ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA
("Sl. list RCG", br. 65/2020)
DIO PRVI
OSNOVNE ODREDBE
Glava I
PREDMET ZAKONA I OBLICI OBAVLjANjA PRIVREDNIH DJELATNOSTI
Predmet
Član 1
Ovim zakonom uređuje se osnivanje, registracija, upravljanje, restrukturiranje, prestanak i druga pitanja od značaja za rad privrednih društava, preduzetnika i dijela stranog društva.
Oblici obavljanja privrednih djelatnosti
Član 2
(1) Privredna društva su pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost u skladu sa zakonom i to:
1) ortačko društvo - "OD";
2) komanditno društvo - "KD";
3) akcionarsko društvo - "AD" i
4) društvo sa ograničenom odgovornošću - "DOO".
(2) Privrednu djelatnost mogu obavljati i:
1) preduzetnik i
2) dio stranog društva.
Primjena zakona
Član 3
Ovaj zakon primjenjuje se i na privredna društva koja su osnovana u skladu sa posebnim zakonom i drugim propisom.
Društvo od javnog interesa
Član 4
Društvo od javnog interesa je akcionarsko društvo (javno akcionarsko društvo) i društvo sa ograničenom odgovornošću (javno društvo sa ograničenom odgovornošću) koje se osniva u skladu sa ovim zakonom i koje emituje hartije od vrijednosti i druge finansijske instrumente koji su uključeni u trgovanje na regulisanom tržištu u Crnoj Gori ili inostranstvu, na zahtjev emitenta.
Pravna i poslovna sposobnost društva
Član 5
(1) Privredno društvo stiče svojstvo pravnog lica danom registracije u Centralnom registru privrednih subjekata (u daljem tekstu: CRPS).
(2) CRPS vodi organ uprave nadležan za naplatu poreza (u daljem tekstu: nadležni organ za registraciju).
(3) Datumom registracije privrednog društva smatra se datum registracije koji je upisan u rješenju o registraciji.
(4) Dio stranog društva u Crnoj Gori nema svojstvo pravnog lica.
(5) Društvo ima prava i obaveze fizičkog lica, osim prava i obaveza koje, u skladu sa zakonom, mogu steći isključivo fizička lica ili privredna društva koja posluju u drugom obliku.
Podružnica i način istupanja u pravnom prometu
Član 6
(1) Privredna društva mogu obavljati svoju djelatnost i preko podružnica.
(2) Podružnica je posebna organizaciona cjelina društva bez svojstva pravnog lica, koja obavlja djelatnost van sjedišta privrednog društva.
(3) Podružnica u pravnom prometu istupa isključivo u ime i za račun privrednog društva u okviru kojeg posluje i može obavljati poslove samo iz okvira djelatnosti tog društva.
(4) Podružnica u pravnom prometu istupa pod nazivom privrednog društva čiji je dio, a uz naziv privrednog društva naziv podružnice mora da sadrži adresu podružnice i oznaku da je podružnica.
Formiranje podružnice
Član 7
(1) Podružnica se formira odlukom nadležnog organa privrednog društva.
(2) Odluka iz stava 1 ovog člana obavezno sadrži:
1) naziv i sjedište društva osnivača;
2) naziv i adresu podružnice;
3) ime lica koja su određena da predstavljaju podružnicu i društvo, njihov jedinstveni matični broj i prebivalište, odnosno ime, broj pasoša ili drugi identifikacioni broj i prebivalište za strana fizička lica.
(3) Privredna društva koja formiraju podružnice dužna su da u roku od 15 dana od dana donošenja odluke o formiranju, dostave u CRPS za registraciju:
1) odluku iz stava 1 ovog člana;
2) ovlašćenja za lica iz stava 2 tačka 3 ovog člana da zastupaju društvo, pojedinačno ili kolektivno.
Prestanak podružnice
Član 8
Podružnica prestaje:
1) na osnovu odluke nadležnog organa privrednog društva;
2) ako privredno društvo koje je osnovalo podružnicu prestane da postoji.
Glava II
ODGOVORNOST ZA OBAVEZE DRUŠTVA
Odgovornost za obaveze prije registracije društva
Član 9
(1) Za obaveze preuzete u postupku osnivanja društva prije njegove registracije, solidarno i neograničeno odgovaraju osnivači i lica koja su preuzela te obaveze.
(2) Ako nakon registracije privredno društvo preuzme obaveze iz stava 1 ovog člana, osnivači i lica koja su ih preuzela oslobađaju se odgovornosti.
Sticanje svojstva člana društva
Član 10
(1) Svojstvo člana ortačkog društva, komanditnog društva i društva sa ograničenom odgovornošću stiče se danom upisa vlasništva nad udjelom u CRPS, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Svojstvo akcionara fizičko ili pravno lice stiče danom registracije akcije, odnosno akcija društva kod Centralnog klirinškog depozitnog društva (u daljem tekstu: CKDD), u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
(3) Svojstvo člana ortačkog, komanditnog i društva sa ograničenom odgovornošću prestaje danom registracije prestanka svojstva člana društva u CRPS, u skladu sa ovim zakonom.
(4) Svojstvo akcionara fizičkom ili pravnom licu prestaje na dan brisanja svih akcija društva sa njegovog vlasničkog računa kod CKDD, u skladu sa zakonom kojim se uređuje tržište kapitala.
Odgovornost društva i članova za obaveze društva
Član 11
(1) Privredno društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
(2) Ortaci u ortačkom društvu i komplementari u komanditnom društvu odgovaraju za obaveze društva solidarno i neograničeno, cjelokupnom svojom imovinom.
(3) Članovi društva sa ograničenom odgovornošću, akcionari akcionarskog društva i komanditori u komanditnom društvu ne odgovaraju za obaveze društva, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
Zloupotreba svojstva pravnog lica
Član 12
(1) Kada jedan ili više komanditora, članova društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionara zloupotrijebe okolnost da nijesu odgovorni za obaveze komanditnog društva, društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionarskog društva, njihovu solidarnu i neograničenu odgovornost za obaveze tih društava može da utvrdi nadležni sud.
(2) Zloupotrebom iz stava 1 ovog člana smatra se ako komanditor, član društva sa ograničenom odgovornošću ili akcionar:
1) iskoristi društvo za postizanje cilja koji mu je zabranjen;
2) koristi društvo ili njegovu imovinu na štetu povjerilaca društva;
3) protivno zakonu upravlja ili raspolaže imovinom društva;
4) radi sticanja koristi za sebe ili treća lica umanji imovinu društva, iako je znao ili morao znati da društvo neće moći izvršavati svoje obaveze.
(3) Povjerilac društva iz stava 2 tačka 2 ovog člana čije je potraživanje dospjelo može podnijeti tužbu radi naplate potraživanja protiv lica iz stava 1 ovog člana nadležnom sudu, u roku od šest mjeseci od dana saznanja za zloupotrebu iz stava 2 ovog člana, a najkasnije u roku od tri godine od dana zloupotrebe.
(4) Podnošenje tužbe iz stava 3 ovog člana ne utiče na pravo povjerilaca da naplatu potraživanja izvrše na drugi način, u skladu sa zakonom.
(5) U slučaju da potraživanje povjerioca iz stava 3 ovog člana nije dospjelo u trenutku saznanja za učinjenu zloupotrebu, rok od šest mjeseci počinje da teče od dana dospijeća potraživanja.
Glava III
SJEDIŠTE, DJELATNOST I NAZIV PRIVREDNOG DRUŠTVA
Sjedište
Član 13
(1) Sjedište je mjesto u Crnoj Gori iz kojeg se upravlja poslovanjem privrednog društva ili mjesto u kojem društvo trajno obavlja svoju djelatnost, koje je utvrđeno osnivačkim aktom ili statutom društva i koje je registrovano u CRPS.
(2) Privredno društvo može imati samo jedno sjedište.
(3) Ako se uprava privrednog društva ili mjesto u kojem privredno društvo trajno obavlja svoju djelatnost nalaze u mjestu različitom od mjesta koje je registrovano kao sjedište privrednog društva, sjedištem će se smatrati mjesto koje je registrovano u CRPS, s tim da treća lica protiv društva mogu zasnovati nadležnost suda i prema mjestu u kojem se nalazi uprava privrednog društva ili mjestu u kojem privredno društvo trajno obavlja svoju djelatnost.
(4) Privredno društvo može promijeniti sjedište na način utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva.
Dostavljanje i adresa za prijem pošte
Član 14
(1) Dostavljanje pošte privrednom društvu vrši se na adresu sjedišta ili posebnu adresu za dostavljanje pošte, koja se registruje u skladu sa ovim zakonom.
(2) Privredno društvo mora da ima adresu za prijem elektronske pošte, koja se registruje u CRPS.
Upotreba pečata
Član 15
(1) Privredna društva nijesu dužna da koriste pečat u poslovanju.
(2) Privredna društva koja posluju elektronskim putem dužna su da koriste elektronski pečat.
Djelatnost društva
Član 16
(1) Pretežna djelatnost privrednog društva registruje se u CRPS, u postupku njegovog osnivanja.
(2) Pored pretežne djelatnosti, privredno društvo može da obavlja i druge djelatnosti, u skladu sa zakonom.
Naziv privrednog društva, podružnice i preduzetnika
Član 17
(1) Naziv privrednog društva, podružnice i preduzetnika je ime pod kojim posluju.
(2) Naziv privrednog društva, podružnice i preduzetnika, kao i sve njihove promjene upisuju se u CRPS.
(3) Naziv privrednog društva i naziv podružnice može se mijenjati na način utvrđen osnivačkim aktom, odnosno statutom društva, a naziv preduzetnika na osnovu odluke preduzetnika.
(4) Privredno društvo i preduzetnik dužni su da istupaju u pravnom prometu pod nazivom koji je registrovan u CRPS, da ga koriste na poslovnim pismima i drugim dokumentima koja se upućuju trećim licima i da ga ističu u poslovnim prostorijama.
(5) Naziv privrednog društva može da sadrži i oznaku pretežne djelatnosti.
Sadržina naziva privrednog društva i preduzetnika
Član 18
(1) Naziv ortačkog društva obavezno sadrži oznaku: "ortačko društvo" ili skraćenicu "OD".
(2) Naziv komanditnog društva obavezno sadrži oznaku: "komanditno društvo" ili skraćenicu "KD".
(3) Naziv akcionarskog društva obavezno sadrži oznaku: "akcionarsko društvo" ili skraćenicu "AD".
(4) Naziv društva sa ograničenom odgovornošću obavezno sadrži oznaku: "društvo sa ograničenom odgovornošću" ili skraćenicu "DOO".
(5) Naziv podružnice obavezno sadrži puni naziv društva u okviru kojeg posluje, oznaku da se radi o podružnici i adresu podružnice.
(6) Naziv dijela stranog društva obavezno sadrži originalni naziv stranog društva, oznaku ili skraćenu oznaku oblika privrednog društva ("akcionarsko društvo" ili "AD", "društvo sa ograničenom odgovornošću" ili "DOO", "komanditno društvo" ili "KD", "ortačko društvo" ili "OD"), alternativni naziv dijela stranog društva, ako je originalni naziv stranog društva upotrijebljen od nekog drugog društva u Crnoj Gori, kao i oblik organizovanja dijela stranog društva ("dio stranog društva", "podružnica", "predstavništvo").
(7) Naziv preduzetnika obavezno sadrži oznaku "preduzetnik".
(8) Uz naziv privrednog društva u postupku likvidacije dodaje se oznaka "u likvidaciji".
Skraćeni naziv privrednog društva
Član 19
(1) Privredno društvo može, pored punog naziva, da koristi skraćeni naziv u skladu sa osnivačkim aktom društva, odnosno statutom.
(2) Skraćeni naziv iz stava 1 ovog člana, mora da sadrži oznaku oblika društva, kao i pojedine riječi koje su već sadržane u nazivu.
(3) Skraćeni naziv registruje se u CRPS.
(4) Podružnica ne može koristiti skraćeni naziv.
Upotreba imena i znakova država i međunarodnih organizacija
Član 20
(1) Naziv privrednog društva može da sadrži ime "Crna Gora", a logo društva grb, zastavu i druge državne simbole u skladu sa zakonom.
(2) Naziv društva može da sadrži imena, a logo društva grbove i druge simbole strane države ili međunarodne organizacije, uz prethodnu saglasnost nadležnog organa države ili međunarodne organizacije na koje se naziv ili simboli odnose.
Upotreba ličnog imena
Član 21
(1) U naziv privrednog društva može se unijeti ime ili dio imena fizičkog lica, uz njegov pisani pristanak, a ako je to lice umrlo uz saglasnost njegovog nasljednika.
(2) Ako privredno društvo svojim djelovanjem ili na drugi način vrijeđa čast i ugled fizičkog lica čije ime je unijeto u njegov naziv, to lice, odnosno njegovi nasljednici, mogu podnijeti tužbu nadležnom sudu za brisanje njegovog imena iz naziva društva.
(3) Ako je ime lica ostalo u nazivu i nakon prestanka njegovog članstva u privrednom društvu, po tužbi tog lica ili njegovih nasljednika, nadležni sud će naložiti brisanje njegovog imena iz naziva tog društva.
(4) Tužba iz st. 2 i 3 ovog člana može se podnijeti u roku od jedne godine, od dana prestanka svojstva člana privrednog društva, odnosno smrti člana društva čije je ime ostalo u nazivu tog društva.
Prenos naziva društva
Član 22
(1) Naziv privrednog društva, koje je registrovano u CRPS ne može se prenijeti na drugo društvo.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, naziv društva se može prenijeti na drugo društvo u slučaju spajanja društava, kada se naziv preuzetog društva prenosi na društvo preuzimaoca.
Zaštita naziva društva
Član 23
(1) Privredno društvo ne smije registrovati naziv u CRPS ako:
1) je suprotan prinudnim propisima ili vrijeđa javni moral;
2) je istovjetan ili sličan nazivu drugog privrednog društva, zbog čega može doći do zamjene društava od strane učesnika u pravnom prometu;
3) može da dovede u zabludu učesnike u pravnom prometu u pogledu pravnog oblika privrednog društva.
(2) U slučaju povrede odredaba iz stava 1 ovog člana, zainteresovano lice može tužbom zahtijevati od nadležnog suda promjenu naziva društva iz stava 1 ovog člana.
(3) Tužba iz stava 2 ovog člana može se podnijeti u roku od dvije godine od dana registracije naziva privrednog društva.
(4) Postupak po tužbi privrednog društva iz stava 2 ovog člana je hitan.
(5) Ako društvo iz stava 1 ovog člana, u roku od 30 dana od pravnosnažnosti presude kojom se nalaže promjena naziva, ne izvrši promjenu naziva, nadležni organ za registraciju po službenoj dužnosti pokrenuće postupak sudske likvidacije društva.
Glava IV
ZASTUPANjE DRUŠTVA I PROKURA
Zakonski zastupnici
Član 24
(1) Zakonski zastupnici društva, u skladu sa ovim zakonom, su:
1) ortaci kod ortačkog društva;
2) komplementari kod komanditnog društva;
3) izvršni direktor ili predsjednik upravnog odbora kod akcionarskog društva i društva sa ograničenom odgovornošću.
(2) Lica koja su zakonski zastupnici društva, obavezno se registruju, u skladu sa ovim zakonom.
Ostali zastupnici
Član 25
Osim zakonskih zastupnika, zastupnici društva, u smislu ovog zakona, su i lica koja su aktom nadležnog organa društva ovlašćena da zastupaju društvo i koja su registrovana u CRPS.
Obim ovlašćenja i odgovornost zastupnika
Član 26
(1) Lice kojem je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva, može preduzimati sve radnje i zaključivati sve pravne poslove koji se uobičajeno vrše ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni.
(2) Ako ovlašćenje za zastupanje utvrđeno zakonom ili drugim aktom nije izričito utvrđeno kao zajedničko, svaki zastupnik istupa samostalno u ime i za račun društva.
(3) Zastupnik privrednog društva dužan je da zastupa društvo u granicama ovlašćenja za zastupanje utvrđenim zakonom, osnivačkim aktom, statutom ili drugim aktom društva i odgovoran je za štetu nastalu prekoračenjem ovlašćenja, u skladu sa zakonom.
Pojam i osnovne karakteristike prokure
Član 27
(1) Prokura je punomoćje kojim društvo ovlašćuje jedno ili više fizičkih lica da u njegovo ime i za njegov račun zaključuju pravne poslove i preduzimaju druge pravne radnje.
(2) Prokuru za privredna društva izdaje nadležni organ privrednog društva.
(3) Preduzetnik daje prokuru lično.
(4) Prokura se ne može dati pravnom licu.
(5) Ako osnivačkim aktom ili statutom društva nije drugačije utvrđeno, prokura se izdaje odlukom ortaka kod ortačkog društva, odlukom komplementara kod komanditnog društva, odlukom skupštine društva sa ograničenom odgovornošću koje nema strukturu organa upravljanja akcionarskog društva, odnosno odlukom odbora direktora ili nadzornog odbora kod akcionarskih društava i društava sa ograničenom odgovornošću koja imaju strukturu organa upravljanja akcionarskog društva.
(6) Prokura se daje u formi notarskog akta i obavezno registruje u CRPS.
(7) Prokura nije prenosiva na drugo lice.
(8) Prokurista se potpisuje u ime i za račun društva i pored svog potpisa, stavlja oznaku "prokurista".
Vrste prokure
Član 28
(1) Prokura može biti pojedinačna ili zajednička.
(2) Ako je prokura izdata za dva ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svaki prokurista istupa samostalno.
(3) Ako je prokura izdata kao zajednička prokura, pravni poslovi koje zaključuju ili pravne radnje koje preduzimaju prokuristi punovažni su uz izričitu saglasnost svih prokurista.
(4) Saglasnost iz stava 3 ovog člana može se dati kao prethodna ili naknadna.
Ovlašćenja i ograničenja ovlašćenja prokuriste
Član 29
(1) Prokurista može da zaključuje ugovore i preduzima sve pravne radnje u ime i za račun društva, s tim da bez posebnog ovlašćenja ne može da:
1) zaključuje pravne poslove i preduzima pravne radnje u vezi sa sticanjem, otuđenjem ili opterećenjem nepokretnosti, odnosno udjela i akcija koje društvo posjeduje u drugim društvima;
2) zaključuje ugovore o zajmu i kreditu;
3) preuzima mjenične obaveze i obaveze jemstva;
4) zastupa društvo u upravnim i sudskim postupcima, pred arbitražom ili posrednikom;
5) da punomoćje za zastupanje drugim licima.
(2) Ograničenja prokure koja nijesu izričito utvrđena ovim zakonom nemaju dejstvo prema trećim licima, osim ako su registrovana u CRPS.
Opoziv i otkaz prokure
Član 30
(1) Prokura se može opozvati u svakom trenutku, bez obzira na pravne poslove za koje je izdata.
(2) Davalac prokure ne može se odreći prava da opozove prokuru, ni prava da je ograniči ili uslovi.
(3) Prokurista može da otkaže prokuru, s tim da na zahtjev davaoca prokure koji mu je dostavljen u pisanoj formi, dužan je da zaključuje pravne poslove i preduzima druge pravne radnje u periodu od 30 dana od dana dostavljanja otkaza.
(4) Opoziv i otkaz prokure daju se u pisanoj formi i registruju se u CRPS.
Glava V
POSEBNE DUŽNOSTI PREMA DRUŠTVU
ODJELjAK A
LICA KOJA IMAJU POSEBNE DUŽNOSTI PREMA DRUŠTVU I POVEZANA LICA
Lica sa posebnim dužnostima prema društvu
Član 31
(1) Dužnosti pažnje, prijavljivanja ličnog interesa, izbjegavanja sukoba interesa, čuvanja poslovne tajne i poštovanja zabrane konkurencije, u skladu sa ovim zakonom, imaju:
1) ortaci i komplementari;
2) članovi društva sa ograničenom odgovornošću koji posjeduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u skladu sa članom 32 ovog zakona;
3) akcionari koji posjeduju značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili akcionar koji je kontrolni član društva u skladu sa članom 32 ovog zakona;
4) izvršni direktor, članovi odbora direktora, članovi upravnog odbora, članovi nadzornog odbora, zastupnici i prokuristi;
5) revizor;
6) likvidacioni upravnik.
(2) Osnivačkim aktom ili statutom mogu se odrediti i druga lica koja imaju posebne dužnosti prema društvu.
Povezana lica
Član 32
(1) Povezanim licem, u smislu ovog zakona, u odnosu na određeno fizičko lice smatra se:
1) njegov srodnik u pravoj liniji, srodnik u pobočnoj liniji zaključno sa trećim stepenom srodstva, bračni i vanbračni supružnik ovih lica;
2) njegov bračni ili vanbračni supružnik i njihovi srodnici zaključno sa prvim stepenom srodstva;
3) njegov usvojilac ili usvojenik, kao i potomci usvojenika;
4) druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domaćinstvu.
(2) Povezanim licem, u smislu ovog zakona, u odnosu na određeno pravno lice smatra se:
1) pravno lice u kojem to pravno lice posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu;
2) pravno lice (zavisno društvo) u kojem je to pravno lice kontrolni član (matično društvo);
3) pravno lice koje je zajedno sa tim pravnim licem pod kontrolom trećeg lica;
4) lice koje u tom pravnom licu posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu;
5) lice koje je kontrolni član tog pravnog lica;
6) lice koje je njegov izvršni direktor, član odbora direktora, član upravnog odbora ili član nadzornog odbora.
(3) Značajno učešće u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim djeluju zajedno, posjeduje više od 20% prava glasa u društvu.
(4) Većinsko učešće u osnovnom kapitalu postoji ako jedno lice, samostalno ili sa drugim licima koja sa njim djeluju zajedno, posjeduje više od 50% prava glasa u društvu.
(5) Kontrola u smislu stava 2 ovog člana podrazumijeva pravo ili mogućnost jednog lica da samostalno ili sa drugim licima koja sa njim zajednički djeluju vrši odlučujući uticaj na poslovanje drugog lica putem učešća u osnovnom kapitalu, ugovora ili prava na imenovanje većine članova odbora direktora, odnosno većine članova nadzornog odbora.
(6) Smatra se da je određeno lice kontrolni član društva uvijek kada to lice samostalno ili sa povezanim licima posjeduje većinsko učešće u osnovnom kapitalu društva.
(7) Zajedničko djelovanje postoji kada dva ili više lica, na osnovu sporazuma, koriste glasačka prava u određenom pravnom licu ili preduzimaju druge radnje u cilju vršenja zajedničkog uticaja na upravljanje ili poslovanje tog lica.
ODJELjAK B
DUŽNOST PAŽNjE
Pojam dužnosti pažnje
Član 33
(1) Izvršni direktor, članovi odbora direktora, članovi upravnog odbora, članovi nadzornog odbora, zastupnici, prokuristi, revizor i likvidacioni upravnik dužni su da u izvršavanju obaveza postupaju savjesno i sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno u interesu društva kao cjeline.
(2) Pod pažnjom dobrog privrednika smatra se povećani stepen pažnje, znanja, vještine i iskustva potrebnih za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti u društvu.
(3) Ako pored znanja, vještine i iskustva iz stava 2 ovog člana, lice iz člana 31 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona posjeduje dodatna specifična znanja, vještine ili iskustvo, ista se uzimaju u obzir prilikom ocjene stepena pažnje koju je trebalo da pokaže (pažnja dobrog stručnjaka).
Tužba zbog povrede dužnosti pažnje
Član 34
Protiv lica iz člana 31 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona društvo može podnijeti tužbu za naknadu štete koja je pričinjena društvu povredom dužnosti pažnje.
Pravilo poslovnog prosuđivanja
Član 35
Lice iz člana 31 stav 1 tač. 4, 5 i 6 ovog zakona koje je postupalo savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika, odnosno pažnjom dobrog stručnjaka i u razumnom uvjerenju da djeluje u interesu društva, ne odgovara za štetu koja je nastala kao rezultat njegovih poslovnih odluka.
ODJELjAK C
DUŽNOST PRIJAVLjIVANjA LIČNOG INTERESA
Način prijavljivanja ličnog interesa
Član 36
(1) Lice iz člana 31 ovog zakona dužno je da obavijesti ortake, komplementare, članove društva sa ograničenom odgovornošću, odbor direktora, odnosno nadzorni odbor o postojanju ličnog interesa ili interesa sa njim povezanih lica u pravnom poslu koji društvo zaključuje, odnosno pravnoj radnji koju društvo preduzima.
(2) Lični interes za lica iz člana 31 ovog zakona postoji u slučaju:
1) zaključivanja pravnog posla između društva i tog lica ili sa njim povezanog lica;
2) preduzimanja pravne radnje (preduzimanje radnji u sudskim i drugim postupcima, odricanje od prava i drugo) koju društvo preduzima prema tom licu ili prema sa njim povezanim licem;
3) zaključivanja pravnog posla između društva i trećeg lica, odnosno preduzimanja pravne radnje društva prema trećem licu, ako je to treće lice sa njim ili sa njim povezanim licem u finansijskom odnosu i ako se može očekivati da postojanje tog odnosa utiče na njegovo postupanje.
(3) Finansijski odnosi iz stava 2 tačka 3 ovog člana su dužničko-povjerilački, kao i drugi odnosi kod kojih se može utvrditi povezanost ekonomskih interesa između lica.
Odobravanje pravnog posla u slučaju ličnog interesa
Član 37
(1) Zaključivanje pravnog posla i preduzimanje pravnih radnji iz člana 36 stav 2 ovog zakona može da se odobri, u slučaju:
1) ortačkog društva, odnosno komanditnog društva, većinom glasova svih ortaka, odnosno komplementara kod kojih ne postoji lični interes;
2) društva sa ograničenom odgovornošću, običnom većinom glasova prisutnih članova skupštine društva, kod kojih ne postoji lični interes;
3) društva sa ograničenom odgovornošću koje ima strukturu organa akcionarskog društva, većinom glasova svih članova odbora direktora ili nadzornog odbora kod kojih ne postoji lični interes;
4) akcionarskog društva, većinom glasova svih članova odbora direktora (kod jednodomnog akcionarskog društva), odnosno nadzornog odbora (kod dvodomnog akcionarskog društva), kod kojih ne postoji lični interes.
(2) U slučajevima iz stava 1 tač. 3 i 4 ovog člana, ako svi članovi odbora direktora ili nadzornog odbora imaju lični interes ili je broj članova koji nemaju lični interes nedovoljan za postizanje kvoruma za rad ili zbog jednake podjele glasova između članova ovih organa kod kojih ne postoji lični interes i kada predsjednik odbora direktora ili nadzornog odbora nije prisutan ili nema pravo glasa, odluku o odobravanju zaključivanja pravnog posla donosi skupština članova društva sa ograničenom odgovornošću, odnosno skupština akcionara, većinom glasova prisutnih članova skupštine kod kojih ne postoji lični interes.
(3) Osnivačkim aktom ili statutom može se odrediti da odobrenje iz stava 1 tač. 3 i 4 ovog člana daje isključivo skupština društva.
(4) U slučaju da odbor direktora, odnosno nadzorni odbor odobri zaključivanje pravnog posla u skladu sa stavom 1 tač. 3 i 4 ovog člana, odbor direktora odnosno nadzorni odbor dužan je da informiše skupštinu društva o detaljima izdatog odobrenja na prvoj narednoj sjednici, u posebnoj tački dnevnog reda.
(5) Odobrenje iz stava 1 ovog člana nije potrebno u slučaju:
1) postojanja ličnog interesa kod jedinog člana društva ili svih članova društva;
2) upisa, odnosno kupovine udjela ili akcija po osnovu prava prečeg upisa, odnosno prava preče kupovine članova društva;
3) pribavljanja sopstvenih udjela, odnosno akcija od strane društva, ako se to pribavljanje vrši u skladu sa ovim zakonom.
Tužba zbog povrede pravila o odobravanju postupanja u slučajevima postojanja ličnog interesa
Član 38
(1) Ako lica iz člana 31 ovog zakona nijesu tražila odobrenje u skladu sa članom 37 ovog zakona ili prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja nijesu navela sve činjenice od značaja za donošenje odluke, društvo može podnijeti tužbu nadležnom sudu za poništavanje zaključenih pravnih poslova, odnosno preduzetih pravnih radnji u slučaju postojanja ličnog interesa i naknadu štete od tih lica.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, pored lica iz člana 31 ovog zakona za štetu društvu solidarno i neograničeno odgovaraju i povezana lica iz člana 36 stav 2 tač. 1 i 2 ovog zakona, kao i treće lice iz člana 36 stav 2 tačka 3 ovog zakona, ako je znalo ili moralo znati za postojanje ličnog interesa u vrijeme zaključenja pravnog posla, odnosno preduzimanja pravne radnje.
Izuzetak od postojanja povrede pravila o odobravanju postupanja u slučajevima postojanja ličnog interesa
Član 39
Povreda pravila o odobravanju pravnih poslova i radnji kod kojih postoji lični interes ne smatra se povredom ako se u postupku po tužbi iz člana 38 ovog zakona utvrdi da su zaključeni pravni poslovi ili preduzete pravne radnje bili u interesu društva, ili ako lica iz člana 31 ovog zakona dokažu da nijesu znala niti su morala znati za zaključivanje pravnog posla, odnosno preduzimanje pravnih radnji kod kojih je postojao lični interes, čije je postojanje predmet tužbenog zahtjeva.
ODJELjAK D
DUŽNOST IZBJEGAVANjA SUKOBA INTERESA
Povreda sukoba interesa
Član 40
(1) Lica iz člana 31 ovog zakona i ekspert iz člana 125 ovog zakona ne mogu u svom interesu ili u interesu sa njima povezanim licima da:
1) koriste imovinu društva;
2) koriste informacije do kojih su došli u tom svojstvu, koje nijesu javno dostupne;
3) koriste mogućnosti za zaključenje poslova koje se ukažu društvu.
(2) Sukob interesa postoji i u slučajevima kada društvo nije bilo u mogućnosti da iskoristi imovinu, informacije ili zaključi poslove iz stava 1 ovog člana.
(3) Odredba stava 1 tačka 1 ovog člana, ne primjenjuje se na revizora društva i eksperte iz člana 125 ovog zakona.
Tužba zbog povrede sukoba interesa
Član 41
(1) Društvo može podnijeti tužbu nadležnom sudu protiv lica iz člana 31 ovog zakona i eksperta iz člana 125 ovog zakona zbog povrede dužnosti izbjegavanja sukoba interesa iz člana 40 ovog zakona, kao i protiv sa njim povezanog lica iz člana 32 st. 1 i 2 ovog zakona.
(2) Tužbom iz stava 1 ovog člana može se tražiti:
1) naknada štete;
2) prenos koristi na društvo koju je to lice, odnosno povezano lice ostvarilo kao posljedicu povrede dužnosti.
Izuzetak od povrede dužnosti izbjegavanja sukoba interesa
Član 42
Lica iz člana 31 i ekspert iz člana 125 ovog zakona nijesu povrijedila dužnost izbjegavanja sukoba interesa ako pribave prethodno ili naknadno odobrenje u skladu sa članom 37 ovog zakona, osim ako se utvrdi da prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja nijesu predstavljene sve činjenice od značaja za donošenje odluke.
ODJELjAK E
DUŽNOST ČUVANjA POSLOVNE TAJNE
Čuvanje poslovne tajne
Član 43
(1) Lica iz člana 31 ovog zakona, druga lica zaposlena u društvu i ekspert iz člana 125 ovog zakona dužni su da čuvaju poslovnu tajnu društva.
(2) Lica iz stava 1 ovog člana dužna su da poslovnu tajnu čuvaju i nakon prestanka obavljanja poslova, u periodu od dvije godine od dana prestanka, s tim da se osnivačkim aktom, statutom, odlukom društva ili ugovorom zaključenim sa tim licima ovaj period može produžiti, ali najviše na pet godina.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog člana, ekspert iz člana 125 ovog zakona dužan je da čuva poslovnu tajnu neograničeni vremenski period.
(4) Poslovna tajna je podatak, odnosno skup podataka koji nije u cjelosti ili djelimično opštepoznat ili dostupan licima iz krugova koji redovno rade sa tom vrstom podataka, koji imaju ekonomsku vrijednost zato što nijesu opštepoznati i na koje se primjenjuju odgovarajuće mjere zaštite tajnosti na osnovu kojih društvo koje ih zakonito posjeduje obezbjeđuje njihovu tajnost.
(5) Poslovna tajna je i podatak koji je zakonom i drugim propisom određen kao poslovna tajna.
Izuzeci od dužnosti čuvanja poslovne tajne
Član 44
Saopštavanje podataka iz člana 43 ovog zakona ne smatra se povredom poslovne tajne, ako je saopštavanje podataka:
1) obaveza utvrđena zakonom ili odlukom nadležnog državnog organa;
2) neophodno radi zaštite interesa društva;
3) učinjeno u cilju obavještavanja javnosti o izvršenju djela kažnjivog zakonom.
Tužba zbog povrede dužnosti čuvanja poslovne tajne
Član 45
(1) U slučaju povrede obaveze čuvanja poslovne tajne, društvo može podnijeti tužbu nadležnom sudu protiv lica iz člana 31 ovog zakona, drugih lica zaposlenih u društvu i eksperta iz člana 125 ovog zakona.
(2) Tužbom iz stava 1 ovog člana može se tražiti:
1) naknada štete nastale povredom dužnosti čuvanja poslovne tajne;
2) isključenje lica iz stava 1 ovog člana iz društva, ako je to lice član društva.
(3) Društvo je dužno da pruži potpunu zaštitu licu koje postupajući savjesno i u dobroj vjeri ukazuje nadležnim organima na postojanje informacije iz člana 44 stav 1 tačka 3 ovog zakona.
ODJELjAK F
DUŽNOST POŠTOVANjA ZABRANE KONKURENCIJE
Zabrana konkurencije
Član 46
(1) Lice iz člana 31 stav 1 tač. 1 do 4 ovog zakona, osim člana društva sa ograničenom odgovornošću i člana akcionarskog društva koji imaju značajno učešće u osnovnom kapitalu, ne može bez pribavljenog odobrenja u skladu sa članom 37 ovog zakona:
1) imati svojstvo lica iz člana 31 stav 1 tač. 1 do 4 ovog zakona u drugom društvu koje ima isti ili sličan predmet poslovanja (konkurentsko društvo);
2) biti preduzetnik ili poslovođa zaposlen kod preduzetnika koji ima isti ili sličan predmet poslovanja;
3) biti zaposlen u konkurentskom društvu;
4) biti na drugi način angažovan u konkurentskom društvu;
5) biti član ili osnivač u drugom pravnom licu koje ima isti ili sličan predmet poslovanja.
(2) Osnivačkim aktom ili statutom društva:
1) može se zabrana iz stava 1 ovog člana proširiti i na druga lica, čime se ne smije dirati u stečena prava tih lica;
2) može se propisati da zabrana iz stava 1 ovog člana važi i poslije prestanka svojstva iz člana 31 stav 1 tač. 1 do 4 ovog zakona, ali ne duže od dvije godine;
3) mogu se odrediti poslovi, način ili mjesto njihovog obavljanja, koji ne predstavljaju povredu dužnosti poštovanja zabrane konkurencije.
(3) Zabrana iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na jedinog člana društva.
Tužba zbog povrede pravila o zabrani konkurencije
Član 47
Protiv lica koja imaju dužnost poštovanja zabrane konkurencije iz člana 46 ovog zakona, društvo može podnijeti tužbu zbog povrede dužnosti poštovanja pravila o zabrani konkurencije radi:
1) naknade štete;
2) prenosa koristi na društvo koju je to lice ostvarilo kao posljedicu te povrede;
3) isključenja tog lica kao člana društva, ako je to lice član društva.
ODJELjAK G
PODNOŠENjE TUŽBI ZBOG POVREDE POSEBNIH DUŽNOSTI
Rokovi za podnošenje tužbi
Član 48
Tužba iz čl. 34, 38, 41, 45 i 47 ovog zakona može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja za učinjenu povredu, a najkasnije u roku od pet godina od dana učinjene povrede.
Odricanje od prava
Član 49
Društvo se može odreći prava na sve ili neke od tužbenih zahtjeva iz čl. 34, 38, 41, 45 i 47 ovog zakona prema članovima odbora direktora, nadzornog odbora, upravnog odbora i izvršnom direktoru tek nakon isteka roka od 18 mjeseci od dana učinjene povrede, a na osnovu jednoglasne odluke skupštine, odnosno članova društva.
Direktna tužba
Član 50
(1) Član društva može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 31 ovog zakona za naknadu štete koju mu to lice prouzrokuje povredom posebnih dužnosti prema društvu (individualna direktna tužba), u roku od šest mjeseci od dana saznanja za povredu, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda učinjena.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, smatraće se da tužilac zastupa sve članove društva čiji su interesi ugroženi na isti način, a ne samo sopstveni (kolektivna direktna tužba).
(3) U slučaju iz stava 2 ovog člana, sud će ostalim članovima društva čiji su interesi ugroženi dozvoliti da stupe u parnicu kao umješači na strani tužioca.
(4) U slučaju da presudom usvoji tužbeni zahtjev iz stava 1 ovog člana, nadležni sud može poništiti i odluku organa društva kojom je nanijeta presudom utvrđena šteta, vodeći računa o zaštiti interesa savjesnih trećih lica.
Derivativna tužba
Član 51
(1) Svaki član akcionarskog ili društva sa ograničenom odgovornošću, bez obzira da li su razlozi za podnošenje tužbe nastali prije ili nakon sticanja svojstva člana društva, radi naknade štete pričinjene društvu, može podnijeti tužbu iz čl. 34, 38, 41, 45 i 47 ovog zakona, i to u svoje ime, a za račun društva (derivativna tužba), ako je prije podnošenja derivativne tužbe pisanim putem zahtijevao od društva da podnese tužbu po tom osnovu (prethodni zahtjev), a zahtjev je odbijen ili po zahtjevu nije postupljeno u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, pravo na podnošenje tužbe u svoje ime, a za račun zavisnog društva (derivativna tužba za zavisno društvo), ima svaki član matičnog društva, ako:
1) matično društvo posjeduje najmanje 90% osnovnog kapitala zavisnog društva;
2) je prije podnošenja derivativne tužbe pisanim putem zahtijevao od matičnog društva da podnese derivativnu tužbu po istom osnovu (prethodni zahtjev matičnom društvu), odnosno od zavisnog društva da podnese tužbu protiv lica odgovornih za štetu (prethodni zahtjev zavisnom društvu), a oba zahtjeva su odbijena ili po zahtjevima nije postupljeno u roku od 30 dana od dana njihovog podnošenja;
3) je zavisno društvo akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću.
(3) U slučaju da društva iz st. 1 i 2 ovog člana podnesu tužbu po prethodnom zahtjevu, sud će podnosiocu prethodnog zahtjeva dozvoliti da stupi u parnicu kao umješač na strani tužioca.
(4) Podnosioci prethodnog zahtjeva mogu podnijeti tužbu iz st. 1 i 2 ovog člana, ako do trenutka podnošenja prethodnog zahtjeva nije proteklo više od šest mjeseci od dana saznanja za učinjenu povredu, odnosno ako od trenutka kada je povreda učinjena pa do trenutka podnošenja prethodnog zahtjeva nije prošlo više od tri godine.
(5) U slučaju da se tužbeni zahtjev iz st. 1 ili 2 ovog člana usvoji, nadležni sud može poništiti odluku organa društva kojom je nanijeta šteta, vodeći računa o zaštiti interesa savjesnih trećih lica.
Glava VI
IMOVINA I KAPITAL DRUŠTVA
Imovina i neto imovina društva
Član 52
(1) Imovinu društva čine pravo svojine i druga imovinska prava koja predstavljaju uloge njegovih članova i imovina koju je društvo steklo poslovanjem.
(2) Neto imovina (kapital) društva, u smislu ovog zakona, je razlika između vrijednosti imovine i obaveza društva.
Osnovni kapital društva
Član 53
(1) Osnovni kapital društva je novčana vrijednost svih upisanih i u skladu sa ovim zakonom registrovanih uloga članova društva.
(2) Osnovni kapital društva podijeljen je na udjele, odnosno akcije određene nominalne vrijednosti.
Vrste uloga
Član 54
(1) Ulozi u društvo mogu da budu novčani i nenovčani.
(2) Nenovčani ulozi mogu biti samo u stvarima i pravima, ako zakonom nije drugačije uređeno.
Obaveza uplate, odnosno unošenja uloga
Član 55
(1) Akcionari, odnosno članovi društva sa ograničenom odgovornošću i komanditori moraju unijeti ulog u društvo prije nego što akcije budu upisane na akcionare, odnosno prije nego što udjeli budu registrovani na njihove vlasnike, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ulozi ortaka i komplementara mogu biti uplaćeni, odnosno unijeti u društvo u roku utvrđenom u osnivačkom aktu, odnosno odluci o unosu dodatnih uloga, s tim da taj rok ne može biti duži od dvije godine od dana donošenja osnivačkog akta, odnosno odluke o unosu dodatnih uloga.
(3) Lica iz stava 2 ovog člana koja su osnivačkim aktom ili na drugi način preuzela obavezu da uplate, odnosno unesu u društvo određeni ulog, odgovaraju društvu za prouzrokovanu štetu u slučaju kašnjenja u ispunjenju svojih obaveza, u skladu sa zakonom.
Zabrana povraćaja uloga
Član 56
(1) Članovima društva ne može se izvršiti povraćaj uplaćenih, odnosno unijetih uloga, niti im se može platiti kamata na ono što su uložili u društvo.
(2) Isplata kod sticanja sopstvenih udjela odnosno akcija, kao i druge isplate članovima društva, koja se vrše u skladu sa ovim zakonom, ne smatraju se vraćanjem uloga članovima društva.
Načini utvrđivanja vrijednosti nenovčanog uloga
Član 57
(1) Vrijednost nenovčanog uloga utvrđuje se:
1) sporazumom svih članova društva;
2) putem procjene, u skladu sa čl. 58, 59 i 60 ovog zakona.
(2) U akcionarskim društvima, društvima sa ograničenom odgovornošću i komanditnim društvima u pogledu uloga komanditora, vrijednost nenovčanog uloga utvrđuje se isključivo putem procjene koja se vrši u skladu sa stavom 1 tačka 2 ovog člana.
Procjena vrijednosti nenovčanog uloga
Član 58
(1) Nenovčane uloge procjenjuju ovlašćeni procjenjivači koji ispunjavaju uslove utvrđene zakonom kojim se uređuje računovodstvo.
(2) Procjena se vrši prije prihvatanja nenovčanog uloga od strane društva.
(3) Odlukom društva o prihvatanju nenovčanog uloga utvrđuje se:
1) broj i nominalna ili računovodstvena vrijednost akcija koje se emituju za taj ulog, ime lica koje daje ulog i vrstu imovine koja se ulaže, u slučaju akcionarskog društva;
2) nominalna vrijednost udjela, ime lica koje daje ulog i vrstu imovine koja se ulaže, u slučaju društva sa ograničenom odgovornošću, komanditnog ili ortačkog društva.
Sadržaj izvještaja o procjeni nenovčanog uloga
Član 59
Izvještaj o procjeni nenovčanog uloga sadrži:
1) ime ili naziv vlasnika imovine;
2) opis svakog dijela imovine koja se procjenjuje;
3) opis korišćenog metoda procjene;
4) izjavu da li vrijednost imovine predložene u izvještaju odgovara broju i nominalnoj vrijednosti akcija koji se stiču u akcionarskom društvu ili računovodstvenoj vrijednosti akcija bez nominalne vrijednosti, uvećanoj za premiju koja sa plaća za te akcije ako postoji, odnosno nominalnoj vrijednosti udjela koji se stiču u društvu s ograničenom odgovornošću, komanditnom ili ortačkom društvu.
Objavljivanje izvještaja o procjeni nenovčanog uloga i registracija udjela
Član 60
(1) Izvještaj ovlašćenog procjenjivača i odluka društva o prihvatanju nenovčanog uloga dostavljaju se radi registracije u CRPS u roku od sedam dana od dana prijema rješenja Komisije za tržište kapitala o evidentiranju emisije akcija po osnovu nenovčanog uloga, za akcionarsko društvo ili zapisnika o unosu nenovčanog uloga u društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno ili ortačko društvo.
(2) Ako je ortaku ili komplementaru dat naknadni rok za unos uloga u društvo, sticanje udjela u društvu registruje se u CRPS na osnovu ugovora o osnivanju ili odluke o unosu dodatnih uloga.
(3) Zapisnik iz stava 1 ovog člana potpisuju lice koje je unijelo nenovčani ulog i ovlašćeni zastupnik društva.
(4) Odluku o prihvatanju nenovčanog uloga, nadležni organ za registraciju dostavlja Službenom listu Crne Gore radi objavljivanja u roku od dva radna dana od dana registracije iz stava 1 ovog člana.
DIO DRUGI
PREDUZETNIK
Definicija preduzetnika
Član 61
Preduzetnik je fizičko lice koje se bavi privrednom djelatnošću, a tu djelatnost ne obavlja za račun drugoga.
Registracija preduzetnika
Član 62
(1) Fizičko lice stiče svojstvo preduzetnika registracijom u CRPS.
(2) Preduzetnik nema svojstvo pravnog lica.
(3) Registraciona prijava iz stava 1 ovog člana sadrži podatke o nazivu, sjedištu i pretežnoj djelatnosti preduzetnika, ime preduzetnika i poslovođe, ako je imenovan, datum i mjesto njihovog rođenja, jedinstveni matični broj, prebivalište, odnosno boravište i druge podatke od značaja za obavještavanje učesnika u pravnom prometu.
(4) U odnosu na naziv, sjedište i pretežnu djelatnosti preduzetnika shodno se primjenjuju odredbe čl. 13 do 23 ovog zakona.
Poslovođa
Član 63
(1) Vođenje poslova preduzetnik može povjeriti drugom fizičkom licu koje je poslovno sposobno (u daljem tekstu: poslovođa), koje nije osuđivano za krivična djela: protiv prava iz rada, protiv intelektualne svojine, protiv platnog prometa i privrednog poslovanja, protiv imovine i protiv službene dužnosti i nije mu izrečena mjera bezbjednosti zabrane obavljanja djelatnosti preduzetnika.
(2) Poslovođa se registruje u CRPS i danom registracije stiče svojstvo zastupnika preduzetnika.
(3) Poslovođa mora biti zaposlen kod preduzetnika.
Odgovornost preduzetnika
Član 64
Preduzetnik odgovara za obaveze u obavljanju privredne djelatnosti cjelokupnom svojom imovinom.
Prestanak svojstva preduzetnika
Član 65
(1) Svojstvo preduzetnika prestaje prestankom obavljanja djelatnosti i u sljedećim slučajevima:
1) smrću ili trajnim gubitkom poslovne sposobnosti;
2) ako ne pribavi dozvolu za obavljanje djelatnosti;
3) ako je pravnosnažnom presudom utvrđena ništavost registracije preduzetnika;
4) ako mu je pravnosnažnom presudom izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti;
5) u drugim slučajevima propisanim zakonom.
(2) Preduzetnik koji prestane da obavlja djelatnost podnosi prijavu prestanka obavljanja djelatnosti nadležnom organu za registraciju radi brisanja iz CRPS.
DIO TREĆI
ORTAČKO DRUŠTVO
Glava I
OSNIVANjE I REGISTRACIJA ORTAČKOG DRUŠTVA
Ortačko društvo i ortaci
Član 66
(1) Ortačko društvo je privredno društvo koje osnivaju dva ili više ortaka, radi obavljanja djelatnosti pod zajedničkim nazivom.
(2) Ortak može biti fizičko ili pravno lice.
Osnivački akt
Član 67
(1) Ortačko društvo se osniva zaključivanjem ugovora ortaka u pisanoj formi.
(2) Potpisi ortaka na ugovoru o osnivanju ortačkog društva moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom.
(3) Ugovor o osnivanju ortačkog društva sadrži:
1) ime, jedinstveni matični broj i prebivalište osnivača za domaće fizičko lice, odnosno ime, broj pasoša ili drugi identifikacioni broj, prebivalište osnivača koje je strano fizičko lice, odnosno naziv, matični broj i sjedište osnivača koji je domaće pravno lice, odnosno naziv, broj registracije ili drugi identifikacioni broj i sjedište osnivača koji je strano pravno lice;
2) naziv i sjedište društva;
3) pretežnu djelatnost društva;
4) vrstu i vrijednost uloga svakog ortaka;
5) rok na koji se društvo osniva, ako se ne osniva na neodređeno vrijeme;
6) druge odredbe od značaja za društvo i ortake.
(4) Izmjene i dopune ugovora o osnivanju društva vrše se jednoglasnom odlukom svih ortaka društva, ako ugovorom o osnivanju nije drukčije utvrđeno.
Registracija ortačkog društva
Član 68
(1) Registracija ortačkog društva u CRPS vrši se na osnovu registracione prijave uz koju se dostavlja ugovor o osnivanju ortačkog društva.
(2) Uz prijavu iz stava 1 ovog člana, dostavljaju se i:
1) dokaz o identitetu svakog osnivača, koji ne mora biti ovjeren;
2) imena zastupnika društva i njegov, odnosno njihov potpis ovjeren u skladu sa zakonom;
3) adresa za prijem elektronske pošte;
4) adresa za prijem pošte, ako postoji.
Glava II
ULOZI U ORTAČKO DRUŠTVO I UDJELI ORTAKA
Ulog i udio
Član 69
(1) Ortaci unose jednake uloge u društvo, ako osnivačkim aktom nije drugačije određeno.
(2) Ulog ortaka u ortačkom društvu može biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu ili uslugama, koji su izvršeni ili treba da budu izvršeni.
(3) Vrijednost nenovčanog uloga ortaci sporazumno određuju u novcu, ako drugačije nije utvrđeno ugovorom o osnivanju.
(4) Ortaci stiču udjele u društvu srazmjerno svojim ulozima u društvo, ako se ortaci drugačije ne sporazumiju.
Posljedice zakašnjenja
Član 70
(1) Ortak koji u ugovorenom roku ne uplati novčani ulog ili koji novac primljen za društvo ne preda blagovremeno društvu ili za sebe neopravdano uzme novac društva ili zakasni sa unosom drugih uloga, dužan je da plati zakonsku zateznu kamatu, ako ugovorom o osnivanju nijesu ugovorene više kamate, od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, odnosno predati novac ili neopravdano uzeo novac.
(2) Odredba stava 1 ovog člana ne isključuje pravo ortačkog društva da zahtijeva naknadu druge štete.
Prenos udjela
Član 71
(1) Udio ortaka može se prenijeti na drugo fizičko ili pravno lice na osnovu ugovora zaključenog u pisanoj formi između ortaka koji prenosi udio i lica na koje se prenosi, uz saglasnost svih ortaka ako ugovorom o osnivanju drugačije nije uređeno.
(2) Potpisi na ugovoru iz stava 1 ovog člana moraju biti ovjereni u skladu sa zakonom.
(3) Prenos udjela između ortaka je slobodan, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije utvrđeno.
(4) Udio koji je prenijet na drugo lice stiče se danom registracije prenosa u CRPS.
Odgovornost kod prenosa udjela i drugih oblika stupanja u ortačko društvo
Član 72
(1) Lice na koje je prenesen udio ortaka ili koje je na drugi način stupilo u ortačko društvo nakon njegovog osnivanja, odgovora za obaveze društva bez obzira na to kada su nastale.
(2) Ortak koji napusti ortačko društvo odgovara za obaveze društva koje su nastale prije njegovog napuštanja društva.
(3) Ortak koji napušta društvo može se osloboditi nastalih obaveza na osnovu pisanog sporazuma zaključenog sa ostalim ortacima i povjeriocima.
(4) Odredbe st. 2 i 3 ovog člana primjenjuju se i u slučaju iz člana 89 ovog zakona.
Glava III
VOĐENjE POSLOVA ORTAČKOG DRUŠTVA
Pravo ortaka na vođenje poslova društva
Član 73
(1) Poslove ortačkog društva može da vodi svaki od ortaka.
(2) Ako je ugovorom o osnivanju ili pisanim sporazumom svih ortaka određeno da su jedan ili više ortaka ovlašćeni za vođenje poslova, ostali ortaci ne mogu voditi poslove.
(3) Vođenje poslova iz stava 2 ovog člana obuhvata sve radnje koje se redovno preduzimaju u poslovanju društva.
(4) Za preduzimanje radnji koje prelaze okvir redovnog poslovanja potrebna je saglasnost svih ortaka.
(5) Za prenos ovlašćenja za vođenje poslova potrebna je saglasnost svih ortaka koji su ovlašćeni za vođenje poslova društva, ako ne postoji opasnost od odlaganja obavljanja poslova.
(6) Ovlašćenje iz stava 5 ovog člana, može uskratiti svaki ortak koji je ovlašćen za vođenje poslova.
Način vođenja poslova
Član 74
(1) Svaki ortak je ovlašćen da samostalno vodi poslove društva.
(2) Ako se jedan od ortaka ovlašćenih za vođenje poslova društva ne slaže sa preduzimanjem određenih radnji, ta radnja se ne može preduzeti, osim ako bi nepreduzimanje radnji zbog nedostupnosti ostalih ortaka ovlašćenih za vođenje poslova društva moglo prouzrokovati štetu društvu.
Otkazivanje ovlašćenja za vođenje poslova
Član 75
(1) Ortak ovlašćen za vođenje poslova može otkazati ovlašćenje koje mu je dato, ako za to postoji opravdan razlog.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, ortak pisanim putem obavještava sve ortake društva o namjeri otkazivanja ovlašćenja za vođenje poslova.
(3) Ako ortak otkaže ovlašćenje za vođenje poslova suprotno st. 1 i 2 ovog člana, dužan je da društvu nadoknadi prouzrokovanu štetu.
Pravo na naknadu troškova
Član 76
Ortak ima pravo na naknadu od društva svih troškova koje je imao u vezi sa vođenjem poslova društva.
Raspodjela dobiti
Član 77
Ako ugovorom o osnivanju ortačkog društva ili pisanim sporazumom ortaka nije drugačije ugovoreno, svaki ortak jednako učestvuje u raspodjeli dobiti, odnosno pokriću gubitka društva.
Pravo na informisanje
Član 78
(1) Ortak koji je ovlašćen da vodi poslove društva dužan je da na zahtjev drugih ortaka pruži informacije o svim pitanjima koja se odnose na poslovanje ortačkog društva i njegov rad.
(2) Svaki ortak ima pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave društva, kao i kopiranje tih isprava o sopstvenom trošku.
(3) Ako ortaku nije omogućen uvid u poslovne knjige iz stava 2 ovog člana, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva, ortak može tražiti da sud u vanparničnom postupku naloži društvu da postupi po njegovom zahtjevu.
(4) Postupak iz stava 3 ovog člana je hitan i sud je dužan da donese odluku u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva.
Odlučivanje ortaka društva
Član 79
(1) Ortaci odluke donose jednoglasno, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije utvrđeno.
(2) Odluka o restrukturiranju društva, odluka o prijemu novog ortaka u društvo i odluke o drugim pitanjima koje se ne odnose na redovno poslovanje društva, donose se jednoglasno.
(3) Odredbe ugovora o osnivanju ortačkog društva suprotne stavu 2 ovog člana, ništave su.
Registracija promjena
Član 80
Ortačko društvo je dužno da u roku od sedam dana od dana nastanka promjene, dostavi u CRPS podatke o nastalim promjenama u društvu koje se odnose na:
1) naziv društva;
2) sjedište društva;
3) pretežnu djelatnost društva;
4) vrijeme trajanja društva;
5) postojeću strukturu članova društva ili podatke o njima;
6) način raspodjele dobiti, ako je utvrđen osnivačkim aktom;
7) vrstu i vrijednost uloga ortaka;
8) udio ortaka u društvu;
9) iznos kapitala društva;
10) adresu za prijem elektronske pošte;
11) adresu za prijem pošte, ako postoji;
12) druge podatke iz ugovora o osnivanju društva.
Glava IV
PRAVNI ODNOSI ORTAKA I DRUŠTVA PREMA TREĆIM LICIMA
Zastupanje
Član 81
(1) Ako ugovorom o osnivanju nije drugačije utvrđeno, svaki ortak je zakonski zastupnik društva ovlašćen da samostalno zastupa društvo.
(2) Ako su dva ili više ortaka ovlašćeni da zastupaju društvo zajedno, mogu da ovlaste jednog ili više ortaka da zastupaju društvo u određenim poslovima.
(3) Izjava volje trećih lica učinjena bilo kom od ortaka ovlašćenih da zastupaju društvo zajedno, smatraće se da je učinjena društvu.
Otkazivanje ovlašćenja za zastupanje
Član 82
(1) Ortak može otkazati ovlašćenje za zastupanje društva i dužan je da na zahtjev ostalih ortaka, u periodu od 30 dana od dana dostavljanja otkaza društvu, nastavi da zaključuje pravne poslove i preduzima druge pravne radnje, ako za to postoji opravdan razlog.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, ortak pisanim putem obavještava ostale ortake društva o namjeri da otkaže ovlašćenje za zastupanje.
(3) Ako ortak otkaže ovlašćenje za zastupanje suprotno st. 1 i 2 ovog člana, dužan je da društvu nadoknadi prouzrokovanu štetu.
Oduzimanje ovlašćenja za zastupanje
Član 83
(1) Ovlašćenje za zastupanje može se oduzeti odlukom nadležnog suda, po tužbi jednog ili više ortaka ako se utvrdi da za to postoje opravdani razlozi.
(2) Opravdanim razlozima iz stava 1 ovog člana smatra se teža povreda dužnosti prema društvu ili nesposobnost ortaka da zastupa društvo.
Zastupanje društva u sporu sa ortakom koji je ovlašćen za zastupanje
Član 84
(1) Ortak koji je ovlašćen za zastupanje ne može izdati punomoćje za zastupanje ni zastupati društvo u sporu u kojem je suprotna strana.
(2) Ako društvo nema drugog ortaka ovlašćenog za zastupanje, punomoćje izdaju svi ortaci zajedno.
Glava V
PRESTANAK ORTAČKOG DRUŠTVA I PRESTANAK SVOJSTVA ORTAKA
Način prestanka
Član 85
Ortačko društvo prestaje brisanjem iz CRPS, u slučaju:
1) likvidacije solventnog ortačkog društva zbog:
2) zaključenja stečaja društva;
3) statusne promjene.
Prestanak svojstva ortaka
Član 86
Svojstvo ortaka u ortačkom društvu prestaje u slučaju:
1) smrti ortaka;
2) brisanja ortaka koji je pravno lice iz CRPS zbog likvidacije ili zaključivanja stečaja;
3) istupanja ortaka iz društva;
4) isključenja ortaka iz društva;
5) utvrđenom u ugovoru o osnivanju.
Nastavljanje društva sa nasljednicima
Član 87
(1) U slučaju smrti ortaka, udio ortaka se ne nasljeđuje već se raspoređuje srazmjerno na preostale ortake, ako ugovorom o osnivanju ortačkog društva ili drugim sporazumom nije drugačije utvrđeno.
(2) Ako je u slučaju iz stava 1 ovog člana ugovorom o osnivanju ili naknadnim ugovorom ortaka utvrđeno da ortačko društvo nastavlja da posluje sa nasljednicima umrlog ortaka, a nasljednici se ne saglase sa time, udio ortaka se raspoređuje srazmjerno na preostale ortake.
(3) Nasljednici se mogu saglasiti da naslijede umrlog ortaka na način da stupe na njegovo mjesto ili da zahtijevaju da ortačko društvo promijeni oblik u komanditno društvo, a da oni steknu status komanditora.
(4) Ako nasljednici zahtijevaju da ortačko društvo promijeni oblik u komanditno društvo u skladu sa stavom 3 ovog člana, a preostali ortaci društva to odbiju, nasljednici stupaju na mjesto umrlog ortaka i mogu istupiti iz društva u skladu sa članom 89 ovog zakona.
(5) Ako nasljednici istupe iz društva u skladu sa stavom 4 ovog člana, odgovaraju za do tada nastale obaveze društva u skladu sa zakonom.
(6) U slučaju iz stava 3 ovog člana, ugovorom o osnivanju može se utvrditi visina udjela u dobiti za komanditore, koja može biti različita od visine udjela u dobiti koju je ostavilac imao kao ortak.
Isključenje ortaka
Član 88
(1) Ortak se može isključiti iz ortačkog društva na osnovu odluke nadležnog suda, po tužbi jednog ili više ortaka, ako taj ortak namjerno ili zbog nepažnje nije izvršio obavezu prema društvu ili drugim ortacima, što je uticalo na poslovanje društva.
(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana udio ortaka koji se isključuje, podijeliće se između ortaka koji ostaju u društvu, srazmjerno vrijednosti njihovih udjela u društvu, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije utvrđeno.
(3) Ortačko društvo je dužno da isključenom ortaku, u roku od šest mjeseci od dana pravosnažnosti odluke suda, nadoknadi iznos sredstava koja bi primio da je došlo do prestanka društva na dan podizanja tužbe za isključenje ortaka.
(4) Na slučaj isključenja ortaka iz ortačkog društva primjenjuje se odredba člana 72 stav 2 ovog zakona.
Istupanje ortaka
Član 89
(1) Ortak može da istupi iz društva podnošenjem pisanog obavještenja o istupanju drugim ortacima.
(2) Pisano obavještenje iz stava 1 ovog člana, podnosi se najmanje dva mjeseca prije isteka poslovne godine, ako ugovorom o osnivanju nije drugačije utvrđeno.
(3) Ortak koji podnese obavještenje iz stava 2 ovog člana, istupa iz društva istekom poslovne godine u kojoj je obavještenje dato, ako je u toj poslovnoj godini obavještenje dostavljeno radi registracije u CRPS.
(4) Pravo ortaka iz st. 1, 2 i 3 ovog člana ne može se ograničiti niti isključiti.
