Zakon o privrednim društvima FBiH 2015 2021

Zakon o privrednim društvima FBiH

 ("Sl. novine FBiH", br. 81/2015 i 75/2021)

DIO PRVI - (ZAJEDNIČKE ODREDBE)

 

POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)

Član 1

(Opće odredbe)

Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava (u daljnjem tekstu: društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Član 2

(Društvo)

(1) Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i pružanja usluga na tržištu radi sticanja dobiti.

(2) Društvo mogu osnovati i domaća i strana fizička i pravna lica ako zakonom nije drugačije određeno.

Član 3

(Oblici društva)

(1) Društvo može biti organizirano u jednom od sljedećih oblika:

  1. a) društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću;
  2. b) komanditno društvo;
  3. c) dioničko društvo;
  4. d) društvo sa ograničenom odgovornošć

(2) Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ "društvo" bez punog naziva jednog od oblika iz stava (1) ovog člana odnose se na sva društva.

Član 4

(Pravna sposobnost)

(1) Svojstvo pravnog lica društvo stiče danom upisa u registar koji vodi sud određen Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: registar društava).

(2) Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.

(3) Prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva.

(4) Lice koje postupi suprotno odredbi stava (3) ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno.

Član 5

(Odgovornost za obaveze)

(1) Svaki član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementar u komanditnom društvu odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.

(2) Komanditor u komanditnom društvu, dioničar u dioničkom društvu i vlasnik udjela društva sa ograničenom odgovornošću ne odgovara za obaveze društva, osim kada:

  1. a) koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini;
  2. b) upravlja imovinom društva kao svojom imovinom;
  3. c) koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca;
  4. d) utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze.

Član 6

(Djelatnost)

(1) Društvo počinje obavljati svoju djelatnost nakon upisa u registar društava.

(2) U postupku upisa u registar društava podnosi se izjava o ispunjenosti uvjeta za obavljanje djelatnosti.

(3) Izjavu iz stava (2) ovog člana, nadležni registarski sud po službenoj dužnosti, dostavlja nadležnim organima i obavještava ih o izvršenom upisu u registar društava.

(4) Ispunjenost uvjeta iz stava (2) ovog člana provjeravaju nadležni inspekcijski organi, u postupku redovnog inspekcijskog nadzora.

(5) Djelatnosti za koje je zakonom utvrđeno da se mogu obavljati samo na osnovu saglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog organa, mogu se obavljati tek nakon dobijanja dozvole, saglasnosti ili drugog akta nadležnog organa.

(6) Djelatnosti za koje je posebnim zakonom propisano da se obavljaju u određenom obliku privrednog društva, ne mogu se obavljati u drugom obliku privrednog društva.

Član 7

(Mogućnost obavljanja i drugih djelatnosti društva)

(1) Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava.

(2) Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društava u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.

Član 8

(Valjanost poslova)

Poslovi koje zaključi lice koje je svojim položajem ili na drugi način ovlašteno za zastupanje i predstavljanje društva, valjani su za treće lice i u slučaju da su zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar društava, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti društva.

Član 9

(Sjedište)

(1) Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava.

(2) Sjedište se utvrđuje osnivačkim aktom ili statutom društva.

Član 10

(Podružnice)

(1) Društvo, domaće ili strano, može izvan mjesta sjedišta osnovati jednu ili više podružnica u kojima obavlja svoje djelatnosti.

(2) Podružnica nastaje odlukom o osnivanju koju donosi ovlašteni organ društva u skladu s osnivačkim aktom ili statutom društva.

(3) Podružnice nemaju svojstvo pravnog lica.

(4) Podružnica ima mjesto poslovanja i zastupnika, a poslove sa trećim licima obavlja uime i za račun društva.

(5) Podružnice domaćeg društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu u kojem je društvo upisano.

(6) Podružnice stranog društva se upisuju u registar društava u registarskom sudu na čijem području je sjedište podružnice.

POGLAVLJE II. (FIRMA)

Član 11

(Pojam)

(1) Firma je ime pod kojim društvo posluje.

(2) Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.

Član 12

(Elementi)

(1) Firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog člana, uz oznaku da ih ima više i oznaku "d.n.o.".

(2) Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku "k.d.", a ne smije sadržavati imena komanditora.

(3) Firma društva sa ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku "d.o.o.".

(4) Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku "d.d.".

(5) Firma iz st. (1) i (2) ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva.

Član 13

(Jezik)

(1) Firma mora biti napisana na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji, a prijevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji.

(2) Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku koji je u službenoj upotrebi u Federaciji.

Član 14

(Dodatni elementi)

(1) Firma može sadržavati dodatne elemente koji bliže označavaju društvo i sjedište društva.

(2) Društvo može koristiti skraćenu firmu koja mora sadržavati oznake po kojima se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika društva.

(3) Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice.

Član 15

(Zabranjeni elementi)

Firma ne smije sadržavati:

  1. a) riječi i oznake koji su protivni zakonu;
  2. b) zaštićene robne ili pomoćne znakove drugih pravnih i fizičkih lica;
  3. c) službene simbole i znakove;
  4. d) nazive ili znakove stranih država ili međunarodnih organizacija;
  5. e) riječi i oznake koje bi mogle stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene sa firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica.

Član 16

(Mogući elementi)

(1) Firma može sadržavati riječi: "Bosna i Hercegovina" i njene izvedenice i skraćenice na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom.

(2) Firma može sadržavati riječ "Federacija" i njene izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog organa određenog posebnim zakonom.

(3) Firma može sadržavati naziv kantona, grada i općine i njihove izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja nadležnog kantonalnog, gradskog, odnosno općinskog organa određenog posebnim zakonom na području na kojem društvo ima sjedište.

(4) Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivač društva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika.

(5) Na zahtjev organa i lica iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana registarski sud izbrisat će iz registra riječi i imena unesena kao dodatni elementi firme.

Član 17

(Ime člana društva kao element firme)

(1) Ukoliko firma društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva sadrži prezime koje je već sadržano u ranije registriranoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni element po kojem će se razlikovati od već registrirane firme.

(2) Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u registru društava.

Član 18

(Princip isključivosti firme)

(1) Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava.

(2) Registarski sud odbit će upis u registar društava firmu koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od već registriranih firmi u Federaciji.

(3) Društvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra društava firmu drugog društva i naknadu pretrpljene štete tužbom kod suda u roku tri godine od dana upisa osporavane firme u registar društava, ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrirane firme.

Član 19

(Princip prvenstva)

(1) Ako se sudu radi upisa u registar prijave iste firme ili firme koje se međusobno jasno ne razlikuju, sud će upisati onu firmu koja je ranije prijavljena.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog člana, upisat će se kasnije prijavljena firma, ako podnosilac kasnije podnesene prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije podnesene prijave, tu firmu, odnosno njene bitne elemente upotrebljavao na tržištu kao oznaku svog društva ili kao robni ili pomoćni znak za označavanje svojih proizvoda ili usluga, te da je to činio prije podnosioca ranije podnesene prijave.

Član 20

(Obaveza upisa u registar društava)

(1) Firma i skraćena firma upisuje se u registar društava.

(2) Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u registar društava.

Član 21

(Poslovna korespondencija)

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati:

  1. a) punu firmu i adresu sjedišta društva;
  2. b) punu firmu i adresu sjedišta podružnica društva;
  3. c) naziv i sjedište institucije kod koje i broj pod kojim je društvo upisano;
  4. d) broj računa sa nazivom i sjedištem finansijske organizacije kod koje društvo drži račun, ukoliko društvo ima više računa za svaki od njih;
  5. e) porezni identifikacioni broj društva.

Član 22

(Prijenos firme)

Firma se može prenijeti samo ukoliko se vrši prijenos društva.

POGLAVLJE III. (ZASTUPANJE)

Član 23

(Zastupanje)

(1) Društvo zastupa uprava.

(2) Uprava organizira rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva.

(3) Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom društva, u skladu sa zakonom, ovlaštena da vode poslovanje društva.

(4) Društvo mogu zastupati i druga lica određena osnivačkim aktom ili statutom u skladu sa zakonom.

(5) Lica ovlaštena za zastupanje upisuju se u registar društava.

Član 24

(Lice s ovlaštenjima)

(1) Lice s ovlaštenjima za zastupanje upisanim u registar društava ovlašteno je poduzimati sve radnje i obavljati sve poslove u ime i za račun društva u okviru ovlaštenja upisanih u registar društava.

(2) Lice s ovlaštenjima za zastupanje koje prekorači ograničenja ovlaštenja iz stava (1) ovog člana odgovorno je za štetu koja se time prouzrokuje privrednom društvu ili trećem licu s kojim je posao zaključen.

Član 25

(Odgovornost)

(1) Lice kojem je povjereno obavljanje određenih poslova u okviru djelatnosti društva, ovlašteno je poduzimati sve radnje i zaključivati poslove koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni.

(2) Društvo odgovara za obaveze koje, u njegovo ime, od njega ovlašteno lice stvori prekoračenjem ovlaštenja, ako treće lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoračenje ovlaštenja.

Član 26

(Prokura)

(1) Prokura je pisano ovlaštenje za poduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun društva, osim prijenosa i opterećenja nekretnina, ako ovlaštenje za to nije posebno i izričito navedeno.

(2) Prokura se može dati samo za podružnicu, što se izričito navodi u registru društava i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za društvo u cjelini.

(3) Prokura se može dati svakom punoljetnom i potpuno poslovno sposobnom licu bez obzira na dužnost i poslove koje obavlja, izuzev, ako drugačije nije predviđeno aktom o osnivanju društva, odnosno statutom društva.

(4) Prokura se ne može dati pravnom licu.

(5) Prokura je neprenosiva.

Član 27

(Mogućnost davanja prokure)

(1) Društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica u skladu s osnivačkim aktom ili statutom društva.

(2) Prokura se može dati istovremeno za više lica koja zajedno zastupaju društvo, a izjava volje trećeg lica data samo jednom od njih pravno je valjana.

Član 28

(Zajednička prokura)

(1) Ako je prokura data dvama licima ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svako od tih lica je prokurist koji samostalno zastupa društvo u granicama ovlaštenja utvrđenih zakonom.

(2) Prokura data dvama licima ili više lica smatrat će se zajedničkom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

(3) Izjave volje ili pravne radnje koje učine zajednički prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako ih učine svi zajednički prokuristi zajedno.

(4) Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od zajedničkih prokurista samo uz izričitu prethodnu saglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih zajedničkih prokurista.

(5) Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.

(6) Znanje o pravno odlučujućim činjenicama ili krivnja jednog zajedičkog prokuriste proizvodi pravne posljedice za davaoca prokure, bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajedničkih prokurista.

Član 29

(Ograničenje prokure)

(1) Ograničenje prokure koje nije predviđeno ovim zakonom nema učinka prema trećim licima, bez obzira na to je li treće lice za nju znalo ili moralo znati.

(2) Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim licima samo ako je upisano u registar društava.

Član 30

(Ovlaštenja prokuriste)

Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorna strana i s društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih lica, ili u ime i za račun drugih lica.

Član 31

(Davanje i prestanak prokure)

(1) Davanje i prestanak prokure društvo je dužno prijaviti za upis u registar društava.

(2) Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja društva dužan je uz potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist.

(3) Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.

Član 32

(Lica koja imaju posebne dužnosti prema društvu)

(1) Posebne dužnosti prema društvu imaju:

  1. a) članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementari;
  2. b) član društva sa ograničenom odgovornošću koji posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili član društva sa ograničenom odgovornošću koji je kontrolni član društva u smislu povezanih lica;
  3. c) dioničar koji posjeduje značajno učešće u osnovnom kapitalu društva ili dioničar koji je kontrolni dioničar u smislu povezanih lica;
  4. d) članovi uprave, predsjednik i članovi nadzornog odbora, zastupnici i prokuristi;
  5. e) likvidacioni upravnik.

(2) Značajno učešće u osnovnom kapitalu društva u smislu stava (1) tač. b) i c) ovog člana iznosi učešće od najmanje 20% u osnovnom kapitalu društva.

(3) Kontrolni član društva ili kontrolni dioničar u smislu stava (1) tač. b) i c) ovog člana je lice koje ima više od 50% glasačkih prava u privrednom društvu na osnovu običnih dionica ili koje na drugi način vrši kontrolni uticaj nad upravljanjem i vođenjem poslova društva.

(4) Lica iz stava (1) ovog člana obavljaju svoje poslove savjesno, sa pažnjom dobrog privrednika i u razumnom uvjerenju da djeluju u najboljem interesu društva (u daljnjem tekstu: dužna pažnja).

(5) Lice koje postupi sa dužnom pažnjom ne odgovara za štetu koja iz takve procjene nastane za društvo.

Član 33

(Mogućnost podnošenja tužbe)

Društvo može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 32. stav (1) tač. d) i e) ovog zakona za naknadu štete koju mu to lice prouzrokuje povredom dužne pažnje iz člana 32. stav (4) ovog zakona.

Član 34

(Dužnost prijavljivanja poslova i radnji u kojima postoji lični interes)

(1) Lični interes postojat će u slučaju ako je lice iz člana 32. stav (1) ovog zakona ili član njegove porodice:

  1. a) ugovorna strana u pravnom poslu s društvom;
  2. b) u finansijskom odnosu sa licem iz pravnog posla koje zaključuje ugovor sa društvom ili koje ima finansijske interese u tom poslu na osnovu kojih se može očekivati da utiču na njegovo postupanje suprotno interesu društva;
  3. c) pod kontrolnim uticajem strane iz pravnog posla ili lica koje ima finansijski interes u pravnom poslu ili radnji tako da se osnovano može očekivati da utiču na njegovo postupanje suprotno interesu druš

(2) Pod članom porodice lica iz stava (1) ovog člana smatraju se:

  1. a) njegov bračni drug, roditelji, brat ili sestra tog bračnog druga;
  2. b) njegovo dijete, roditelji, brat ili sestra;
  3. c) njegov krvni srodnik u pravoj liniji i u pobočnoj liniji do drugog stepena srodstva, usvojilac i usvojenik, srodnik po tazbini zaključno sa prvim stepenom;
  4. d) druga lica koja sa tim licem žive u zajedničkom domać

(3) Lica iz člana 32. stava (1) i iz stava (2) ovog člana smatraju se povezanim licima u smislu ovog zakona.

(4) Povezana lica za sve poslove iz stava (1) ovog člana predstavljaju sve činjenice od značaja za donošenje odluke i pribavljaju prethodno odobrenje od nadležnog organa društva, u skladu sa statutom društva.

Član 35

(Tužba zbog odobravanja poslova u kojima postoji lični interes)

(1) Društvo može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 32. stav (1) ovog zakona koje je imalo lični interes u pravnom poslu i tražiti naknadu štete ako za taj pravni posao nije pribavljeno prethodno odobrenje ili ako nadležnom organu društva prilikom donošenja odluke o odobravanju pravnog posla nisu predstavljene sve činjenice od značaja za donošenje takve odluke.

(2) Ako je tuženi član uprave, društvo zastupa lice imenovano od nadležnog organa društva, u skladu sa statutom društva.

Član 36

(Dužnost izbjegavanja sukoba interesa)

(1) Lica iz člana 32. stav (1) ovog zakona ne mogu u svom interesu ili interesu sa njima povezanih lica:

  1. a) koristiti imovinu društva;
  2. b) koristiti informacije do kojih su došli u tom svojstvu, a koje nisu javno dostupne;
  3. c) zloupotrijebiti svoj položaj u društvu;
  4. d) iskoristiti mogućnosti za zaključenje posla koji se ukaže druš

(2) Dužnost izbjegavanja sukoba interesa postoji nezavisno od toga da li je društvo bilo u mogućnosti iskoristiti imovinu, informacije ili zaključiti poslove iz stava (1) ovog člana.

Član 37

(Tužba zbog povrede dužnosti izbjegavanja sukoba interesa)

(1) Društvo može podnijeti tužbu protiv lica iz člana 32. stav (1) ovog zakona koje povrijedi dužnost izbjegavanja sukoba interesa iz člana 36. ovog zakona kojom može tražiti:

  1. a) naknadu štete ili
  2. b) prijenos na društvo koristi koje je to lice, odnosno povezano lice iz člana 34. stav (3) ovog zakona ostvarilo kao posljedicu te povrede duž

(2) Ako je tuženi član uprave, društvo zastupa lice imenovano od nadležnog organa društva, u skladu sa statutom društva.

POGLAVLJE IV. (POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE)

Član 38

(Poslovna tajna)

Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu štetu društvu ako dođu u posjed trećeg lica bez saglasnosti društva.

Član 39

(Informacije koje imaju karakter poslovne tajne)

(1) Nadležni organ društva dužan je pisanim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu.

(2) Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o kršenju zakona i drugih propisa.

Član 40

(Zabrana konkurencije)

(1) Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, komplementar komanditnog društva, vlasnik udjela i član uprave i nadzornog odbora u društvu sa ograničenom odgovornošću, član nadzornog odbora i uprave dioničkog društva i prokurist ne smije bez odobrenja nadležnog organa društva u skladu sa statutom društva, u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom društvu i kao samostalni poduzetnik učestvovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću prvog društva.

(2) Osnivačkim aktom ili statutom društva može se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava (1) ovog člana a najduže dvije godine.

Član 41

(Mogućnost traženja naknade štete)

Društvo može od lica koje prekrši zabranu konkurencije tražiti naknadu štete i ustupanje zaključenih poslova, ili prijenos ostvarene koristi ili prava iz zaključenih poslova u roku tri mjeseca od saznanja za prekršaj, a najkasnije tri godine od učinjenog prekršaja zabrane konkurencije.

Član 42

(Sindikalno organiziranje)

Zaposleni u društvu mogu organizirati sindikat ili vijeće zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.

Član 43

(Zabrana nesindikalnih aktivnosti)

U društvu se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koje nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti, te vijeća zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o vijeću zaposlenika.

POGLAVLJE V. (OSNOVNI KAPITAL I ULOZI)

Član 44

(Osnovni kapital)

(1) Osnovni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali članovi društva na osnovu osnivačkog akta.

(2) Promjena osnovnog kapitala se upisuje na osnovu statuta ili izmjena statuta društva.

(3) Dioničko društvo i društvo sa ograničenom odgovornošću ima osnovni kapital najmanje u iznosu utvrđenom ovim zakonom.

(4) Posebnim zakonom za društva koja obavljaju posebne djelatnosti može se utvrditi veći iznos osnovnog kapitala.

(5) Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini može biti potpuno ili djelimično uplaćen (upisan, ali neuplaćen osnovni kapital).

(6) Osnovni kapital društva se može uvećavati ili smanjivati.

(7) U slučaju smanjivanja kapitala osnovni kapital ne može biti smanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala utvrđenog ovim zakonom.

Član 45

(Ulozi)

(1) Osnovni kapital prilikom osnivanja društva osigurava se ulozima članova u novcu i stvarima i pravima čija je vrijednost iskaziva u novcu.

(2) Ulog u stvarima i pravima izražava se u novcu i mora se u potpunosti unijeti prije upisa društva u registar društava.

Član 46

(Vrijednost uloga)

(1) Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti određena u osnivačkom aktu ili statutu društva, ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

(2) Vrijednost uloga u stvarima i pravima u dioničkom društvu i društvu sa ograničenom odgovornošću određuje se na osnovu procjene prihvaćene ugovorom od svih osnivača.

Član 47

(Procjene vrijednosti uloga)

Procjena iz člana 46. stav (2) ovog zakona obavezno uključuje opis, način iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dioničkog društva ili udjela u društvu sa ograničenom odgovornošću koji se tim ulogom plaćaju.

Član 48

(Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti uloga)

(1) Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa društva u registar društava ili do ugovorenog roka uplate u slučaju pristupanja društvu, član društva koji se obavezao na taj ulog dužan je razliku uplatiti u novcu.

(2) Ako društvo nije steklo vlasništvo na stvari koju je član društva bio obavezan unijeti kao ulog, član društva mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari koju mu društvo mora vratiti.

Član 49

(Prava člana društva)

Ulog daje članu društva pravo na dionicu ili udio u društvu.

Član 50

(Poslovne knjige i finansijski izvještaji)

Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima.

POGLAVLJE VI. (POVEZANA DRUŠTVA)

Član 51

(Pojam)

(1) Povezana društva čine dva ili više društava u skladu sa ovim zakonom, koja se međusobno povezuju i to:

  1. a) učešćem u osnovnom kapitalu ili udjelima (društva povezana kapitalom);
  2. b) putem ugovora (društva povezana ugovorom);
  3. c) putem kapitala i putem ugovora (mješovito povezana društva).

(2) Povezana društva iz stava (1) ovog člana obuhvataju jedno vladajuće i jedno ili više zavisnih društava.

(3) Povezana društva organiziraju se kao koncern, holding, poslovno udruženje ili drugi oblik organiziranja u skladu sa ovim zakonom.

(4) Privredna društva povezuju se u skladu sa propisima kojim se uređuje zaštita konkurencije.

Član 52

(Vladajuće i zavisno društvo)

(1) Ako jedno društvo ima većinsko učešće u osnovnom kapitalu drugog društva ili ako na osnovu ugovora zaključenog sa drugim društvom ima pravo imenovati većinu članova nadzornog odbora tog drugog društva, odnosno ima većinu glasova u skupštini, to se društvo smatra vladajućim a drugo društvo zavisnim.

(2) Vladajuće društvo sa većinskim učešćem u osnovnom kapitalu je društvo koje, neposredno ili posredno putem drugog društva, na osnovu više od 50% učešća u osnovnom kapitalu drugog društva ima više od 50% glasova u skupštini zavisnog društva.

(3) Neposredno učešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladajućem društvu ili drugom licu koje ga drži za njegov račun, određuje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog učešća prema ukupnom osnovnom kapitalu zavisnog društva.

(4) Pri određivanju učešća iz stava (3) ovog člana od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog društva oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog društva i dionice i udjeli koje za račun zavisnog društva drži treće lice.

(5) Posredno učešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladajućem društvu obuhvata dionice i udjele koji pripadaju društvu koje zavisi od njega ili koji pripadaju drugom licu za račun tog društva ili za račun društva koje zavisi od njega (zavisna društva).

(6) Zavisno društvo može u vladajućem društvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima već raspolaže, u skladu sa odredbama ovog zakona o društvu sa uzajamnim učešćem.

Član 53

(Društva sa uzajamnim učešćem)

Društva sa uzajamnim učešćem u osnovnom kapitalu su povezana društva kod kojih svako društvo ima učešće u osnovnom kapitalu drugog društva.

Član 54

(Holding)

Ako se vladajuće i jedno ili više zavisnih društava na osnovu zaključenog ugovora o vođenju poslova objedine jedinstvenim vođenjem poslova od vladajućeg društva, ona čine holding a pojedinačna društva su društva holdinga.

Član 55

(Koncern)

Ako vladajuće društvo, na osnovu zaključenog ugovora o vođenju poslova, pored jedinstvenog vođenja poslova zavisnih društava, obavlja i druge djelatnosti, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

Član 56

(Mogućnost formiranja pravno samostalnih društava)

Holding i koncern, u skladu sa čl. 54. i 55. ovog zakona, mogu formirati i pravno samostalna društva, koja nisu zavisna jedno o drugome.

Član 57

(Zajedničke odredbe za povezana društva)

(1) Vladajuće društvo neograničeno solidarno odgovara povjeriocima u postupku stečaja zavisnog društva ako je stečaj prouzrokovan obavezujućim nalozima, odlukama ili uputstvima vladajućeg društva.

(2) Ako vladajuće društvo dovede zavisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili na svoju štetu nešto učini ili propusti učiniti, nadoknadit će zavisnom društvu štetu prouzrokovanu po tom osnovu.

(3) Zahtjev za naknadu štete iz stava (2) ovog člana, uime zavisnog društva, mogu podnijeti dioničari i članovi zavisnog društva koji posjeduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala tog društva ili statutom određeni manji dio, kao i povjerioci društva čija potraživanja iznose više od 10% osnovnog kapitala zavisnog društva.

(4) Pored vladajućeg društva, kao solidarni dužnici odgovaraju članovi uprave vladajućeg društva koji su zavisno društvo doveli u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili da na svoju štetu nešto učini ili propusti da učini.

(5) Kao solidarni dužnici odgovaraju i članovi uprave zavisnog društva ako su povrijedili svoje dužnosti, osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajućeg društva.

Član 58

(Poslovno udruženje)

(1) Poslovno udruženje je ekonomska interesna grupacija koju mogu osnovati dva ili više društava radi unapređenja, promocije i usklađivanja obavljanja svojih djelatnosti.

(2) Poslovno udruženje se ne osniva radi sticanja dobiti.

(3) Poslovno udruženje je pravno lice.

(4) Poslovno udruženje upisuje se u registar društava u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata.

(5) Oznaka "poslovno udruženje" navodi se u firmi.

(6) Poslovno udruženje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za račun svojih članova i uime i za račun svojih članova.

(7) Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno udruženje odgovara svojom imovinom, a članovi odgovaraju na način određen ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom sa trećim licem.

(8) Ugovorom o osnivanju utvrđuje se naziv, vrijeme osnivanja i trajanja, cilj i djelatnost, sjedište, upravljanje, zastupanje, odgovornost, pristupanje, istupanje, istupanje u pravnom prometu, isključenje, imovina, nadzor, prestanak, kao i druga pitanja značajna za ostvarivanje ciljeva osnivanja poslovnog udruženja.

Član 59

(Ostali oblici povezivanja društava)

Društva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja (konzorcij, franšizing, zajednica društava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi).

POGLAVLJE VII. (REGISTAR DRUŠTAVA)

Član 60

(Registar društava)

(1) Podaci o društvu utvrđeni ovim zakonom upisuju se u registar društava.

(2) Registar društava obuhvata registar podataka i registar isprava.

(3) Upis u registar društva, vođenje i održavanje registra u štampanom i elektronskom obliku i objavljivanje registracije vrši se u skladu sa propisima o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine.

(4) Promjene podataka i isprava društava upisuju se u registar društava.

Član 61

(Podaci i isprave o privrednom društvu)

(1) Smatra se da treća lica znaju za registrirane podatke o privrednom društvu nakon njihovog objavljivanja ili objavljivanja izvoda iz tih podataka ili isprava na osnovu kojih je izvršena registracija sa upućivanjem na njih.

(2) U slučaju da su podaci i isprave predati u registarski spis ili upisani u registar društava različiti od objavljenih podataka, objavljeni podaci ne obavezuju treća lica, ali se ona mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako društvo na koje se oni odnose dokaže da su treća lica znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar društava.

Član 62

(Ništavost registracije osnivanja privrednog društva)

(1) Ukoliko nije drugačije utvrđeno Zakonom o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine, registracija osnivanja privrednog društva ništava je ako:

  1. a) broj osnivača manji je od broja utvrđenog ovim zakonom;
  2. b) ne postoji pravna i poslovna sposobnost svih osnivača;
  3. c) osnivački akt nije sastavljen u propisanoj formi;
  4. d) osnivački akt ne sadrži podatke o poslovnom imenu društva, vrijednosti i vrsti uloga svakog osnivača ili iznosa osnovnog kapitala koji je propisan ovim zakonom ili o djelatnosti društva;
  5. e) minimalni iznos uloga nije uplaćen u skladu sa ovim zakonom;
  6. f) djelatnost društva nezakonita je ili suprotna javnom interesu;
  7. g) osnivač ili jedan od osnivača društva član je postojećeg društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar u komanditnom društvu;
  8. h) osnivač ili jedan od osnivača društva jedini je član društva sa ograničenom odgovornošću nad kojim je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije ili je protiv tog društva podignuta tužba iz člana 359. stav (1) tačka a) ovog zakona.

(2) Ako je osnov ništavosti registracije privrednog društva moguće otkloniti, nadležni sud nakon pokretanja postupka za utvrđivanje ništavosti određuje rok najduže 90 dana za otklanjanje nedostataka i za to vrijeme zastaje sa postupkom.

Član 63

(Dužnost sudova, organa uprave i drugih institucija)

Sudovi, organi uprave i druge institucije koje su zakonom ovlaštene za odobravanje i nadzor nad osnivanjem i poslovanjem društava, emisijom i prometom vrijednosnih papira, dužne su bez odlaganja pisano izvijestiti registar društava o saznanjima stečenim u vršenju nadležnosti koja dovode u sumnju potpunost i tačnost podataka i isprava upisanih u registar društava.

POGLAVLJE VIII. (SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA)

Član 64

(Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika društva)

(1) Dva ili više društava mogu se spojiti tako da prijenosom imovine i obaveza bez provođenja likvidacije osnuju novo društvo koje postaje njihov pravni sljednik.

(2) Društvo se može pripojiti prijenosom imovine i obaveza bez provođenja likvidacije drugom društvu koje postaje njegov pravni sljednik.

(3) Društvo se može podijeliti prijenosom imovine i obaveza bez provođenja likvidacije na dva ili više društava koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedećih načina: pripajanjem, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više postojećih društava ukupnu imovinu i obaveze, ili, osnivanjem novih društava, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više novih društava ukupnu imovinu i obaveze.

(4) U slučajevima spajanja, pripajanja ili podjele društva, u smislu odredaba st. (1), (2) i (3) ovog člana, dioničari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog društva dobijaju dionice (udjele) društva sljednika, uz mogućnost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje društva sljednici emituju po tom osnovu.

(5) Svako društvo, isključujući društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i otvoreno dioničko društvo, može promijeniti oblik.

(6) Otvoreno dioničko društvo može se podijeliti, u skladu sa stavom (3) ovog člana, pripajanjem sa dva ili više postojećih otvorenih dioničkih društava ili podjelom na dva ili više novih otvorenih dioničkih društava.

Član 65

(Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika društva)

(1) Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva, u društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditnom društvu donose članovi društva, a u društvu sa ograničenom odgovornošću i dioničkom društvu, takvu odluku donosi skupština društva, na način utvrđen osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.

(2) U postupku spajanja, identičnu odluku moraju donijeti sva društva koja se spajaju, a u postupku pripajanja, identičnu odluku mora donijeti društvo koje se pripaja i društvo kojem se ono pripaja.

Član 66

(Plan reorganizacije)

(1) Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog društva učesnika, ovlašten osnivačkim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioničare, odnosno članove društva i povjerioce društva najmanje 30 dana prije datuma odlučivanja.

(2) Odluku o namjeravanoj reorganizaciji društvo je dužno objaviti u sredstvima javnog informiranja.

Član 67

(Obavezan sadržaj plana reogranizacije)

(1) Plan reorganizacije obavezno sadrži:

  1. a) oblik, firmu i sjedište društava učesnika i društava sljednika;
  2. b) vlasnička prava dioničara ili članova društava prethodnika u društvu sljedniku;
  3. c) opis, procjenu i raspodjelu imovine i obavezu društava prethodnika koji se prijenose na društvo sljednika sa izvještajem revizora;
  4. d) datum od kojeg će vlasnici dionica ili udjela društva sljednika moći učestvovati u dobiti i uvjete koje utiču na to pravo;
  5. e) datum od kojeg će se poslovi društva prethodnika računovodstveno iskazivati za društva sljednika.

(2) U slučaju podjele društva, uz elemente iz stava (1) ovog člana, plan reorganizacije obavezno sadrži i sljedeće dodatne elemente:

  1. a) omjer zamjene prava;
  2. b) uvjete alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu;
  3. c) prava u društvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog društva koji su sadržavali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira podijeljenog društva;
  4. d) opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prijenose na svako društvo sljednika.

Član 68

(Drugi obavezni sadržaji plana reogranizacije)

Plan reorganizacije obavezno sadrži pisani izvještaj revizora o računovodstvenim iskazima društava učesnika koji uključuje i:

  1. a) naznaku metoda korištenih u utvrđivanju omjera zamjene;
  2. b) mišljenje revizora da li je primijenjen odgovarajući metod, naznaku vrijednosti do kojih bi se došlo korištenjem drugih metoda i mišljenje o relativnom značaju svake od metoda u utvrđivanju omjera zamjene;
  3. c) opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suočio, ako jeste.

Član 69

(Odgovornost članova uprave društva i drugih lica i revizora)

Članovi uprave društva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvršili pregled i dali mišljenje za društva učesnike, odgovorni su za štetu neograničeno solidarno društvima učesnicima i njihovim dioničarima ili članovima, ako u utvrđivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva nisu postupali po pravilima struke.

Član 70

(Kopije)

Prije odlučivanja o planu reorganizacije uprava društva učesnika dužna je svakom dioničaru ili članu društva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godišnjih finansijskih izvještaja društava učesnika za posljednje tri poslovne godine, vanredni finansijski izvještaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od šest mjeseci sa izvještajima i mišljenjem revizije.

Član 71

(Upis reorganizacije u registar društava)

Istovremeno sa upisom u registar društava, društva nastalog spajanjem društava, pripajanja društva drugom društvu i podjele društva na više novih društava, u registar društava upisuje se prestanak društva koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno.

Član 72

(Prestanak društva)

(1) Društvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.

(2) Društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društava.

(3) Ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno, po prestanku društva provodi se likvidacija.

Član 73

(Slučajevi prestanka društva)

Društvo prestaje u slučaju:

  1. a) isteka perioda za koji je osnovano;
  2. b) spajanja, pripajanja i podjele;
  3. c) okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka usljed nedostatka imovine;
  4. d) prestankom na osnovu odluke suda;
  5. e) odlukom skupštine društva.

Član 74

(Drugi slučajevi prestanka društva)

(1) Društvo može prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili lica koje dokaže pravni interes kada:

  1. a) najviši organ društva utvrđen osnivačkim aktom ili statutom društva ne sastaje se i ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji je prethodni mandat istekao duže od dvije godine;
  2. b) duže od dvije godine društvo ne ostvaruje prihode;
  3. c) društvu je oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti;
  4. d) više ne postoje zakonom utvrđeni uvjeti za daljnje postojanje društva u obliku u kojem je upisano u registar druš

(2) Prije donošenja odluke o prestanku društva, sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donošenje odluke predloženo.

Član 75

(Provođenje likvidacije)

Ukoliko ukupna imovina po prestanku društva nije prešla na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu sa posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

DIO DRUGI - (DRUŠTVO SA NEOGRANIČENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU)

Član 76

(Pojam i osnivanje)

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću je društvo najmanje dva lica koja su neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva.

Član 77

(Ugovor o osnivanju)

(1) Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću osniva se ugovorom o osnivanju.

(2) Ugovor o osnivanju društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću obavezno sadrži ime, prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva, firmu, sjedište i djelatnost društva i prava i obaveze članova.

(3) Izmjene i dopune ugovora vrše se uz saglasnost svih članova.

Član 78

(Prijava za upis u registar društva)

Prijavu za upis osnivanja društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću u registar društava potpisuju svi članovi društva.

Član 79

(Ulozi članova)

(1) Ulozi članova u društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama.

(2) Vrijednost uloga u stvarima, pravima i pružanju usluga utvrđuje se ugovorom o osnivanju društva.

(3) Ulozi članova su jednake vrijednosti.

(4) Svaki član će uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvrđenom ugovorom, a u slučaju da rok nije ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar društava.

(5) Ulozi članova postaju imovina društva.

Član 80

(Upravljanje)

(1) Svaki član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ima pravo i obavezu upravljati društvom, u skladu sa ugovorom.

(2) Ugovorom se može odrediti da za određeno vrijeme društvom potpuno ili djelimično upravlja jedan ili više članova, čime se ostali članovi u istoj mjeri odriču prava upravljanja.

(3) Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću može svoje pravo upravljanja prenijeti na lice koje nije član društva, samo uz saglasnost ostalih članova.

(4) Ako svi članovi ili više članova imaju pravo upravljati društvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje.

(5) Ako se jedan od članova sa pravom upravljanja protivi poduzimanju neke radnje ili obavljanju nekog posla, ostali članovi sa pravom upravljanja nemaju pravo poduzeti radnju ili obaviti posao.

(6) Ako je ugovorom određeno da članovi društva ovlašteni za upravljanje mogu samo zajedno djelovati, svaka radnja i posao se može obaviti samo uz saglasnost svih ovlaštenih članova.

Član 81

(Odlučivanje svih članova društva o određenim pitanjima)

Ukoliko je ugovorom određeno da o određenim pitanjima odlučuju svi članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, o tim pitanjima se odlučuje uz saglasnost svih članova društva.

Član 82

(Mogućnost odricanja prava na upravljanje)

Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću može se pisanom izjavom, za određeno vrijeme, odreći prava na upravljanje i ostalim članovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog upravljanja.

Član 83

(Ovlaštenje za upravljanje)

(1) Ovlaštenje za upravljanje društvom sa neograničenom solidarnom odgovornošću dato jednom ili više članova može se opozvati uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.

(2) Nakon opoziva ovlaštenja, do postizanja novog sporazuma članova o ovlaštenju, članovi upravljaju društvom u skladu sa članom 80. stav (1) ovog zakona.

Član 84

(Dužnosti i prava članova)

(1) Član sa ovlaštenjem za upravljanje društvom sa neograničenom solidarnom odgovornošću dužan je ostale članove društva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima.

(2) Svaki član društva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva.

Član 85

(Zastupanje)

(1) Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću zastupa svaki član, ako ugovorom nije drugačije određeno.

(2) Ako su ugovorom samo neki članovi ovlašteni da zajedno ili pojedinačno zastupaju društvo, ostali članovi ne mogu zastupati društvo.

(3) Članovi ovlašteni da zajedno zastupaju društvo mogu jednog od njih pisano ovlastiti za obavljanje određenih poslova.

(4) Svaki član društva neograničeno solidarno odgovara trećim licima za obaveze društva, osim ako treće lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od članova zna da taj član nije ovlašten zastupati društvo.

Član 86

(Dobit i gubitak)

Članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije određeno drugačije.

Član 87

(Zabrana konkurentnog djelovanja)

Članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije određeno.

Član 88

(Obim odgovornosti članova)

(1) Lice koje pristupi društvu sa neograničenom solidarnom odgovornošću, odgovara i za obaveze društva nastale prije njegovog pristupanja.

(2) Član koji je izmirio obavezu društva nastalu prije njegovog pristupanja, ima pravo namirenja od ostalih članova za izmirenu obavezu društva i troškova koje je imao u vezi sa tim.

(3) Član koji istupi iz društva koje nastavi poslovanje odgovara samo za obaveze društva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar društava.

Član 89

(Istupanje iz društva i pristupanje društvu)

(1) Član društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću može istupiti iz društva.

(2) Društvu može pristupiti novi član.

(3) Istupanje člana iz društva i pristupanje društvu novog člana uređuje se ugovorom.

(4) Član društva može svoja prava i obaveze prenositi na treća lica samo uz saglasnost svih ostalih članova društva.

Član 90

(Prestanak društva)

Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću prestaje, osim osnova i načina iz čl. 73. i 74. ovog zakona i u slučaju:

  1. a) kada jedan član najkasnije šest mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese pisanu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na neodređeno vrijeme, ako ugovorom nije određeno drugačije;
  2. b) smrti člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi član;
  3. c) prestanka pravnog lica kao člana društva;
  4. d) stečaja jednog od članova društva;
  5. e) gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti jednog od članova društva;
  6. f) odluke suda o prestanku društva.

Član 91

(Mogućnost izmjene ugovora i pravo namirenja udjela)

(1) U slučajevima iz člana 90. tač. a), b), c), d) i e) ovog zakona ostali članovi društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću mogu izvršiti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje.

(2) Član čije je članstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja udjela koje se obračunava kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije.

Član 92

(Nasljednici)

(1) Ako društvo nastavi postojati nakon smrti jednog člana, nasljednik može postaviti pisani zahtjev da ga naslijedi u društvu najkasnije u roku 30 dana od dana pravomoćnosti odluke o nasljeđivanju.

(2) Prihvatanjem članstva u društvu nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog člana od dana njegove smrti.

(3) Nasljednik umrlog člana koji nije prihvatio članstvo u društvu ima pravo tražiti od društva namirenje udjela, a kada ima više nasljednika vlasnička prava preminulog člana u imovini društva dijele se među nasljednicima u omjeru utvrđenom testamentom ili sudskom odlukom o nasljeđivanju.

(4) Nasljedniku koji je prihvatio članstvo u društvu izvršit će se kompenzacija srazmjerna njegovom udjelu u nasljedstvu.

(5) Nasljednici koji prihvate članstvo u društvu postaju članovi sa vlasničkim pravima srazmjerno njihovom učešću u naslijeđenoj imovini umrlog člana.

Član 93

(Likvidacija)

(1) U slučaju likvidacije društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću, članovi imaju pravo na srazmjeran dio ostatka imovine društva nakon likvidacije.

(2) Imovina društva nakon likvidacije dijeli se među članovima prvo do iznosa njihovih uplaćenih uloga, a zatim na jednake dijelove.

(3) Ostatak imovine društva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplaćenih uloga, dijeli se među članovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.

DIO TREĆI - KOMANDITNO DRUŠTVO

Član 94

(Pojam i osnivanje)

(1) Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (u daljnjem tekstu: komplementari), a jedan ili više članova odgovara za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar društava (u daljnjem tekstu: komanditori) je komanditno društvo.

(2) Na komanditna društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o društvima sa neograničenom solidarnom odgovornošću, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugačije.

(3) Komanditno društvo se može transformisati u komanditno društvo na dionice.

Član 95

(Osnivanje)

Komanditno društvo se osniva ugovorom koji obavezno sadrži:

  1. a) firmu i sjedište društva;
  2. b) ime, prezime i adresu prebivališta, odnosno firmu i sjedište članova;
  3. c) određenje koji članovi su komplementari a koji komanditori;
  4. d) vrstu i iznos uloga svakog člana;
  5. e) djelatnost komanditnog društva.

Član 96

(Izmjene ugovora o osnivanju)

(1) Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog društva potrebna je saglasnost svih članova.

(2) Ugovorom se može odrediti da za prijenos vlasničkih prava komanditora na drugo lice nije potrebna saglasnost svih članova.

Član 97

(Prijava za upis osnivanja)

Prijavu za upis osnivanja komanditnog društva u registar društava potpisuju svi članovi.

Član 98

(Upravljanje i zastupanje)

(1) Poslovima komanditnog društva upravljaju komplementari.

(2) Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva i godišnji finansijski izvještaj.

Član 99

(Zastupanje)

Komanditno društvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izričito određeno drugačije.

Član 100

(Komanditor)

(1) Komanditor može zastupati komanditno društvo samo na osnovu posebnog ovlaštenja datog uz saglasnost svih članova.

(2) Komanditor koji bez ovlaštenja zaključi ugovor uime društva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar.

Član 101

(Dobit)

(1) Dobit komanditnog društva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore u omjeru utvrđenom ugovoru.

(2) Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se među njima na jednake dijelove.

(3) Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se među njima srazmjerno uplaćenim ulozima, ako ugovorom nije određeno drugačije.

Član 102

(Prestanak komanditnog društva)

Svi članovi komanditnog društva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine društva nakon likvidacije.

Član 103

(Ostatak imovine)

(1) Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog društva nedovoljan za povrat uplaćenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.

(2) Ostatak imovine nakon povrata uloga dijeli se među članovima društva po omjeru za raspodjelu dobiti.

(3) Ugovorom se može odrediti drugačiji način raspodjele ostatka imovine komanditnog društva nakon likvidacije.

Član 104

(Neprestajanje društva)

Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti, gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora.

DIO ČETVRTI - DIONIČKO DRUŠTVO

 

POGLAVLJE I. (OPĆE ODREDBE)

Član 105

(Opće odredbe)

(1) Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.

(2) Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena.

(3) Otvorena dionička društva su društva čije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija:

  1. a) radi se o bankama ili društvima za osiguranje ili
  2. b) da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dionič

(4) Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira.

(5) Otvoreno dioničko društvo ne može ograničiti prijenos dionica trećim licima.

(6) Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava (3) ovog člana.

Član 106

(Obaveze dioničara)

Dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.

POGLAVLJE II. (OSNIVANJE)

Član 107

(Osnivači)

(1) Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača.

(2) Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva.

Član 108

(Osnivanje i osnivački akt)

(1) Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju koji obavezno sadrži:

  1. a) ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
  2. b) firmu i sjedište dioničkog društva;
  3. c) djelatnost;
  4. d) prava i obaveze osnivača;
  5. e) iznos osnovnog kapitala;
  6. f) oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
  7. g) opis prava sadržanih u dionici;
  8. h) broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
  9. i) postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica;
  10. j) opis i procjenu vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
  11. k) način naknade troškova osnivanja;
  12. l) posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;
  13. m) način rješavanja sporova između osnivača;
  14. n) ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.

(2) Ugovor o osnivanju dioničkog društva mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.

(3) Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pisano ovlaštenje.

(4) Kada dioničko društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.

Član 109

(Otkup dionica prilikom osnivanja)

Prilikom osnivanja dioničkog društva sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljnjem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljnjem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se uređuje emisija i promet vrijednosnih papira.

Član 110

Posted by Admin in BiH-Privredno pravo on April 11 2024 at 01:26 PM  ·  Public    cloud_download 0    remove_red_eye 138
This document has been released into the public domain.
Comments (0)
No login
Login or register to post your comment