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obezbjeđuju se:
1) ostvarivanje prava djece za ravnopravnu podršku u razvoju i učenju svakog predškolskog djeteta u predškolskim ustanovama, školama za djecu sa smetnjama u razvoju i centrima za socijalni rad u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u kojima ne postoje predškolske ustanove, te u ustanovama socijalne zaštite u kojima su smještena djeca bez roditeljskog staranja,
2) podrška porodici u ostvarivanju uloge u vezi sa zaštitom, njegom, vaspitanjem, obrazovanjem i podsticanjem opšteg psihofizičkog razvoja djece, kao i podizanje pedagoške kulture roditelja u pravcu odgovornog roditeljstva,
3) doprinos porodičnom vaspitanju i socijalne intervencije usmjerene ka manje podsticajnim uslovima u zajednici uz poštivanje najboljih dječjih interesa i
4) ulaganje društva u rano učenje kao najbolju investiciju za budućnost, blagostanje i opšti društveni napredak.
Član 7
(1) Predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem obezbjeđuje se:
1) jednaka dostupnost vaspitanja i obrazovanja svakom predškolskom djetetu bez diskriminacije i izdvajanja djece po bilo kojem osnovu, u skladu sa zakonom,
2) mogućnost kvalitetnog vaspitanja i obrazovanja pod jednakim uslovima u prigradskim i seoskim, odnosno socijalno i kulturno manje podsticajnim sredinama, u skladu sa dostignućima savremene pedagoške nauke,
3) kvalitetno vaspitanje i obrazovanje u svim aspektima razvoja djece u okviru sistema aktivnosti namijenjenih bogaćenju iskustava u sigurnoj i podsticajnoj sredini za igru i učenje,
4) aktivnosti koje predstavljaju osnov cjeloživotnog učenja i aktivno uključivanje u život zajednice u skladu sa tradicijom i zahtjevima demokratskog društva i
5) ishrana, njega, preventivno-zdravstvena i socijalna zaštita djece predškolskog uzrasta, u skladu sa zakonom.
(2) U saradnji sa predškolskim ustanovama osnovne škole i škole za djecu sa smetnjama u razvoju mogu da realizuju program za djecu u godini pred polazak u školu, te program jačanja roditeljskih znanja i sposobnosti u vaspitanju predškolske djece.
(3) U jedinicama lokalnih samouprava u kojima ne postoje predškolske ustanove osnovne škole mogu da obavljaju programe iz stava 2. ovog člana i samostalno.
Član 8
(1) U ostvarivanju djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja i ostalih djelatnosti predškolske ustanove zabranjene su sve vrste nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja i sve aktivnosti kojima se ugrožavaju, diskriminišu ili izdvajaju djeca, odnosno grupa djece, po bilo kojem osnovu, u skladu sa važećim zakonima i međunarodnim konvencijama.
(2) Predškolske ustanove će obezbijediti efikasne mehanizme zaštite protiv nasilja, zlostavljanja, zanemarivanja i diskriminacije i bilo koje vrste uznemiravanja u skladu sa protokolom o postupanju u slučaju nasilja, zlostavljanja ili zanemarivanja djece.
GLAVA II
SAVJETODAVNO TIJELO U OBLASTI VASPITANjA I OBRAZOVANjA
Član 9
(1) Radi unapređenja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja, Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) na prijedlog Ministarstva formira Savjet za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja (u daljem tekstu: Savjet) kao posebno savjetodavno tijelo.
(2) Sredstva za rad Savjeta obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.
(3) Administrativno-tehničke poslove za Savjet obavlja Ministarstvo prosvjete i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(4) Rad i funkcionisanje Savjeta reguliše se poslovnikom o radu Savjeta.
(5) Poslovnik iz stava 4. ovog člana donosi Savjet natpolovičnom većinom glasova od ukupnog broja članova.
(6) Članovi Savjeta imaju pravo na mjesečnu naknadu za rad, čija visina se utvrđuje odlukom o formiranju Savjeta ukoliko su ostvarene sve planirane aktivnosti Savjeta i iznosi za predsjednika Savjeta 10%, a za člana Savjeta 5% najniže neto plate u Republici za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem se imenovao Savjet.
Član 10
(1) Savjet ima 15 članova koji se putem javnog poziva biraju iz reda akademika, univerzitetskih nastavnika i saradnika, profesora, nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika iz oblasti predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja.
(2) Izabrani predstavnici u zakonodavnoj vlasti, nosioci funkcija u izvršnoj vlasti i članovi rukovodećih organa političkih stranaka ne mogu biti članovi Savjeta.
(3) Struktura članova Savjeta, po pravilu, odražava nacionalni sastav konstitutivnih naroda i ostalih.
(4) Prilikom imenovanja članova Savjeta obezbijediće se ravnopravna zastupljenost polova, u skladu sa zakonom.
(5) Članove Savjeta imenuje Vlada na prijedlog Ministarstva, a u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje osnovno i srednje vaspitanje i obrazovanje.
(6) Prije sačinjavanja prijedloga iz stava 5. ovog člana, Ministarstvo je obavezno da za izbor članova Savjeta pribavi mišljenja: predstavnika univerziteta, strukovnih udruženja, Republičkog pedagoškog zavoda (u daljem tekstu: Zavod), Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske, Privredne komore Republike Srpske, Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske i Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske.
(7) Prijedlog iz stava 5. ovog člana mora da sadrži biografiju kandidata i kratko obrazloženje prijedloga.
(8) Mandat članova Savjeta traje četiri godine.
(9) Isto lice može biti izabrano za člana Savjeta najviše dva puta.
(10) Savjet bira predsjednika iz reda svojih članova.
(11) Vlada, na prijedlog Ministarstva, razrješava člana Savjeta i prije isteka vremena na koje je imenovan ako:
1) podnese ostavku,
2) stupi na neku od dužnosti iz stava 2. ovog člana,
3) ne izvršava obaveze propisane ovim zakonom i Poslovnikom o radu Savjeta,
4) izgubi poslovnu sposobnost,
5) svojim postupcima povrijedi ugled dužnosti koju vrši,
6) se utvrdi da je koristio neetičke prakse u akademskoj karijeri.
(12) Najmanje jednom godišnje Savjet, posredstvom Ministarstva, Vladi podnosi izvještaj o radu i o stanju u oblasti vaspitanja i obrazovanja.
Član 11
Savjet, u okviru svojih nadležnosti, obavlja sljedeće poslove:
1) razmatra programe vaspitanja i obrazovanja, materijale za rano učenje, nastavna sredstva i daje preporuke za unapređenje Ministarstvu i Zavodu,
2) učestvuje u izradi pedagoških standarda i normativa za oblast vaspitanja i obrazovanja,
3) prati usaglašenost sistema vaspitanja i obrazovanja sa evropskim standardima za vaspitanje i obrazovanje,
4) predlaže pravce razvoja i unapređenja kvaliteta vaspitanja i obrazovanja,
5) pomaže aktivnosti Ministarstva i Zavoda i drugih institucija od značaja za vaspitanje i obrazovanje,
6) razmatra rezultate primjene vaspitno-obrazovnih programa i daje preporuke ministru,
7) daje preporuke za stručno usavršavanje vaspitnoobrazovnih radnika,
8) učestvuje u razvijanju tehnika za praćenje i vrednovanje kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada,
9) predlaže inovacije u skladu sa savremenom pedagoškom teorijom i praksom,
10) daje mišljenje Vladi i Ministarstvu o potrebi izmjena propisa u oblasti vaspitanja i obrazovanja,
11) razmatra i druga pitanja od značaja za vaspitanje i obrazovanje.
GLAVA III
OSNIVANjE I PRESTANAK RADA PREDŠKOLSKE USTANOVE
Član 12
(1) Predškolska ustanova može biti osnovana kao javna ili privatna ustanova.
(2) Javne i privatne ustanove osnivaju se pod jednakim uslovima.
(3) Predškolsku ustanovu mogu osnovati:
1) Republika,
2) jedinica lokalne samouprave,
3) vjerska zajednica i
4) drugo pravno i fizičko lice, u skladu sa zakonom.
(4) Ukoliko ima više osnivača, njihova međusobna prava i obaveze uređuju se ugovorom.
(5) Ukoliko je osnivač predškolske ustanove fizičko lice, to lice ne može biti lice protiv koga se vodi krivični postupak, niti lice koje je pravosnažno osuđeno na kaznu propisanu propisima kojima se reguliše krivično zakonodavstvo, a koje ga čini nedostojnim za rad u predškolskim ustanovama.
(6) Subjekti iz stava 3. ovog člana mogu osnovati i posebnu specijalnu predškolsku ustanovu za djecu sa smetnjama u razvoju sa kojom se ne može organizovati rad zajedno sa djecom tipičnog razvoja.
(7) U izuzetnim slučajevima, u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, u sredinama izražene razuđenosti stanovništva i nepristupačnosti terena, naseljima sa negativnom stopom prirodnog priraštaja i mjestima gdje ne postoje predškolske ustanove, osnovne škole i škole za djecu sa smetnjama u razvoju, mogu obavljati djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja u okviru posebnog odjeljenja ili organizacione jedinice ukoliko su ispunjeni uslovi u skladu sa ovim zakonom.
(8) Centri za socijalni rad u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u kojima ne postoje predškolske ustanove i ustanove socijalne zaštite u kojima su smještena djeca bez roditeljskog staranja mogu obavljati djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja u okviru posebnog odjeljenja ili organizacione jedinice ukoliko su ispunjeni uslovi u skladu sa ovim zakonom.
(9) Sve predškolske ustanove čine mrežu predškolskih ustanova koja se utvrđuje odlukom Vlade svake četiri godine.
Član 13
(1) Predškolska ustanova osniva se ukoliko:
1) postoji potreba za osnivanjem predškolske ustanove i ustanove koja primjenjuje programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja, radi ostvarivanja vaspitanja i obrazovanja djece predškolskog uzrasta,
2) su definisani načini obezbjeđenja sredstava za rad predškolske ustanove,
3) je obezbijeđen potreban broj stručnih saradnika, ostalih zaposlenih i dva vaspitača po jednoj vaspitnoj grupi, ukoliko se program realizuje u cjelodnevnom trajanju,
4) je obezbijeđena primjena programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja,
5) je u skladu sa standardima i normativima prostora i opreme osiguran odgovarajući prostor u smislu higijenskotehničkih uslova i
6) je u skladu sa standardima i normativima osiguran namještaj, oprema, didaktička sredstva, materijali i igračke koji su prilagođeni potrebama djece predškolskog uzrasta.
(2) Za osnivanje privatne predškolske ustanove uslov iz stava 1. tačka 1) ovog člana nije obavezan.
(3) Nakon dostavljanja potpune dokumentacije, ministar imenuje komisiju koja utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje predškolske ustanove (u daljem tekstu: Komisija).
(4) Sastav i način rada Komisije propisuje se Pravilnikom o postupku za osnivanje i prestanak rada predškolske ustanove.
(5) Komisija je dužna da sačini zapisnik u kojem konstatuje ispunjenost uslova za osnivanje predškolske ustanove.
(6) Ministar, na osnovu zapisnika Komisije, rješenjem utvrđuje ispunjenost uslova za osnivanje predškolske ustanove.
(7) U slučajevima iz člana 12. stav 7, odnosno iz člana 12. stav 8. ovog zakona, ukoliko komisija utvrdi da su ispunjeni uslovi, ministar donosi rješenje o ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(8) Rješenje ministra iz st. 6. i 7 ovog člana konačno je i protiv istog nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(9) Ministar donosi Pravilnik o postupku za osnivanje i prestanku rada predškolske ustanove.
Član 14
(1) Ukoliko Komisija utvrdi da nisu ispunjeni uslovi iz člana 13. ovog zakona, niti ostale odredbe ovog zakona potrebne za osnivanje predškolske ustanove ili obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, odrediće rok u kojem je osnivač dužan da otkloni utvrđene nedostatke.
(2) Ministar će donijeti rješenje kojim se odbija zahtjev osnivača za osnivanje predškolske ustanove ili obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja ako osnivač u roku iz stava 1. ovog člana ne otkloni utvrđene nedostatke.
(3) Rješenje iz stava 2. ovog člana je konačno i protiv istog nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Član 15
(1) Na osnovu rješenja iz člana 13. stav 6. ovog zakona predškolska ustanova upisuje se u registar kod nadležnog suda u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja rješenja, čime stiče svojstvo pravnog lica.
(2) Na osnovu rješenja iz člana 13. stav 7. ovog zakona ustanova je dužna da u roku od šest mjeseci u sudskom registru nadležnog suda izvrši dopunu djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Po dostavljanju dokaza o upisu u sudski registar, ministar donosi rješenje o odobrenju za rad predškolske ustanove ili rješenje o odobrenju za obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja za ustanove iz člana 12. stav 7, odnosno ustanove iz člana 12. stav 8. ovog zakona.
(4) Na osnovu rješenja iz stava 3. ovog člana predškolska ustanova upisuje se u Registar predškolskih ustanova, koji vodi Ministarstvo.
(5) Spisak predškolskih ustanova koje su dobile rješenje o odobrenju za rad i ustanova koja imaju rješenje o odobrenju obavljanja djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja objavljuje se na kraju svake godine u ‘Službenom glasniku Republike Srpske’ i na internet stranici Ministarstva.
(6) Ministar donosi pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Registra predškolskih ustanova.
Član 16
(1) Predškolska ustanova prestaje da radi pod uslovima i u postupku utvrđenim ovim zakonom, a ukoliko:
1) ne postoji potreba za djelatnošću kojom se ustanova bavi,
2) ne ispunjava uslove koji su određeni aktom o osnivanju i ovim zakonom,
3) osnivač nije u mogućnosti obezbijediti sredstva za nastavak rada,
4) nema propisan broj radnika u radnom odnosu, u skladu sa ovim zakonom,
5) je između zakupca i zakupodavca prostora u kojem se obavlja djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja pokrenut sudski spor koji se odnosi na zakupljeni prostor.
(2) U slučaju da se vodi sudski spor koji se odnosi na zakupljeni prostor, samo ona organizaciona jedinica predškolske ustanove koja se nalazi u spornom objektu dužna je prestati sa radom.
(3) Ispunjenost uslova za nastavak rada i obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja utvrđuje se po potrebi, a obavezno svake četiri godine u saradnji sa nadležnim organima.
(4) Za nastavak rada predškolske ustanove, kao i za obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, ustanove iz člana 12. st. 7. i 8. ovog zakona dužne su da ispunjavaju uslove iz člana 13. stav 1. t. 3), 4), 5) i 6) ovog zakona i dostave poreske prijave za svakog radnika i dokaz da se između zakupca i zakupodavca prostora u kojem se obavlja djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja ne vodi sudski spor.
(5) Primjenu programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja provjerava inspektor - prosvjetni savjetnik.
(6) Ukoliko se prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova iz stava 3. ovog člana utvrdi da ustanova ispunjava sve uslove za nastavak rada i obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, komisija to konstatuje zapisnikom.
(7) U slučajevima da ne ispunjava uslove za nastavak rada propisane ovim zakonom, predškolska ustanova dužna je da otkloni nepravilnosti i nedostatke u roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana utvrđivanja nepravilnosti ili nedostataka.
(8) Ako predškolska ustanova ne otkloni utvrđene nepravilnosti i nedostatke u roku iz stava 7. ovog člana, osnivač je dužan da donese odluku o prestanku rada predškolske ustanove u roku od 60 dana od isteka roka iz stava 7. ovog člana.
(9) Odluku o prestanku rada predškolske ustanove osnivač dostavlja Ministarstvu.
(10) Ako osnivač ne donese odluku o prestanku rada predškolske ustanove u roku od 60 dana od dana isteka roka za otklanjanje nepravilnosti iz stava 7. ovog člana, ministar donosi rješenje o prestanku rada predškolske ustanove i brisanju predškolske ustanove iz Registra predškolskih ustanova.
(11) Rješenje iz stava 10. ovog člana je konačno i protiv tog rješenja nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(12) Na osnovu odluke osnivača o prestanku rada predškolske ustanove, ministar donosi rješenje o brisanju predškolske ustanove iz Registra predškolskih ustanova.
(13) U slučaju da ustanova iz člana 12. stav 7, odnosno ustanova iz člana 12. stav 8. ovog zakona ne ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, dužna je da otkloni nepravilnosti i nedostatke u roku od šest mjeseci od dana utvrđivanja nepravilnosti ili nedostataka.
(14) Ako ustanova iz člana 12. stav 7, odnosno ustanova iz člana 12. stav 8. ovog zakona koja obavlja djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja ne otkloni utvrđene nepravilnosti i nedostatke u roku iz stava 13. ovog člana, dužna je da donese akt kojim se briše djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(15) Osnivač ustanove iz člana 12. stav 7, odnosno ustanove iz člana 12. stav 8. ovog zakona dostavlja Ministarstvu akt kojim se briše djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(16) Ako osnivač ustanove iz člana 12. stav 7, odnosno ustanove iz člana 12. stav 8. ovog zakona ne donese akt iz stava 14. ovog člana, ministar donosi rješenje kojim se zabranjuje obavljanje djelatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(17) Odlukom o prestanku rada predškolske ustanove i aktom iz stava 14. ovog člana propisuje se način raspoređivanja djece koja su boravila u predškolskoj ustanovi, odnosno ustanovama iz člana 12. st. 7. i 8. ovog zakona u druge odgovarajuće ustanove, pod uslovom da za to postoje mogućnosti.
Član 17
(1) Predškolska ustanova može da vrši promjene naziva ili sjedišta.
(2) Odluku o promjeni naziva ili sjedišta donosi osnivač.
(3) Ako se tokom obavljanja djelatnosti promijeni naziv ili sjedište predškolske ustanove ili ako počne sa obavljanjem djelatnosti u novim prostorijama, odnosno ako se promijene drugi uslovi propisani zakonom i na temelju zakona donesenim propisom, osnivač predškolske ustanove dužan je izvršiti izmjene osnivačkog akta, te prije početka rada u promijenjenim uslovima podnijeti zahtjev Ministarstvu za izdavanje novog rješenja o ispunjenosti uslova za osnivanje ili nastavak rada.
GLAVA IV
ORGANIZACIJA I RAD PREDŠKOLSKE USTANOVE
Član 18
(1) Predškolska ustanova pruža usluge za vaspitanje i obrazovanje, njegu, zaštitu, podsticanje interesovanja i razvijanja sposobnosti djece u cjelodnevnom, poludnevnom ili kraćem i povremenom trajanju za djecu od šest mjeseci do polaska u školu, sa različitim programskim sadržajima: sportskim, muzičkim, likovnim, dramskim, folklornim, jezičkim i komunikološkim, informatičkim, rekreativnim i drugim sadržajima.
(2) Predškolska ustanova iz stava 1. ovog člana se može organizovati kao:
1) dječji vrtić ili
2) klub za djecu.
(3) Dječji vrtić kao organizaciona jedinica predškolske ustanove osniva se u prostoru odgovarajuće namjene.
(4) Klub za djecu kao organizaciona jedinica predškolske ustanove može se osnovati u prilagođenom porodičnom prostoru ili drugom odgovarajućem prostoru.
(5) Zabranjeno je koristiti riječ "vrtić" u nazivu predškolske ustanove koja se osniva kao klub za djecu.
(6) Predškolske ustanove mogu da imaju jednu ili više organizacionih jedinica iz stava 2. ovog člana.
(7) Organizacione jedinice u okviru predškolske ustanove mogu imati nazive.
(8) Organizacione jedinice nemaju svojstvo samostalnog pravnog lica.
Član 19
(1) Za potrebe igre i druženja djece može se registrovati igraonica za djecu (u daljem tekstu: igraonica) u poslovnom ili stambenom prostoru.
(2) Igraonica je obavezna da ispunjava uslove u pogledu opreme, prostora i zaposlenih lica, u skladu sa podzakonskim propisima kojima se regulišu standardi i normativi za oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Igraonica može poslovati u okviru privrednog društva ili kao samostalni preduzetnik.
(4) Registracija igraonice vrši se u skladu sa propisima kojima je uređena registracija privrednih društava, odnosno samostalnih preduzetnika.
(5) Privredno društvo, odnosno samostalni preduzetnik može obavljati djelatnost igraonice u sjedištu ili u svojoj organizacionoj jedinici ako je kod nadležnog registracionog organa izvršio njenu registraciju u skladu sa klasifikacijom djelatnosti.
(6) Privredno društvo, odnosno samostalni preduzetnik koji u sjedištu ili organizacionoj jedinici obavlja djelatnosti različite od djelatnosti igraonice, a na ovim mjestima namjerava početi obavljanje djelatnosti igraonice, nije u obavezi da igraonicu registruje kao posebnu organizacionu jedinicu.
(7) U slučaju iz stava 6. ovog člana, privredno društvo, odnosno samostalni preduzetnik u obavezi je da u rješenju o registraciji ima upisanu djelatnost igraonice u skladu sa klasifikacijom djelatnosti.
(8) Ako privredno društvo, odnosno samostalni preduzetnik namjerava početi obavljanje djelatnosti igraonice izvan sjedišta ili postojeće organizacione jedinice, u obavezi je da izvrši registraciju igraonice kao posebne organizacione jedinice.
(9) Nakon registracije igraonice u skladu sa stavom 4. ovog člana, Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (u daljem tekstu: Agencija) dostavlja Ministarstvu i nadležnom prosvjetnom i tržišnom inspektoru rješenje o upisu u sudski registar za privredna društva, odnosno nadležni organ u jedinici lokalne samouprave dostavlja rješenje o registraciji preduzetnika za samostalnog preduzetnika.
(10) Nadležna prosvjetna i tržišna inspekcija dužna je da u roku od 45 dana od dostavljanja dokumentacije iz stava 9. ovog člana izvrši kontrolu ispunjenosti uslova rada igraonice, a u skladu sa ovim zakonom, propisima kojima je uređena registracija privrednih društava, odnosno samostalnih preduzetnika i propisom kojim se propisuju standardi i normativi za oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(11) U slučaju da se u inspekcijskom pregledu ustanovi da nisu ispunjeni uslovi za rad igraonice, nadležni inspektor donosi rješenje kojim se nalaže otklanjanje nepravilnosti u roku od 30 dana.
(12) Ukoliko se ne otklone nepravilnosti u roku iz stava 11. ovog člana, nadležni inspektor donosi rješenje o zabrani rada, o čemu obavještava Agenciju, odnosno nadležni organ jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo.
(13) Igraonice nemaju status predškolske ustanove.
Član 20
(1) Sve predškolske ustanove i ustanove iz člana 12. st. 7. i 8. ovog zakona primjenjuju standarde i normative za oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(2) Ustanove iz člana 12. st. 7. i 8. ovog zakona primjenjuju odredbe ovog zakona prilikom formiranja vaspitnih grupa, angažovanja lica za realizaciju programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja i vođenja pedagoške dokumentacije.
(3) Predškolske ustanove i ustanove iz člana 12. st. 7. i 8. ovog zakona koje obavljaju djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja mogu da imaju video-nadzor u skladu sa zakonom kojim se uređuje oblast zaštite ličnih podataka, s ciljem poštovanja prava na privatnost djece, zaštite dokumentacije trajne vrijednosti i podizanja nivoa sigurnosti djece, roditelja i zaposlenih u objektu ustanove, u unutrašnjem i vanjskom prostoru.
(4) Odluku o uvođenju video-nadzora donosi organ upravljanja ustanove iz stava 3. ovog člana.
(5) Odlukom iz stava 4. ovog člana utvrđuju se pravila uspostavljanja, svrha upotrebe video-nadzora i načina obrade i zaštite podataka u vezi sa video-nadzorom.
(6) Ministar donosi pravilnik o standardima i normativima za oblast predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
Član 21
(1) Predškolska ustanova donosi godišnji program rada.
(2) Godišnji program rada javne predškolske ustanove, na prijedlog stručnog vijeća, donosi upravni odbor i isti dostavlja osnivaču radi davanja saglasnosti, a Ministarstvu i Zavodu na uvid do kraja septembra tekuće godine.
(3) Godišnji program rada privatne predškolske ustanove donosi direktor uz saglasnost osnivača i dostavlja Ministarstvu i Zavodu na uvid do kraja septembra tekuće godine.
(4) Ukoliko osnivač nakon razmatranja utvrdi nepravilnosti u godišnjem programu rada, vraća ga predškolskoj ustanovi, te ga osnivač usvaja po otklonjenim nepravilnostima.
(5) Ministar u saradnji sa Zavodom utvrđuje sadržaj obrasca godišnjeg programa rada predškolske ustanove.
(6) Izvještaj o radu za proteklu radnu godinu dostavlja se najkasnije do kraja septembra tekuće godine osnivaču na usvajanje, a Ministarstvu i Zavodu na uvid.
(7) Ustanove iz člana 3. stav 2. ovog zakona koje realizuju program predškolskog vaspitanja i obrazovanja dužne su dostaviti Ministarstvu izvještaj o realizaciji programa.
Član 22
(1) Godišnji program rada predškolske ustanove ostvaruje se počev od 1. septembra tekuće godine do 31. avgusta naredne godine, u skladu sa utvrđenom programskom organizacijom i formiranim vaspitnim grupama u predškolskoj ustanovi.
(2) U periodu od 1. juna do 31. avgusta godišnji program rada se može ostvarivati i po prilagođenom programu, u skladu sa potrebama ustanove.
Član 23
Radno vrijeme u predškolskoj ustanovi utvrđuje osnivač u skladu sa potrebama djece i njihovih roditelja ili staratelja.
Član 24
(1) Djelatnost predškolske ustanove ostvaruje se u različitom trajanju, zavisno od potreba djece, roditelja ili staratelja i jedinice lokalne samouprave i osnivača, kao i od programske koncepcije predškolske ustanove, i to:
1) u cjelodnevnom trajanju - do 12 časova dnevno,
2) u poludnevnom trajanju - do šest časova dnevno.
(2) Predškolske ustanove mogu, ukoliko za to imaju mogućnosti, organizovati produženi boravak za učenike prve trijade osnovne škole.
(3) Produženi boravak iz stava 2. ovog člana je poseban oblik organizovanog vaspitno-obrazovnog rada sa učenicima, prije i/ili nakon završetka nastave, koji podrazumijeva podršku učenicima u ostvarivanju planiranih ishoda učenja kroz jezičko-komunikacijske, matematičkologičke, socioemocionalne, umjetničke i fizičko-zdravstvene aktivnosti.
(4) U produženom boravku učenici se, pod rukovodstvom voditelja produženog boravka, sistematično i planski pripremaju za nastavu i organizovano provode svoje slobodno vrijeme.
(5) U okviru produženog boravka realizuju se aktivnosti predviđene programom rada produženog boravka (u daljem tekstu: program rada), koji donosi predškolska ustanova za svaku radnu godinu.
(6) Da bi predškolska ustanova organizovala produženi boravak, dužna je da:
1) ima odgovarajući prostor i potrebnu opremu propisanu aktom kojim se propisuju standardi i normativi za predškolsko vaspitanje i obrazovanje,
2) ima odgovarajući kadar,
3) postoji zainteresovanost roditelja ili staratelja za uključivanje učenika u produženi boravak, odnosno da ima odgovarajući broj učenika za formiranje grupe,
4) ima definisan program rada.
(7) Poslove voditelja produženog boravka može obavljati:
1) lice koje ispunjava uslove za obavljanje poslova vaspitača u predškolskoj ustanovi,
2) diplomirani pedagog,
3) nastavnik razredne nastave.
(8) Područja rada voditelja produženog boravka su:
1) planiranje i programiranje rada,
2) neposredan vaspitno-obrazovni rad,
3) dokumentovanje i evaluacija vaspitno-obrazovnog rada,
4) saradnja sa nastavnicima razredne nastave i stručnim saradnicima škole koju dijete pohađa, te roditeljima,
5) stručno usavršavanje,
6) učešće u organizaciji svečanosti i manifestacija u predškolskoj ustanovi,
7) ostali poslovi u skladu sa organizacijom rada u predškolskoj ustanovi.
(9) Radno vrijeme voditelja produženog boravka je osam sati dnevno, od čega je najviše šest sati neposrednog rada sa učenicima.
(10) Voditelj produženog boravka treba da ima položen stručni ispit za samostalan vaspitno-obrazovni rad.
(11) Za jednu grupu učenika u produženom boravku predškolska ustanova je obavezna da angažuje jednog voditelja produženog boravka na puno radno vrijeme, a ukoliko postoji potreba, može angažovati i više voditelja produženog boravka.
(12) Poslove voditelja produženog boravka u okviru 40-časovne radne sedmice utvrđuje predškolska ustanova aktom kojim se reguliše organizacija i sistematizacija radnih mjesta.
(13) Finansiranje produženog boravka u predškolskoj ustanovi obezbjeđuje se iz sredstava osnivača predškolske ustanove, donacija, sponzorstva, učešća roditelja i drugih izvora.
(14) Predškolska ustanova prilikom upisa učenika u produženi boravak potpisuje ugovor sa roditeljem, odnosno starateljem, kojim se definišu prava i obaveze strana potpisnica ugovora, kao što su: vrijeme trajanja produženog boravka, način obezbjeđenja ishrane učenika u produženom boravku, prava i obaveze koje se odnose napraćenje učenika do škole i iz škole, način finansiranja, te ostala prava i obaveze potpisnika ugovora.
(15) Predškolska ustanova opštim aktima određuje radno vrijeme produženog boravka.
(16) U produženom boravku u predškolskoj ustanovi, u zavisnosti od prostornih uslova, može biti do 30 učenika u grupi, s tim da svakom učeniku treba da je obezbijeđeno najmanje 2,5 m² korisnog prostora.
(17) Za evidenciju učenika koji borave u produženom boravku koristi se dnevnik rada za produženi boravak propisan pravilnikom kojim se reguliše pedagoška dokumentacija i evidencija u osnovnoj školi.
(18) Voditelji produženog boravka dnevnik rada popunjavaju čitko, detaljno i svakodnevno.
Član 25
(1) Vaspitno-obrazovni rad ostvaruje se na jednom od jezika konstitutivnih naroda koji žive u Republici, na službenim pismima ćirilica i latinica.
(2) Za djecu, pripadnike nacionalnih manjina, vaspitnoobrazovni rad može se ostvarivati na maternjem jeziku ili dvojezično.
(3) U vaspitnoj grupi koju pohađaju djeca koja ne poznaju službene jezike konstitutivnih naroda, predškolska ustanova može angažovati lice za podršku sa potrebnom jezičkom kompetencijom.
(4) Ministar donosi Pravilnik o dvojezičnom ostvarivanju vaspitno-obrazovnog rada i rada na jeziku nacionalnih manjina.
Član 26
(1) Dio programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja ili program u cjelini može da se ostvaruje i na stranom jeziku.
(2) Ministar donosi Pravilnik o načinu i uslovima ostvarivanja predškolskog programa na stranom jeziku.
Član 27
(1) Djeca sa smetnjama u razvoju su: djeca sa oštećenjem vida, sluha, sa oštećenjem u govorno-glasovnoj komunikaciji, sa tjelesnim oštećenjem i/ili hroničnim oboljenjem, sa intelektualnim oštećenjem, sa psihičkim poremećajem i/ili oboljenjem, višestrukim oštećenjima, ili sa drugim oštećenjem ili oboljenjem, koji dovode do poteškoća u psihomotornom i senzomotornom razvoju, a koja značajno otežavaju funkcionisanje u aktivnostima svakodnevnog života.
(2) Uključivanje djece iz stava 1. ovog člana u predškolske ustanove i škole za djecu sa smetnjama u razvoju, koja imaju nalaz i mišljenje o procjeni potreba i usmjeravanju djece i omladine sa smetnjama u razvoju, ostvaruje se na osnovu preporuka stručne komisije formirane u skladu sa propisima kojima se uređuje socijalna zaštita, u skladu sa ovim zakonom i zakonom kojim se propisuje osnovno vaspitanje i obrazovanje za pitanja dobne granice za upis djeteta u osnovnu školu.
(3) Odluku o uključivanju djece iz stava 1. ovog člana, a na osnovu preporuke stručnog vijeća predškolske ustanove donosi direktor, poštujući princip najboljeg interesa djeteta.
(4) Vaspitno-obrazovni rad sa djecom sa smetnjama u razvoju ostvaruje se prema individualizovanom vaspitno-obrazovnom programu, zavisno od potreba i mogućnosti djece.
(5) Za djecu kod kojih se nakon upisa u predškolsku ustanovu uoče odstupanja od tipičnog razvoja, a nemaju nalaz i mišljenje o procjeni potreba i usmjeravanju djece i omladine sa smetnjama u razvoju komisije formirane u skladu sa propisima kojima se uređuje socijalna zaštita, obezbjeđuje se opservacija na osnovu koje se donosi preporuka opservacionog tima predškolske ustanove.
(6) Stručnu pomoć u okviru opservacionog perioda iz stava 5. ovog člana opservacionom timu predškolske ustanove pružaju stručna lica iz resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.
(7) Ukoliko opservacioni tim iz stava 5. ovog člana utvrdi da je potrebna dalja procjena djeteta, dijete se upućuje na procjenu komisiji formiranoj u skladu sa propisima kojima se uređuje socijalna zaštita.
(8) Izradu programa iz stava 4. ovog člana vrši jedan od stručnih organa predškolske ustanove uz podršku odgovarajućeg stručnog lica, zavisno od potrebe.
(9) Ministar donosi Pravilnik o načinu i uslovima ostvarivanja programa u predškolskim ustanovama za djecu sa smetnjama u razvoju.
Član 27a
(1) Škola za djecu sa smetnjama u razvoju može da bude resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje.
(2) Resursni centar za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje iz stava 1. ovog člana obavlja sljedeće poslove:
1) pruža stručnu pomoć predškolskoj ustanovi prilikom opservacije i procjene djece kod kojih je uočeno odstupanje od tipičnog razvoja u skladu sa članom 27. st. 5. i 6. ovog zakona,
2) pruža pomoć pri izradi individualizovanih vaspitno-obrazovnih programa,
3) obavlja individualni defektološki rad,
4) vrši adaptaciju didaktičkih sredstava, materijala i igre za rano učenje za djecu sa smetnjama u razvoju,
5) sprovodi obuku za upotrebu asistivnih tehnologija u vaspitanju i obrazovanju,
6) organizuje seminare i obuke za vaspitno-obrazovne radnike,
7) obavlja savjetodavni rad sa roditeljima,
8) vrši i druge poslove koji su u interesu poboljšanja položaja djece sa smetnjama u razvoju koja borave u predškolskoj ustanovi.
(3) Ministar rješenjem daje saglasnost za organizovanje rada resursnog centra za inkluzivno vaspitanje i obrazovanje u okviru škola za djecu sa smetnjama u razvoju.
(4) Škola za djecu sa smetnjama u razvoju svojim aktom o organizaciji i sistematizaciji propisuje organizaciju poslova iz stava 2. ovog člana.
(5) Škole za djecu sa smetnjama u razvoju koje imaju rješenje iz stava 3. ovog člana dužne su da ministru dostavljaju polugodišnji izvještaj o radu.
Član 28
(1) Za nadarenu djecu, djecu sa teškoćama u učenju, djecu izloženu socijalno rizičnim ponašanjima, djecu bez roditelja i djecu koja ne poznaju jezik na kojem se odvija vaspitno-obrazovni rad predškolska ustanova je dužna da izradi individualizovani vaspitno-obrazovni program.
(2) Izradu programa iz stava 1. ovog člana vrši stručni organ iz člana 74. ovog zakona uz podršku odgovarajućeg stručnog lica, zavisno od potrebe.
(3) Ukoliko predškolska ustanova nema zaposleno odgovarajuće stručno lice za izradu programa iz stava 1. ovog člana, direktor može angažovati stručno lice za izradu tog programa.
(4) Rok za izradu programa iz stava 1. ovog člana je najkasnije tri mjeseca od upisa djeteta u predškolsku ustanovu.
Član 29
(1) Predškolska ustanova može organizovati aktivnosti u okviru programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja i u prostoru izvan predškolske ustanove neposrednim upoznavanjem predmeta, pojava i odnosa u prirodnoj i društvenoj sredini.
(2) Organizacija aktivnosti iz stava 1. ovog člana mora biti planirana godišnjim programom rada predškolske ustanove.
Član 30
Predškolska ustanova djelatnost zasniva na Programu predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Republici.
Član 31
(1) Svi predškolski programi su zasnovani na načelima planiranja, primjene i evaluacije cjelovitog razvojnog programa s ciljem osnaživanja dječjeg učenja i razvoja kroz obezbjeđivanje iskustava podržanih sistemom učećih aktivnosti i mrežom ishoda učenja.
(2) U okviru cjelovitih razvojnih programa primjenjuju se sljedeći programi:
1) specijalizovani razvojni programi,
2) interventni, kompenzacioni i rehabilitacioni programi,
3) programi za djecu pred polazak u školu.
(3) U predškolskim ustanovama primjenjuje se i program jačanja roditeljskih znanja i sposobnosti u vaspitanju djece.
(4) Prilikom izrade programa vodiće se briga o tome da programi, kao i metodologija rada, osiguravaju predškolsko vaspitanje i obrazovanje koje za posljedicu nema diskriminaciju i nejednakost polova.
(5) Ministar pravilnikom utvrđuje programe iz stava 2. ovog člana.
Član 32
Cjeloviti razvojni program je otvoreni program predškolskog vaspitanja i obrazovanja, prilagodljiv za različite uslove i trajanje u svim predškolskim ustanovama u Republici.
Član 33
(1) U predškolskoj ustanovi mogu se ostvariti specijalizovani razvojni programi za nadarenu djecu, prema interesovanjima, potrebama i sposobnostima djeteta.
(2) Za realizaciju programa iz stava 1. ovog člana mogu se angažovati stručnjaci iz različitih oblasti, što se određuje na osnovu konkretnih potreba.
(3) Specijalizovani razvojni programi mogu biti i interesni programi za vaspitne grupe koje vode obučena fizička lica ili pravna lica registrovana za obavljanje djelatnosti u oblasti vaspitanja, kao što su: jezički, muzički, dramski, umjetnički, sportski i rekreativni, informatički i drugi programi.
Član 34
(1) Interventni predškolski programi realizuju se u slučajevima elementarnih nepogoda.
(2) Mjere u okviru programa iz stava 1. ovog člana donosi direktor predškolske ustanove neposredno po nastupanju elementarne nepogode i o tome obavještava osnivača i Ministarstvo.
(3) Kompenzacioni programi mogu se ostvarivati isključivo u manje podsticajnim - nedovoljno razvijenim sredinama.
(4) Aktivnosti i mjere u okviru programa iz stava 3. ovog člana određuju se na osnovu realnih potreba djece i njihovih porodica u njihovom prirodnom okruženju, a pokrivaju raznovrsne djelatnosti od prevencije do suzbijanja faktora koji dovode do uskraćenosti.
(5) Rehabilitacioni programi mogu da se ostvaruju u specijalizovanim ustanovama koje primjenjuju programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja radi podrške optimalnom funkcionisanju djece sa smetnjama u razvoju u aktivnostima i učešću u svakodnevnom životu.
Član 35
Predškolske ustanove mogu organizovati i učestvovati u programima jačanja roditeljskih znanja i sposobnosti u vaspitanju djece, koji se organizuju u predškolskoj ustanovi, porodičnom okruženju ili u drugim ustanovama i organizacijama.
Član 36
(1) Program za djecu u godini pred polazak u školu organizuje se za djecu koja nisu obuhvaćena nekim oblikom predškolskog vaspitanja i obrazovanja i koja nisu pohađala cjeloviti razvojni program, a koja po propisima kojima se uređuje oblast osnovnog vaspitanja i obrazovanja u narednoj školskoj godini stiču uslove za polazak u prvi razred osnovne škole.
(2) Program za djecu u godini pred polazak u školu ostvaruje se realizacijom utvrđene mreže ishoda učenja za djecu u godini pred polazak u školu u okviru cjelovitog razvojnog programa, a u skladu sa propisom kojim se propisuje Program predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(3) Program za djecu u godini pred polazak u školu traje najmanje tri mjeseca u kontinuitetu, svaki radni dan, tri sata dnevno u neposrednom radu sa djecom.
(4) Za realizaciju Programa za djecu u godini pred polazak u školu, predškolska ustanova ili ustanova angažuje lice po ugovoru, bez zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa zakonom.
(5) Lice iz stava 4. ovog člana obavezno je da ispunjava propisane uslove u vezi sa vrstom i stepenom stručne spreme za vaspitača u predškolskoj ustanovi, da ima tri godine radnog iskustva u vaspitnoj grupi i da je radno sposoban, a to dokazuje zdravstvenim uvjerenjem o psihičkoj i fizičkoj sposobnosti za rad sa djecom, a uvjerenje ne može biti starije od šest mjeseci.
(6) U slučaju kada ne postoji mogućnost angažovanja vaspitača u skladu sa stavom 5. ovog člana, Program za djecu u godini pred polazak u školu može da realizuje i vaspitač bez propisanog radnog iskustva.
(7) Minimalan broj djece u vaspitnim grupama za organizaciju Programa za djecu u godini pred polazak u školu je 14.
(8) Izuzetno od stava 7. ovog člana, u nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave, u sredinama izražene razuđenosti stanovništva i nepristupačnosti terena, naseljima sa negativnom stopom prirodnog priraštaja, Program za djecu u godini pred polazak u školu može se organizovati i u manjim vaspitnim grupama od broja propisanog u stavu 7. ovog člana.
Član 36a
(1) Ministarstvo, najkasnije pet mjeseci prije početka realizacije Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona, obavještava jedinice lokalnih samouprava, predškolske ustanove i ustanove iz člana 12. stav 7. ovog zakona o uslovima i načinu izbora predškolskih ustanova i ustanova iz člana 12. stav 7. ovog zakona u kojima će se realizovati Program iz člana 36. stav 1. ovog zakona.
(2) Izbor predškolske ustanove i ustanova iz člana 12. stav 7. ovog zakona vrši se na osnovu broja prijavljene djece za pohađanje Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona, obezbijeđenih prostornih i kadrovskih uslova, obezbijeđenih sredstava za ostale troškove neophodne za realizaciju tog programa i Izvještaja o realizaciji Programa za prethodnu godinu u kojoj je realizovan Program iz člana 36. stav 1. ovog zakona.
(3) Ostali troškovi iz stava 2. ovog člana za realizaciju Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona podrazumijevaju troškove za prevoz djece ukoliko je to potrebno, ishranu djece, te održavanje i zagrijavanje prostora i komunalne usluge.
(4) Predškolska ustanova ili ustanova iz člana 12. stav 7. ovog zakona Ministarstvu dostavlja spisak prijavljene djece za učešće u Programu iz člana 36. stav 1. ovog zakona i dokaz da su obezbijeđeni uslovi propisani stavom 2. ovog člana, najkasnije 30 dana od dana obavještenja iz stava 1. ovog člana.
(5) Prilikom pripreme plana raspodjele sredstava za realizaciju Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona uzimaju se u obzir i podaci o prijavljenoj djeci iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalnih samouprava, predškolskim ustanovama i ustanovama iz člana 12. stav 7. ovog zakona koje će uključiti više djece iz ruralnih sredina, djece samohranih roditelja, djece sa smetnjama u razvoju, kao i predškolskim ustanovama i ustanovama iz člana 12. stav 7. ovog zakona koje su dostavile dokaz da korisnici usluga neće obezbjeđivati sredstva za ostale troškove iz stava 3. ovog člana neophodne za realizaciju Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona.
(6) Jedinice lokalne samouprave, predškolske ustanove i ustanove u kojim će se realizovati Program iz člana 36. stav 1. ovog zakona obavještavaju se najkasnije dva mjeseca prije početka realizacije Programa o planu raspodjele sredstava za realizaciju Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona.
(7) Predškolska ustanova i ustanova iz člana 12. stav 7. ovog zakona treba da prije početka realizacije Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona objavi spisak uključene djece u taj program na svojoj oglasnoj tabli ili internet stranici sa podacima o imenu i prezimenu, te datumu rođenja djeteta.
(8) Predškolska ustanova ili ustanova iz člana 12. stav 7. ovog zakona koja samostalno realizuje i finansira Program iz člana 36. stav 1. ovog zakona obavještava Ministarstvo o početku realizacije tog programa i dostavlja Izvještaj o realizaciji Programa za prethodnu godinu u kojoj je realizovan Program iz člana 36. stav 1. ovog zakona.
(9) Minimalan broj djece u vaspitnim grupama samostalno određuju ustanove iz stava 8. ovog člana.
(10) U slučaju organizovanja Programa iz člana 36. stav 1. ovog zakona predškolska ustanova ili ustanova iz člana 12. stav 7. ovog zakona treba da primjenjuju normative koje se odnose na prostorne i kadrovske uslove, te standarde i normative koji se odnose na maksimalni broj djece u vaspitnoj grupi djece uzrasta od pet do šest godina.
Član 37
(1) Upis djece u predškolsku ustanovu vrši se na osnovu ljekarskog uvjerenja dobijenog na osnovu pregleda o fizičkom i psihičkom razvoju djeteta i laboratorijskih nalaza koji sadrže bris nosa i grla i nalaz stolice izdatih od nadležne zdravstvene ustanove i izvoda iz matične knjige rođenih u papirnom obliku ili digitalnog seta podataka sadržanih u izvodu iz matične knjige rođenih koje, uz saglasnost roditelja, putem informacionog sistema Ministarstva preuzima ovlašćeno lice predškolske ustanove iz Centralnog informacionog sistema za drugi primjerak matičnih knjiga u elektronskom obliku Ministarstva uprave i lokalne samouprave.
(2) Nakon izvršenog upisa djeteta, predškolska ustanova zaključuje ugovor sa roditeljem ili starateljem o međusobnim pravima i obavezama.
(3) Način i postupak upisa djece u predškolsku ustanovu uređuje se statutom i opštim aktom predškolske ustanove.
(4) Ukoliko ne postoje potrebni uslovi za obuhvat sve predškolske djece, predškolska ustanova je, uz saglasnost osnivača, dužna propisati kriterijume na osnovu kojih se vrši upis djece u predškolsku ustanovu i u tom slučaju se kao obavezni moraju definisati sljedeći kriterijumi:
1) djeca čiji su roditelji lica sa invaliditetom,
2) djeca samohranih roditelja,
3) djeca iz porodica sa troje ili više djece,
4) djeca iz porodica kojima je utvrđen status korisnika prava na novčanu pomoć, dječji dodatak i materinski dodatak,
5) djeca pripadnika manjinskih etničkih zajednica.
(5) Predškolska ustanova, uz saglasnost osnivača, može propisati i druge kriterijume za upis djece.
(6) Djeca bez roditeljskog staranja i djeca sa smetnjama u razvoju ne podliježu postupku bodovanja na osnovu definisanih kriterijuma za prijem u predškolsku ustanovu.
(7) Upis djeteta sa smetnjama u razvoju razmatra predškolska ustanova na osnovu dokumentacije i procjene stručnog tima o psihofizičkom statusu i potrebama djeteta za odgovarajućim programima koje predškolska ustanova može ponuditi.
Član 38
Na početku svake radne godine, kao i u slučaju djetetovog odsustva iz ustanove dužeg od 15 kalendarskih dana, iz zdravstvenih razloga roditelj djeteta koje pohađa predškolsku ustanovu je obavezan da donese mišljenje nadležnog pedijatra, odnosno specijaliste porodične medicine o tome da li dijete može nastaviti pohađati ustanovu, a na osnovu laboratorijskih nalaza koji sadrže bris grla, nosa i stolice na parazite kako bi se preventivno djelovalo na zdravlje ostale djece i spriječilo širenje zaraznih bolesti, posebno u periodu adaptacije.
Član 39
(1) Predškolska ustanova je dužna da propiše i sprovodi mjere, način, postupak i smjernice zaštite i bezbjednosti djece tokom boravka u ustanovi, kao i svih aktivnosti koje organizuje ustanova, u saradnji sa nadležnim organom jedinice lokalne samouprave, te da propiše periodičnu procjenu rizika od opasnosti u objektima.
(2) Uslovi koji se odnose na bezbjednost boravka djece i odraslih u objektima predškolske ustanove definišu se propisom kojim se reguliše oblast pedagoških standarda i normativa u predškolskoj ustanovi.
Član 40
Zdravstvena zaštita predškolske djece je regulisana propisima kojima se uređuje oblast zdravstvene zaštite.
Član 41
Tokom boravka u ustanovi, predškolska ustanova je dužna kolektivno osigurati svu djecu od povreda i nesretnog slučaja.
Član 42
(1) Radi unapređenja zdravlja i razvoja djece, predškolska ustanova primjenjuje standarde i normative u oblasti ishrane, njege, preventivno-zdravstvene i socijalne zaštite djece u predškolskoj ustanovi.
(2) Ministar donosi Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja ishrane, njege, preventivno-zdravstvene i socijalne zaštite djece u predškolskoj ustanovi.
Član 43
(1) Rad sa djecom u predškolskim ustanovama organizuje se u vaspitnim grupama.
(2) Vaspitne grupe osnivaju se prema uzrastu djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(3) Vaspitne grupe mogu biti:
1) jasličke - za uzrasni period od šest mjeseci do tri godine i
2) vrtićke grupe - za uzrasni period od tri godine do polaska u školu.
(4) Vaspitne grupe mogu biti formirane od djece istog ili djece različitog uzrasta, tj. mješovite grupe.
(5) Mješovite vaspitne grupe formiraju se samo u slučajevima gdje se ne mogu formirati grupe istog uzrasta.
(6) Broj djece u vaspitnoj grupi ne smije prelaziti propisane standarde i normative.
(7) Broj djece u vaspitnoj grupi je:
1) jaslička grupa od šest mjeseci do jedne godine - do šestoro djece,
2) jaslička grupa od jedne do dvije godine - do 12 djece,
3) jaslička grupa od dvije do tri godine - do 15 djece,
4) mješovita jaslička grupa - do 14 djece,
5) vrtićka grupa od tri do četiri godine - do 21og djeteta,
6) vrtićka grupa od četiri do pet godina - do 24 djece,
7) vrtićka grupa od pet do šest godina - do 25 djece i
8) mješovita vrtićka grupa - do 23 djece.
(8) U predškolskoj ustanovi u jednoj vaspitnoj grupi može se uključiti jedno dijete sa smetnjama u razvoju koje ima nalaz i mišljenje o procjeni potreba i usmjeravanju djece i omladine sa smetnjama u razvoju komisije formirane u skladu sa propisima kojima se uređuje socijalna zaštita.
(9) Izuzetno od stava 8. ovog člana, ukoliko predškolska ustanova ima manji broj vaspitnih grupa u odnosu na broj upisane djece sa smetnjama u razvoju, u vaspitnu grupu može se uključiti najviše dvoje djece sa smetnjama u razvoju.
(10) Ukoliko vaspitnu grupu pohađa dijete sa smetnjama u razvoju, broj djece u grupi se umanjuje za tri.
(11) Za djecu u vaspitnoj grupi u školama za djecu sa smetnjama u razvoju koje ostvaruju programe predškolskog vaspitanja i obrazovanja primjenjuje se normativ:
1) djeca oštećenog vida i sluha, te djeca sa tjelesnim oštećenjima - do sedmoro djece u grupi i to:
2) djeca sa višestrukim smetnjama ili djeca sa intelektualnim i psihičkim oštećenjima - do petoro djece u grupi.
(12) Ukoliko postoji potreba, ustanova za tekuću radnu godinu, uz saglasnost osnivača, može utvrditi veći broj djece koja se upisuju u vaspitnu grupu, s tim da broj upisane djece ne može biti uvećan za više od 20% od broja utvrđenog stavom 7. ovog člana.
(13) Rad vaspitača u grupi formiranoj u skladu sa stavom 10. ovog člana definiše se kao rad sa posebnim opterećenjem, u skladu sa posebnim kolektivnim ugovorom za zaposlene u oblasti obrazovanja i kulture.
(14) Broj djece u vaspitnim grupama koji je propisan stavom 7. ovog člana provjerava se kao uslov prilikom utvrđivanja ispunjenosti uslova za nastavak rada predškolske ustanove.
Član 44
(1) U funkciji unapređivanja obrazovanja i vaspitanja predškolske ustanove mogu se međusobno povezivati u strukovna udruženja (u daljem tekstu: udruženja).
(2) Na osnivanje, organizaciju i rad udruženja iz stava 1. ovog člana primjenjuju se propisi koji se odnose na udruženja.
(3) Udruženja imaju pravo davanja mišljenja i inicijativa o pitanjima od značaja za rad udruženja.
Član 45
(1) Vaspitači i stručni saradnici mogu se međusobno povezivati u strukovna društva.
(2) Strukovna društva mogu da daju mišljenje i prijedloge za unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada i da učestvuju u radu komisija i timova koji se bave vaspitanjem i obrazovanjem.
Član 46
(1) Nevladine organizacije, druge ustanove i organizacije, kao i fizička lica mogu, na osnovu mišljenja Ministarstva, realizovati programe, projekte, istraživanja ili druge aktivnosti u predškolskim ustanovama, s tim da se za realizaciju tih aktivnosti ne mogu naplaćivati sredstva od roditelja.
(2) Programi, projekti, istraživanja i druge aktivnosti iz stava 1. ovog člana moraju služiti ciljevima i zadacima vaspitanja i obrazovanja i ne mogu remetiti redovno odvijanje vaspitno-obrazovnog procesa.
(3) Na prijedlog stručnog vijeća, direktor predškolske ustanove na početku radne godine donosi odluku o izboru časopisa za djecu koje će ponuditi djeci.
(4) Časopis za djecu treba da bude primjeren uzrastu djeteta, da ima vaspitno-obrazovnu vrijednost, odnosno da služi ciljevima i zadacima vaspitanja i obrazovanja.
(5) Predškolska ustanova može da koristi radne listove za djecu od ovlašćenog izdavača za izdavanje udžbenika ili od druge izdavačke kuće, ali uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
(6) Zahtjev za saglasnost za korišćenje radnih listova iz stava 5. ovog člana za djecu u predškolskim ustanovama i ustanovama koje obavljaju djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja Ministarstvu podnosi ovlašćeni izdavač za izdavanje udžbenika ili druga izdavačka kuća.
(7) Časopisi za djecu i radni listovi su dodatni materijali, te se roditelj djeteta ne može obavezivati da kupi časopis za dijete.
(8) U predškolskoj ustanovi nije dopušteno promovisanje i prodaja robe i/ili usluga koje ne služe ciljevima vaspitanja i obrazovanja ili su štetne za zdravlje, rast i razvoj djece predškolske dobi.
(9) Ministar donosi uputstvo o etičkom kodeksu tokom realizacije programa, projekata i istraživanja sa djecom u predškolskim ustanovama.
GLAVA V
ZAPOSLENI U PREDŠKOLSKOJ USTANOVI
Član 47
Djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja, u smislu vaspitno-obrazovnog rada, njege, preventivno-zdravstvene i socijalne zaštite, ostvaruju vaspitači, stručni saradnici i medicinski tehničari.
Član 48
(1) Vaspitno-obrazovni rad u jasličkim, odnosno vrtićkim grupama obavljaju vaspitači.
(2) Zadatak vaspitača je da, u timu i pojedinačno, stručnim znanjem i djelovanjem, osigura postizanje propisanih ciljeva i zadataka vaspitanja, obrazovanja i njege koji su određeni programom predškolskog vaspitanja i obrazovanja, a u skladu sa potrebama, mogućnostima i interesovanjima djece.
(3) Područja rada vaspitača su:
1) planiranje vaspitno-obrazovnog rada,
2) neposredni vaspitno-obrazovni rad,
3) podrška dječjem razvoju i učenju,
4) praćenje, vrednovanje i dokumentovanje razvoja djece,
5) kreiranje okruženja za razvoj i učenje,
6) partnerstvo sa porodicom i zajednicom,
7) profesionalni razvoj,
8) učešće u radu i razvoju predškolske ustanove i vaspitno-obrazovnog sistema.
(4) Opisi poslova vaspitača iz područja rada iz stava 3. ovog člana propisani su pravilnikom kojim se propisuju standardi rada vaspitača i stručnih saradnika u predškolskoj ustanovi i pravilnikom kojim se propisuje unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta.
(5) Poslove koordinatora jedne organizacione jedinice ili više organizacionih jedinica predškolske ustanove obavljaju vaspitači koordinatori.
Član 49
(1) Stručni saradnici rade na poslovima kojima se unapređuje vaspitno-obrazovni rad, druge pedagoške funkcije i socijalna zaštita.
(2) Stručni saradnici su:
1) pedagog,
2) psiholog,
3) defektolog, odnosno specijalni edukator - rehabilitator i logoped,
4) socijalni radnik.
(3) Područja rada pedagoga su:
1) planiranje, programiranje i organizovanje rada predškolske ustanove,
2) praćenje, vrednovanje i unapređenje vaspitno-obrazovnog rada,
3) rad sa djecom,
4) rad sa vaspitačima,
5) partnerstvo sa porodicom i zajednicom,
6) profesionalni razvoj,
7) rad u stručnim organima i timovima na nivou predškolske ustanove i van nje.
(4) Područja rada psihologa su:
1) rad sa djecom,
2) rad sa roditeljima,
3) rad sa vaspitačima,
4) planiranje i programiranje, dokumentovanje i analitičko-istraživački rad,
5) profesionalni razvoj i vrednovanje kvaliteta rada predškolske ustanove,
6) rad u stručnim organima, timovima i saradnja sa zajednicom.
(5) Područja rada socijalnog radnika su:
1) rad sa djecom,
2) rad sa porodicom,
3) analitičko-istraživački i preventivni rad,
4) planiranje rada, saradnja sa vaspitačima i stručnim organima predškolske ustanove,
5) saradnja sa lokalnom zajednicom i drugim institucijama i organizacijama,
6) razvoj profesionalnih vještina i znanja.
(6) Područja rada defektologa, odnosno specijalnog edukatora - rehabilitatora i logopeda su:
1) planiranje, programiranje i pripremanje za neposredan rad,
2) rad sa djecom,
3) saradnja sa porodicom i zajednicom,
4) stvaranje uslova za razvoj i učenje djeteta, te kreiranje inkluzivne klime,
5) praćenje i dokumentovanje razvoja i napredovanja djeteta,
6) profesionalni razvoj,
7) aktivnosti usmjerene na unapređenje i osiguranje kvaliteta rada predškolske ustanove.
(7) Opis poslova pedagoga, psihologa, socijalnog radnika i defektologa, odnosno specijalnog edukatora - rehabilitatora i logopeda iz područja rada iz st. 3, 4, 5. i 6. ovog člana propisani su pravilnikom kojim se propisuju standardi rada vaspitača i stručnih saradnika u predškolskoj ustanovi i pravilnikom kojim se propisuje unutrašnja organizacija i sistematizacija radnih mjesta.
(8) Ministar, na prijedlog Zavoda, donosi Pravilnik o standardima rada vaspitača i stručnih saradni
