Zakon o notarskoj službi u Republici Srpskoj
("Sl. glasnik RS", br. 28/2021)
GLAVA I
OSNOVNE ODREDBE
Predmet Zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se notarska služba u Republici Srpskoj, postupak izbora, razrješenja i prestanka službe notara, imenovanje vršioca dužnosti notara i zamjenika notara, nadležnosti notara, obaveze notarske obrade isprava i notarskih potvrda, pravila postupka o načinu poslovanja notara, vođenje poslovnih knjiga, način čuvanja isprava i spisa, disciplinska odgovornost notara, nagrada za rad i nadoknada troškova notara, polaganje notarskog ispita i nadzor nad primjenom zakona kao i druga pitanja bitna za obavljanje notarske službe.
Služba notara
Član 2
(1) Služba notara je javna služba koju obavljaju notari kao samostalni i nezavisni nosioci te službe.
(2) Notar vrši obradu, ovjeravanje i potvrđivanje javnih isprava kao i druge poslove u skladu sa zakonom.
(3) Notar je dužan da odgovarajućim mjerama obezbijedi nezavisno i nepristrasno obavljanje notarske službe, pridržavajući se zabrane učestvovanja u pravnim poslovima u skladu sa ovim zakonom.
(4) Notar je dužan da svojim ponašanjem, u službi i van nje, pokazuje da je dostojan poštovanja i povjerenja koje uživa služba notara i da izbjegava svako ponašanje koje proizvodi utisak kršenja obaveza koje su mu zakonom propisane, naročito utisak o zavisnosti i pristrasnosti.
(5) Notaru nije dopuštena reklama.
Obavljanje službe notara
Član 3
(1) Notar obavlja službu notara kao isključivo i stalno zanimanje tokom vremena za koje je imenovan.
(2) Status notara stiče se i prestaje pod uslovima i na način određen ovim zakonom.
Dokazna snaga notarskih isprava
Član 4
(1) Notarske isprave su isprave koje notar sačini na osnovu zakona i u okviru svoje nadležnosti.
(2) Vrste notarskih isprava su notarski obrađene isprave, notarske ovjere i notarske potvrde.
(3) Notarske isprave su javne isprave i važe na teritoriji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kod svih organa vlasti, pravnih lica i drugih institucija.
(4) Notarski obrađene isprave koje je notar sačinio u granicama svojih ovlašćenja i u propisanoj formi, imaju dokaznu snagu javne isprave o izjavama datim pred notarom.
(5) Notarske ovjere i potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči.
(6) Dopušteno je dokazivati da je izjava netačno notarski obrađena, odnosno da su posvjedočene činjenice netačne.
Strane notarske isprave
Član 5
(1) Strane notarske isprave imaju, uz uslov uzajamnosti, ista pravna dejstva kao i notarske isprave izdate po ovom zakonu.
(2) Strane notarske isprave ne mogu u Republici Srpskoj imati pravna dejstva koja nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inostranstvu.
GLAVA II
ORGANIZACIJA NOTARSKE SLUŽBE I PRAVA I DUŽNOSTI NOTARA
Službeno sjedište notara i broj notara
Član 6
(1) Za područje svake jedinice lokalne samouprave u Republici Srpskoj određuje se jedno službeno sjedište notara.
(2) Broj notara u službenom sjedištu određuje se uzimajući u obzir godišnji broj isprava koje se notarski obrade, stepen razvijenosti jedinice lokalne samouprave kao i interes građana.
(3) Ako u službenom sjedištu nakon sprovedenog javnog konkursa za izbor notara nije moguće izvršiti imenovanje nijednog notara, Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) će odlukom, na prijedlog Ministarstva pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo), a po prethodno pribavljenom mišljenju Notarske komore Republike Srpske (u daljem tekstu: Notarska komora), službenom sjedištu u kojem je imenovanje notara izvršeno dodijeliti i službeno sjedište u kojem nijedan notar nije imenovan.
(4) Odluka iz stava 3. ovog člana je privremenog karaktera i traje do konačnog imenovanja notara u službeno sjedište, s tim da će se za službeno sjedište u kojem notar nije imenovan objavljivati javni konkurs svakih šest mjeseci dok se imenovanje ne izvrši.
(5) Ako je u službenom sjedištu imenovan samo jedan notar i taj notar ima potrebu da mu se sačini notarska isprava, a on ili druga ugovorna strana nije u mogućnosti otići u drugo službeno sjedište, Ministarstvo će po prethodno pribavljenom mišljenju Notarske komore odrediti koji će notar s područja susjednih službenih sjedišta i po kojem redoslijedu koji vodi Notarska komora sačiniti notarsku ispravu na području tog određenog sjedišta.
(6) Na prijedlog Ministarstva, a nakon pribavljenog mišljenja Notarske komore, Vlada odlukom određuje broj potrebnih notara za svako službeno sjedište pojedinačno kao i sjedišta privremenog karaktera.
Uslovi za obavljanje službe notara
Član 7
Za notara može biti imenovano lice koje ispunjava uslove:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine,
2) da ima poslovnu sposobnost,
3) da ima opštu zdravstvenu sposobnost,
4) da je prije reforme visokog obrazovanja, četvorogodišnjim studijem na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj steklo zvanje diplomiranog pravnika, kao i lice koje je zvanje diplomiranog pravnika na pravnom fakultetu steklo u bivšoj SFRJ do 6. aprila 1992. godine, ili koje je po sistemu obrazovanja prema bolonjskom procesu na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj završilo prvi ciklus četvorogodišnjeg studija i steklo najmanje 240 ECTS bodova i zvanje diplomirani pravnik ili koje je steklo stranu visokoškolsku ispravu na pravnom fakultetu sa zvanjem diplomirani pravnik koja po propisima Republike Srpske ne podliježe postupku priznavanja ili mu je ovlašćeni organ priznao stranu visokoškolsku ispravu,
5) da je položilo pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili Republici Srpskoj ili u bivšoj SFRJ ako je taj ispit položilo prije 6. aprila 1992. godine ili u nekoj drugoj državi, nakon priznavanja tog ispita od Ministarstva,
6) da ima položen notarski ispit,
7) da nije osuđen na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela ili da nije proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe notara,
8) da nije smijenjen sa dužnosti od nadležnih organa zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlašćenja ili nesavjesnog rada u službi,
9) da nije odlukom nadležnog organa razriješen službe notara, advokata, sudije, tužioca, državnog službenika, odnosno da mu odlukom nadležnog organa nije prestao radni odnos državnog službenika ili namještenika zbog teže povrede službene dužnosti,
10) da se iz njegovog ponašanja očigledno može zaključiti da će obavljati službu notara u skladu sa Kodeksom notarske etike koji donosi Notarska komora.
Javni konkurs za izbor notara
Član 8
(1) Izbor notara vrši se putem javnog konkursa koji objavljuje i sprovodi Ministarstvo.
(2) Konkurs mora da sadrži, između ostalog, uslove za obavljanje službe notara, dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjavanje opštih i posebnih uslova, službeno sjedište za koje se vrši izbor notara, broj notara i rok za podnošenje prijava.
(3) Konkurs se objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu, "Službenom glasniku Republike Srpske" i na internet stranici Ministarstva.
(4) Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja iz stava 3. ovog člana.
Komisija za izbor notara
Član 9
(1) Za sprovođenje postupka za izbor notara ministar pravde (u daljem tekstu: ministar) rješenjem imenuje Komisiju za izbor notara (u daljem tekstu: Komisija), koju čini pet članova, od kojih dva člana predlaže predsjednik Vlade, jednog člana predsjednik Vrhovnog suda Republike Srpske i dva člana predlaže Ministarstvo, pri čemu u Komisiji moraju biti zastupljeni predstavnici konstitutivnih naroda i Ostalih.
(2) Komisija bira predsjedavajućeg između svojih članova i donosi poslovnik o radu većinom glasova.
(3) Članovi Komisije imaju pravo na naknadu za rad, koja ne može biti veća od 200 KM po održanoj sjednici Komisije, o čemu odlučuje ministar rješenjem.
(4) Ukoliko je član Komisije iz reda državnih službenika Ministarstva, pravo na naknadu ostvaruje u skladu sa propisima kojima se regulišu plate i naknade zaposlenih u organima uprave Republike Srpske.
Sukob interesa
Član 10
(1) U slučaju postojanja sukoba interesa (srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni supružnik ili vanbračni partner ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno, pa i onda kada je brak prestao, pristrasnost po bilo kojoj osnovi), a koji može dovesti u pitanje objektivnost i nepristrasnost rada, član Komisije kod kojeg se utvrdi sukob interesa ne može učestvovati u radu Komisije.
(2) Član Komisije koji sazna za okolnosti koje ga dovode u sukob interesa ili kandidat koji smatra da kod člana Komisije postoji sukob interesa, podnosi ministru obrazložen zahtjev za utvrđivanje postojanja sukoba interesa
(3) O postojanju sukoba interesa odlučuje ministar rješenjem protiv kojeg nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(4) Ukoliko se utvrdi postojanje sukoba interesa iz stava 1. ovog člana, zamjena člana Komisije vrši se po istom postupku po kojem se član i imenuje.
(5) Sastav Komisije i spisak prijavljenih kandidata za izbor notara Ministarstvo objavljuje na svojoj internet stranici, najkasnije tri dana prije zakazanog intervjua.
Prethodni postupak izbora
Član 11
(1) Uz prijavu na konkurs, podnosilac prijave je dužan da dostavi dokaze o ispunjavanju uslova iz člana 7. ovog zakona, osim dokaza iz t. 3) i 7).
(2) Dokaz iz člana 7. tačka 3) ovog zakona dostavlja samo predloženi kandidat, a dokaz iz tačke 7) pribavlja Ministarstvo po službenoj dužnosti.
(3) Neblagovremene, nerazumljive ili nepotpune prijave, na prijedlog Komisije odbacuje Ministarstvo zaključkom protiv koga je dopuštena posebna žalba.
(4) Žalba iz stava 3. ovog člana podnosi se ministru u roku od tri dana od dana prijema zaključka i ona odgađa izvršenje zaključka.
Kriterijumi za izbor
Član 12
(1) Postupak izbora notara podrazumijeva, na isti način za sve kandidate, provjeru ispunjavanja uslova javnog konkursa i ocjenu kandidata u skladu sa sljedećim kriterijumima:
1) uspjeh na notarskom ispitu,
2) ulazni intervju sa kandidatom prilikom kojeg se vodi računa o vrsti pravnih poslova na kojima je kandidat radio i njegovoj sposobnosti i opredijeljenosti za obavljanje notarske službe i prihvatanje normi koje određuju položaj i ponašanje notara u skladu sa ovim zakonom.
(2) Ulazni intervju, koji sprovodi Komisija, obavezan je za sve kandidate koji ispunjavaju uslove iz javnog konkursa.
(3) Ukoliko kandidati nakon bodovanja kriterijuma iz stava 1. ovog člana imaju jednak broj bodova, prilikom izbora notara vodiće se računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u službenom sjedištu notara gdje se izbor vrši.
Rješenje o izboru notara
Član 13
(1) Rješenje o izboru notara, na prijedlog Komisije, donosi ministar.
(2) Obavještenje sa rješenjem o izboru notara dostavlja se svim kandidatima koji su pristupili ulaznom intervjuu.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
(4) Žalba iz stava 3. ovog člana odgađa izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje ministar rješenjem u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
(5) Rješenje kojim je odlučeno o žalbi je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(6) Postupak za sprovođenje javnog konkursa za izbor notara, načina podnošenja prijava, utvrđivanja sukoba interesa članova Komisije, rad Komisije za izbor, postupak bodovanja kao i predlaganja kandidata za izbor notara detaljnije se propisuje pravilnikom koji donosi ministar.
Polaganje svečane izjave i povelja o imenovanju
Član 14
(1) Nakon što je rješenje o izboru notara iz člana 13. ovog zakona postalo konačno, notaru se uručuje povelja o imenovanju.
(2) Prije uručenja povelje notar daje svečanu izjavu pred ministrom, koja glasi: "Zaklinjem se da ću službu notara obavljati tako što ću štititi Ustav i zakon i da ću službu obavljati nepristrasno, savjesno, nezavisno i čuvajući službenu tajnu."
(3) Izgled i sadržaj povelje o imenovanju notara propisuje se pravilnikom koji donosi ministar.
Uslovi za početak rada kancelarije
Član 15
(1) Kancelarija imenovanog notara treba da ispunjava propisane uslove za početak rada.
(2) Ministar rješenjem imenuje posebnu komisiju, koja vrši provjeru ispunjavanja uslova za početak rada imenovanog notara, najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja notara.
(3) Komisiju iz stava 2. ovog člana čine dva državna službenika Ministarstva i jedan notar kojeg predloži Notarska komora.
(4) Ministar rješenjem određuje dan početka rada imenovanog notara najkasnije u roku od 30 dana nakon što primi mišljenje komisije iz stava 2. ovog člana i nakon što imenovani notar dostavi dokaze da je pribavio službeni pečat.
(5) Po konačnosti rješenja iz stava 4. ovog člana notar se upisuje u Imenik notara koji vodi Notarska komora.
(6) Protiv rješenja iz stava 5. ovog člana nije dozvoljena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(7) Ministarstvo, nakon što imenovani notar dostavi dokaz o upisu u imenik notara, objavljuje datum početka rada notara u "Službenom glasniku Republike Srpske".
(8) Uslovi koje kancelarija notara treba da ispunjava, vrsta i izgled opreme kancelarije notara, izgled table koja obilježava službeno sjedište notara i druga pitanja koja su od značaja za kancelariju propisuju se uputstvom koje donosi ministar.
Razrješenje notara
Član 16
(1) Notar se razrješava:
1) ako se naknadno utvrdi da prilikom imenovanja pretpostavke za imenovanje nisu postojale ili ako pretpostavke za obavljanje službe notara iz člana 7. ovog zakona naknadno prestanu postojati,
2) ako zasnuje radni odnos ili ako počne koristiti starosnu ili invalidsku penziju ili počne obavljati neku drugu službu, odnosno ako nastanu razlozi iz člana 48. ovog zakona,
3) ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost,
4) zbog trajnog gubitka radne sposobnosti,
5) ako njegovi poslovni odnosi ili način obavljanja službe notara, odnosno njegove materijalne prilike ugrožavaju interese stranaka,
6) ako se nije osigurao od odgovornosti zaključivanjem ugovora o osiguranju ili ne plaća naknadu za osiguranje Notarskoj komori u skladu sa članom 50. ovog zakona,
7) ako ne izvrši konačno rješenje o izrečenoj disciplinskoj mjeri novčane kazne.
(2) Rješenje o razrješenju notara donosi ministar uz prethodno pribavljeno mišljenje Notarske komore.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
(4) Žalba iz stava 3. ovog člana odgađa izvršenje rješenja, a o žalbi odlučuje ministar rješenjem u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
(5) Rješenje kojim je odlučeno o žalbi je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
Prestanak službe notara
Član 17
(1) Služba notara prestaje:
1) smrću,
2) navršenjem 68 godina života,
3) pismenim otkazom notara - danom konačnosti rješenja o prestanku službe notara,
4) ako bude osuđen na kaznu zatvora zbog izvršenog krivičnog djela ili ako bude proglašen krivim za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje službe notara - danom pravosnažnosti sudske odluke,
5) ako bez opravdanog razloga ne započne s radom u roku utvrđenom u članu 15. stav 4. ovog zakona,
6) kad na osnovu odluke disciplinskog organa izgubi pravo na obavljanje službe notara - danom konačnosti odluke disciplinskog organa,
7) razrješenjem - danom konačnosti rješenja o razrješenju.
(2) Rješenje o prestanku službe notara donosi ministar.
(3) Rješenje iz stava 2. ovog člana je konačno u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
(4) O prestanku službe notara Ministarstvo će obavijestiti Notarsku komoru radi ispisa notara iz Imenika notara, kao i sud kod kojeg je notar deponovao svoj potpis.
Gubljenje prava na upotrebu službenog naziva
Član 18
Prestankom službe ili privremenim udaljenjem iz službe dok udaljenje traje, notar gubi pravo na upotrebu službenog naziva "notar".
Vršilac dužnosti notara
Član 19
(1) Ako je služba notara prestala, ili ako je to u interesu funkcionisanja službe notarijata, ili u drugim opravdanim slučajevima, ministar može bez javnog konkursa imenovati vršioca dužnosti notara.
(2) Za vršioca dužnosti notara može biti imenovan drugi notar ili lice koje ispunjava uslove iz člana 7. ovog zakona.
(3) Vršilac dužnosti notara obavlja notarske poslove u svoje ime i za svoj račun, a isprave potpisuje kao vršilac dužnosti i koristi svoj pečat i svoj štambilj.
(4) Vršilac dužnosti notara obavezan je prije početka rada upisati se u Imenik vršilaca dužnosti notara koji vodi Notarska komora i zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti iz člana 50. ovog zakona, ako već takav ugovor nije zaključio.
(5) Vršilac dužnosti notara se imenuje najduže na period do šest mjeseci, s tim što u opravdanim slučajevima taj rok može biti produžen za još šest mjeseci, kada se u rješenju o produženju mandata moraju navesti razlozi produženja.
Obaveze vršioca dužnosti
Član 20
(1) Vršilac dužnosti notara preuzima sve spise, knjige i drugu dokumentaciju notara na čije mjesto je postavljen.
(2) Stranka ima pravo da pri uređenju međusobnih odnosa sa vršiocem dužnosti notara uračuna predujmljene troškove koje je prethodno platila notaru umjesto kojeg se imenuje vršilac dužnosti.
(3) Vršilac dužnosti notara ima sva prava i obaveze kao i notar, osim ako je ovim zakonom drugačije određeno.
Prestanak mandata vršioca dužnosti notara
Član 21
(1) Mandat vršioca dužnosti notara prestaje:
1) imenovanjem notara za sjedište u kojem je vršilac dužnosti notara imenovan,
2) protekom roka na koji je vršilac dužnosti notara imenovan.
(2) Prestanak mandata utvrđuje se rješenjem koje donosi ministar.
(3) Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se izjaviti žalba ministru u roku od osam dana od dana prijema rješenja
(4) Rješenje kojim je odlučeno o žalbi je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(5) O prestanku službe vršioca dužnosti notara, Ministarstvo će obavijestiti Notarsku komoru radi ispisa iz Imenika vršilaca dužnosti notara, kao i sud kod kojeg je vršilac dužnosti notara deponovao svoj potpis.
Zamjenik notara
Član 22
(1) Ako je notar spriječen duže od dvije sedmice u vršenju službe, obavezan je da to odsustvovanje bez odgađanja prijavi Ministarstvu.
(2) Ako spriječenost iz stava 1. ovog člana traje duže od jednog mjeseca, notar je dužan da o tome obavijesti Ministarstvo, koje notaru daje odobrenje za to odsustvo.
(3) Odobrenje iz stava 2. ovog člana izdaje se samo u slučajevima kada se time ne ometa zaštita prava stranaka.
(4) Ako spriječenost notara traje duže od jednog mjeseca, notar podnosi zahtjev za postavljenje zamjenika notara, a ako notar ne podnese zahtjev za postavljenje zamjenika notara, ministar će i bez zahtjeva notara postaviti zamjenika notara.
(5) Na zahtjev notara, ministar može notaru postaviti zamjenika i za njegovo odsustvo ili spriječenost za rad koje će trajati i kraće od dvije sedmice ili stalnog zamjenika notara za sve slučajeve spriječenosti za rad notara koji nastupe tokom jedne kalendarske godine.
(6) U slučaju privremenog udaljenja notara iz službe, zamjenik notara može biti postavljen i bez zahtjeva notara.
(7) O prestanku obavljanja službe zamjenika notara, Ministarstvo će obavijestiti Notarsku komoru radi ispisa zamjenika notara iz Imenika zamjenika notara, kao i sud kod kojeg je zamjenik notara deponovao svoj potpis.
Postupak postavljenja zamjenika notara
Član 23
(1) Za zamjenika notara može biti postavljen drugi notar.
(2) Rješenje o postavljenju zamjenika notara donosi ministar i dostavlja ga Notarskoj komori radi upisa u Imenik zamjenika notara koji vodi Notarska komora.
(3) Rješenje o postavljenju zamjenika notara je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Prava i dužnosti zamjenika notara
Član 24
(1) Zamjenik notara vodi notarsku kancelariju za račun i na trošak notara kojeg zamjenjuje.
(2) Pravni odnos zamjenika notara i notara, kao i naknada za rad zamjenika notara uređuju se njihovim sporazumom, a ako svoje odnose ne urede sporazumno, dužni su da sporna pitanja, prije pokretanja spora, pokušaju riješiti uz posredovanje Notarske komore.
(3) Zamjenik notara obavlja sve poslove notara kojeg zamjenjuje, vodi njegove knjige i upisnike, isprave potpisuje kao zamjenik i upotrebljava službeni pečat i štambilje zamijenjenog notara.
(4) Isprave koje sačini zamjenik notara čuvaju se u arhivi zamijenjenog notara.
(5) Zamjenik notara dužan je da se suzdržava od obavljanja službenih radnji u slučajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni notar koga zamjenjuje.
(6) Dok traje zamjena, zamijenjeni notar ne smije obavljati notarske poslove.
Zajednička pravila za vršioca dužnosti i zamjenika notara
Član 25
(1) Ministar će u rješenju o imenovanju vršioca dužnosti notara, odnosno u rješenju o postavljenju zamjenika notara odrediti dan početka službe vršioca dužnosti notara, odnosno zamjenika notara i dostaviće rješenje sudu na području kojeg se nalazi sjedište notara i Notarskoj komori.
(2) Notar koji je postavljen za zamjenika notara ili imenovan za vršioca dužnosti notara ne mora se dodatno osigurati od odgovornosti.
(3) Vršilac dužnosti notara i zamjenik notara imaju sva prava i dužnosti notara i na njih se primjenjuju odredbe ovog zakona o građanskopravnoj i disciplinskoj odgovornosti notara.
(4) Za štetu koju zamjenik notara učini trećim licima odgovara zamjenik notara, a za štetu koju vršilac dužnosti učini trećim licima odgovara vršilac dužnosti notara.
(5) Kada zamjenik notara, odnosno vršilac dužnosti notara preuzme dužnost, to će se evidentirati u poslovnim knjigama notara iz člana 100. ovog zakona, a u tim knjigama će se zabilježiti i ponovno preuzimanje dužnosti notara.
(6) U odnosu na pitanja koja nisu regulisana u odredbama čl. 24. i 25. ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona koje vrijede za notara, osim odredaba člana 50. ovog zakona.
Pomoćnik notara
Član 26
(1) U kancelariji notara mogu biti zaposleni pomoćnici notara.
(2) Kriterijume za utvrđivanje potrebnog broja pomoćnika notara u kancelariji notara određuje Notarska komora.
(3) Pomoćnik notara se svojim radom osposobljava za samostalno vršenje poslova notara.
Uslovi za imenovanje pomoćnika notara
Član 27
(1) Za pomoćnika notara može biti izabrano lice koje ispunjava uslove iz člana 7. ovog zakona.
(2) Za pomoćnika notara mogu biti izabrana samo lica koja su svojim radnim i ljudskim kvalitetima dostojna ugleda djelatnosti notara.
Javni konkurs za izbor pomoćnika notara
Član 28
(1) Izbor pomoćnika notara vrši se javnim konkursom.
(2) Konkurs organizuje i sprovodi Notarska komora uz prethodnu saglasnost Ministarstva, a po prethodno dostavljenom zahtjevu notara kod kojeg se izbor vrši.
(3) Konkurs mora da sadrži opšte i posebne uslove za imenovanje pomoćnika notara i rok podnošenja prijava.
(4) Konkurs se obavezno objavljuje u najmanje jednom dnevnom listu i u "Službenom glasniku Republike Srpske".
(5) Rok za podnošenje prijava na konkurs je 15 dana od posljednjeg objavljivanja konkursa iz stava 4. ovog člana.
Postupak za izbor pomoćnika notara
Član 29
(1) Za sprovođenje postupka za izbor pomoćnika notara, skupština Notarske komore rješenjem imenuje Komisiju za izbor pomoćnika notara, koju čine tri člana, od kojih je jedan notar kod kojeg se vrši izbor, osim u slučaju iz člana 30. ovog zakona.
(2) Komisija iz stava 1. ovog člana bira predsjedavajućeg između svojih članova i donosi poslovnik o radu većinom glasova.
Sukob interesa
Član 30
(1) U slučaju postojanja sukoba interesa (srodnik po krvi u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, bračni supružnik ili vanbračni partner ili srodnik po tazbini do drugog stepena zaključno, pa i onda kada je brak prestao, pristrasnost po bilo kojoj osnovi), a koji može dovesti u pitanje objektivnost i nepristrasnost rada, član Komisije kod kojeg se utvrdi sukob interesa ne može učestvovati u radu Komisije.
(2) Član Komisije koji sazna za okolnosti koje ga dovode u sukob interesa ili kandidat koji smatra da kod člana Komisije postoji sukob interesa, podnosi skupštini Notarske komore obrazložen zahtjev za utvrđivanje postojanja sukoba interesa
(3) Ukoliko se utvrdi postojanje sukoba interesa iz stava 1. ovog člana, zamjena člana Komisije vrši se po istom postupku po kojem se član i imenuje.
Prethodni postupak izbora
Član 31
(1) Neblagovremene, nerazumljive ili nepotpune prijave na konkurs odbacuje Komisija iz člana 29. ovog zakona zaključkom protiv koga je dopuštena posebna žalba.
(2) Žalba se podnosi upravnom odboru Notarske komore u roku od tri dana od dana prijema zaključka i ona odlaže izvršenje zaključka.
Postupak izbora pomoćnika notara
Član 32
(1) Postupak izbora pomoćnika notara podrazumijeva, na isti način za sve kandidate, provjeru ispunjavanja uslova javnog konkursa i ocjenu kandidata u skladu sa sljedećim kriterijumima:
1) uspjeh na notarskom ispitu,
2) ulazni intervju sa svim kandidatima koji ispunjavaju opšte i posebne uslove prilikom čega se vodi računa o prethodnom radnom iskustvu.
(2) Ukoliko kandidati nakon bodovanja kriterijuma iz stava 1. ovog člana imaju jednak broj bodova, prilikom izbora pomoćnika notara vodiće se računa o nacionalnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u službenom sjedištu notara.
(3) Rješenje o izboru pomoćnika notara, na prijedlog Komisije, donosi notar kod kojeg se izbor vrši, o čemu obavještava Ministarstvo u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja.
(4) Obavještenje sa rješenjem o izboru pomoćnika notara, notar kod kojeg se izbor vrši dostavlja svim kandidatima koji su pristupili ulaznom intervjuu, a protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim sudom.
(5) Postupak za sprovođenje javnog konkursa i način izbora pomoćnika notara detaljnije se propisuje pravilnikom koji donosi Notarska komora.
Poslovi koje obavlja pomoćnik notara
Član 33
(1) Pomoćnik notara obavlja sve poslove u ime i za račun notara kod koga radi, osim sačinjavanja notarski obrađene isprave i sprovođenja ostavinskog postupka.
(2) Pomoćnik notara potpisuje notarske isprave sa napomenom da potpisuje za notara kod koga radi.
(3) Poslovi koje u okviru svoga djelokruga obavlja pomoćnik notara imaju isto pravno dejstvo kao da ih je neposredno obavio notar.
(4) Pomoćnik notara dužan je da se za vrijeme službe pridržava istih prava i obaveza i pravila koja važe za notara.
Službeni potpis pomoćnika notara
Član 34
(1) Prije početka rada pomoćnika notara, notar kod kojeg pomoćnik notara obavlja poslove je obavezan predsjedniku osnovnog suda koji je nadležan za službeno sjedište notara dostaviti službeni potpis koji će pomoćnik notara upotrebljavati prilikom preduzimanja službenih radnji.
(2) Predsjednik suda će potpis iz stava 1. ovog člana ovjeriti i deponovati i jedan primjerak dostaviti Notarskoj komori i notaru kod kojeg će pomoćnik notara obavljati poslove.
(3) Pomoćnik notara, uz potpis mora navesti i svoje službeno svojstvo.
Zakletva
Član 35
(1) Pomoćnik notara dužan je da položi svečanu izjavu pred predsjednikom Notarske komore ili notarom kojeg on za to ovlasti.
(2) Tekst svečane izjave iz stava 1. ovog člana isti je kao i tekst izjave notara iz člana 14. stav 2. ovog zakona.
Stručni saradnik
Član 36
Notar može zaposliti stručnog saradnika koji mora imati položen pravosudni ispit.
Notarski pripravnici
Član 37
(1) U kancelariji notara mogu raditi diplomirani pravnici kao notarski pripravnici koji se svojim radom osposobljavaju za polaganje pravosudnog, odnosno notarskog ispita i za samostalno obavljanje poslova notara.
(2) Notarski pripravnici se upisuju u Imenik notarskih pripravnika koji vodi Notarska komora.
(3) Pripravnički staž notarskih pripravnika traje dvije godine.
Administrativni radnici
Član 38
U kancelariji notara pored pomoćnika notara, stručnih saradnika, notarskih pripravnika mogu se zaposliti i administrativni radnici.
Prava i obaveze zaposlenih u kancelariji notara
Član 39
Prava i obaveze iz radnog odnosa pomoćnika notara, stručnog saradnika, notarskog pripravnika i administrativnih radnika, uređuju se opštim propisom o radu.
Mjesto obavljanja službe notara
Član 40
(1) Notar obavlja službu u svom službenom sjedištu i svojoj notarskoj kancelariji.
(2) Notar može imati jednu kancelariju.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog člana, notar može obavljati notarske poslove van svog službenog sjedišta u slučajevima propisanim članom 6. stav 5. ovog zakona.
(4) Notar može obaviti pojedine poslove van notarske kancelarije u sjedištu ako je to propisano posebnim zakonom ili ako za to postoje opravdani razlozi (bolest stranke, sjednice poslovnih subjekata i sl.).
(5) U Opštem poslovnom upisniku notar je obavezan u napomeni navesti da je notarski posao obavio van sjedišta, odnosno van svoje kancelarije.
Radno vrijeme
Član 41
(1) Redovno radno vrijeme notara određuje rješenjem Notarska komora.
(2) Notar može, prema potrebi, službene radnje preduzimati i izvan utvrđenog radnog vremena.
Obaveza preduzimanja službenih radnji
Član 42
Notar je obavezan preduzimati sve službene radnje iz svoje nadležnosti osim radnji koje je, u skladu sa zakonom, obavezan odbiti.
Izuzeće notara
Član 43
(1) Ako postoje razlozi za izuzeće, notar je obavezan odbiti preduzimanje službene radnje.
(2) U izuzeću notara od preduzimanja službene radnje primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak, a koje se odnose na izuzeće službenog lica.
(3) O izuzeću notara, vršioca dužnosti notara i zamjenika notara odlučuje ministar na prijedlog stranke ili notara, vršioca dužnosti notara ili zamjenika notara, a o izuzeću pomoćnika notara - predsjednik Notarske komore na prijedlog stranke ili notara.
(4) Službene radnje koje su protivno stavu 1. ovog člana preduzeli notar, vršilac dužnosti notara, zamjenik notara ili pomoćnik notara, ništave su.
Zabrana učestvovanja
Član 44
Notar ne smije učestvovati u aktivnostima pravnih lica ili ortaklucima koji su nespojivi sa njegovom službom.
Odbijanje obavljanja službene radnje
Član 45
(1) Notar je obavezan odbiti obavljanje službene radnje ako:
1) se radnja odnosi na pitanje koje ne spada u nadležnost notara,
2) je radnja nespojiva sa njegovom službom, naročito ako se njegovo učešće zahtijeva radi postizanja očigledno nedopuštenog ili nepoštenog cilja,
3) utvrdi da je radnja prema zakonu nedopuštena, za koju sumnja da je stranka preduzima prividno ili da bi izbjegla zakonske obaveze ili da bi protivpravno oštetila treće lice,
4) utvrdi da stranka nema poslovnu sposobnost ili iz drugog zakonskog razloga ne može punovažno zaključivati pravne poslove, ili ako zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke nema poslovnu sposobnost ili ovlašćenje za preduzimanje konkretnog pravnog posla,
5) raspolaže činjenicama da stranka nema ozbiljnu i slobodnu volju da zaključi određeni posao,
6) iz okolnosti slučaja i činjenica kojima raspolaže utvrdi da konkretan pravni posao neće proizvesti pravno dejstvo, da nije dopušten ili da je u suprotnosti sa prinudnim propisima, javnim poretkom ili dobrim običajima.
(2) Notar ne smije kod zaključivanja pravnih poslova posredovati između stranaka niti u vezi sa nekom službenom radnjom preuzeti jemstvo ili drugo obezbjeđenje za stranku.
(3) Notar je obavezan da vodi računa da se lica koja su kod njega zaposlena ne bave poslovima iz st. 1. i 2. ovog člana.
Obaveza čuvanja službene tajne
Član 46
(1) Notar je obavezan čuvati kao službenu tajnu ono za što je saznao u obavljanju svoje službe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržaja pravnog posla ne proizlazi nešto drugo.
(2) Lica zaposlena u kancelariji notara obavezna su da čuvaju službenu tajnu iz stava 1. ovog člana.
(3) Obrazac izjave o obavezi čuvanja službene tajne notara i lica zaposlenih u kancelariji notara propisuje Notarska komora.
(4) Stranke mogu notara osloboditi obaveze čuvanja službene tajne.
(5) Obaveza čuvanja službene tajne postoji i nakon prestanka službe notara.
(6) Izuzetak od stava 1. ovog člana predstavlja postupanje notara po zahtjevu Poreske uprave Republike Srpske, javnog tužilaštva, suda ili drugog nadležnog organa za dostavu podataka ili dokumentacije u skladu sa zakonom.
Zajedničko obavljanje službe
Član 47
Notari koji su postavljeni u istom službenom sjedištu mogu se radi zajedničkog obavljanja službe povezivati i imati zajedničke prostorije (kancelarije) za rad ako time nije ugroženo lično obavljanje službe sa ličnom odgovornošću, kao i nezavisnost i nepristrasnost u radu notara.
Profesionalno obavljanje službe
Član 48
(1) Notar ne može istovremeno biti advokat.
(2) Notar ne smije istovremeno biti u nekoj drugoj profesionalnoj službi ili imati neko drugo profesionalno zaposlenje.
(3) Zabrana iz stava 2. ovog člana ne odnosi se na obavljanje službe izvršioca testamenta, staratelja ili neke druge slične službe zasnovane na odluci nadležnog organa, kao i na obavljanje naučne, predavačke ili umjetničke djelatnosti, obavljanje dužnosti u organima Notarske komore, međunarodnim udruženjima notara i u slučajevima obavljanja poslova u komisijama za polaganje ispita ili u komisijama za izbor.
(4) Notar ne može obavljati dopunsku djelatnost u drugom organu, privrednom društvu ili drugom pravnom licu koje ostvaruje dobit niti može biti član uprave ili drugog organa u pravnom licu.
Odgovornost za štetu
Član 49
(1) Notar je dužan da nadoknadi štetu koju je drugom prouzrokovao povredom svoje službene dužnosti.
(2) Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po opštim pravilima za nadoknadu štete.
(3) Notar odgovara i za štetu koju je u vezi sa vršenjem notarske službe trećem licu prouzrokovao pomoćnik notara, notarski pripravnik, stručni saradnik ili drugo lice zaposleno u njegovoj kancelariji.
(4) U slučaju da oštećenom licu isplati naknadu štete koju je prouzrokovalo lice iz stava 3. ovog člana, notar ima pravo regresa prema pomoćniku notara, notarskom pripravniku, stručnom saradniku ili drugom licu koje je zaposleno u notarskoj kancelariji, po opštim pravilima o građanskopravnoj odgovornosti.
Osiguranje od odgovornosti
Član 50
(1) Notar je dužan prije početka rada da se osigura od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim licima obavljanjem svoje službene dužnosti, a to osiguranje obuhvata i osiguranje od odgovornosti za radnje pomoćnika notara, stručnog saradnika, notarskog pripravnika i drugih lica zaposlenih u notarskoj kancelariji.
(2) U uslovima osiguranja može se predvidjeti da štetu do određenog iznosa nadoknađuje notar direktno.
(3) Osiguranje od odgovornosti vrši se na način da svaki notar zaključuje ugovor o osiguranju sa društvom za osiguranje i to osiguranje uredno i blagovremeno produžava, a osigurana suma iznosi najmanje 250.000 KM za svaki osigurani slučaj.
(4) Uslove osiguranja sporazumno utvrđuje osiguravajuće društvo i Notarska komora.
(5) Smatraće se da je notar zaključio ugovor o osiguranju od odgovornosti od kada ugovarači potpišu polisu osiguranja ili listu pokrića.
(6) Notarska komora može preuzeti osiguranje od odgovornosti svih notara u Republici Srpskoj, s tim što su u tom slučaju notari dužni Notarskoj komori plaćati naknadu za utvrđenu visinu osiguranja od odgovornosti.
(7) Ako se u postupku utvrdi da je notar štetu trećim licima počinio namjerno ili iz krajnje nepažnje, osiguravajuće društvo koje je nadoknadilo tu štetu ima pravo regresa prema odgovornom notaru.
Pečati notara
Član 51
(1) Notar ima po jedan pečat za otisak hemijskom bojom i za suvi otisak.
(2) Pečate iz stava 1. ovog člana izrađuje ovlašćena pečatoreznica po prethodno pribavljenom odobrenju Ministarstva uprave i lokalne samouprave, u skladu sa zakonom kojim se uređuju pečati organa i institucija Republike Srpske.
(3) Evidenciju o pečatima notara vodi Notarska komora.
(4) Oblik, sadržaj, način izdavanja, korišćenje, čuvanje i evidentiranje pečata i štambilja notara propisuje se pravilnikom koji donosi ministar.
Službeni potpis notara
Član 52
(1) Notar je obavezan prije početka rada predsjedniku osnovnog suda koji je nadležan za njegovo službeno sjedište dostaviti službeni potpis koji on upotrebljava prilikom preduzimanja službenih radnji i otiske pečata iz člana 51. ovog zakona koje će ovjeriti predsjednik osnovnog suda na čijem području notar ima svoje sjedište.
(2) Ovjereni otisci pečata kao i potpis deponuju se kod osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište.
(3) Jedan primjerak ovjerene isprave o otiscima pečata, odnosno o deponovanom potpisu iz st. 1. i 2. ovog člana sud će dostaviti Notarskoj komori.
(4) Notar mora uz potpis navesti i svoje službeno svojstvo.
GLAVA III
NADLEŽNOSTI NOTARA
Poslovi notara
Član 53
(1) Notar je nadležan da preduzima notarsku obradu isprava, izdaje potvrde, kao i da ovjerava potpise, rukoznake i prepise.
(2) Notar može obavljati ostale poslove koji su mu prema ovom zakonu dopušteni.
Notarska obrada isprave
Član 54
(1) Notarska obrada isprave znači da je ispravu u cijelosti sačinio notar u skladu sa odredbama čl. 61. do 75. ovog zakona i time dokazuje u ispravi zapisane izjave koje su stranke dale pred notarom i koje su one svojim potpisom odobrile.
(2) Nacrt teksta isprave mogu sačiniti i stranke ili njihovi zakonski zastupnici.
Ovjera i potvrda
Član 55
Ovjera i potvrda znači da je isprava sačinjena u skladu sa odredbama čl. 78. do 87. ovog zakona.
Nalog suda ili drugog nadležnog organa
Član 56
Sud ili drugi organ vlasti mogu notaru, uz njegovu saglasnost, povjeriti vršenje i drugih poslova koji su u saglasnosti sa njegovom djelatnošću, a naročito:
1) popis i procjenu ostavinske imovine,
2) popis, procjene i javne prodaje (licitacije) pokretnih stvari i nepokretnosti u vanparničnom postupku, naročito dobrovoljne prodaje,
3) dioba prodajne cijene u izvršnom postupku.
GLAVA IV
OBAVEZE NOTARSKE OBRADE ISPRAVA I NOTARSKIH POTVRDA
Pravni poslovi za koje je obavezna notarska obrada isprava
Član 57
(1) Pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava odnose se na:
1) pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa između bračnih supružnika, kao i između lica koja žive u vanbračnoj životnoj zajednici,
2) raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica,
3) pravne poslove kojima se obećava neko činjenje kao poklon, s tim što se nedostatak notarske forme u ovom slučaju nadomješta izvršenjem obećanog činjenja,
4) pravne poslove čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima,
5) osnivačka akta privrednih društava na način propisan zakonom kojim se uređuju osnivanje i organizacija privrednih društava.
(2) Izuzetno od stava 1. t. 4) i 5) ovog člana, notarskoj obradi ne podliježu pravni poslovi koje međusobno zaključuju Republika Srpska i jedinice lokalne samoupra- ve, kao i ugovori između jedinica lokalne samouprave čiji je predmet sticanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava i osnivački akti privrednih društava, ako je osnivač Republika Srpska ili jedinica lokalne samouprave.
(3) Pravni poslovi iz stava 1. ovog člana koji nisu sačinjeni u formi notarski obrađene isprave, ništavi su.
(4) Nezavisno od odredbe stava 1. ovog člana, obaveze notarske obrade isprava mogu biti predviđene i u drugim zakonima.
(5) Stranke imaju pravo da zahtijevaju notarsku obradu isprava i za druge pravne poslove koji nisu navedeni u stavu 1. t. 1) do 5) ovog člana.
(6) Pripremu akata za notarsku obradu i ovjeru isprava mogu vršiti advokati, dok zastupanje stranaka u postupku notarske obrade pred notarima u njihovoj odsutnosti vrše advokat, advokatsko društvo ili zaposleni kod službe za besplatnu pravnu pomoć, kao i, za pravna lica zakonski zastupnik, a za fizička lica bračni, odnosno vanbračni drug stranke ili srodnik stranke po krvi, po pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobočnoj liniji do četvrtog stepena zaključno, odnosno srodnik po tazbini zaključno do drugog stepena.
Ovlašćenje notara
Član 58
Ukoliko su stranke ugovorom ili po drugoj notarskoj ispravi ovlastile notara da može u ime njih izvršiti određene radnje, takve radnje će notar izvršiti u granicama ovlašćenja iz notarske isprave, bez izdavanja posebne punomoći.
Upis u javne evidencije
Član 59
(1) Notar će po službenoj dužnosti, u ime i za račun stranke, odmah nakon zaključenja pravnog posla čiji je predmet prenos ili sticanje vlasništva ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima, podnijeti zahtjev za upis u javne evidencije radi sprovođenja zaključenog pravnog posla.
(2) Nakon što notar postupi u skladu sa stavom 1. ovog člana, Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove će obavijestiti stranku o visini naknade za upis prava iz pravnog posla, koju je stranka obavezna da uplati u roku od osam dana i da odmah, bez odgađanja, dokaz o uplati dostavi Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
(3) Notar će prilikom zaključenja pravnog posla iz stava 1. ovog člana upozoriti stranku na obaveze koje ima u skladu sa zakonom kojim se uređuje premjer i katastar Republike Srpske.
Pravni poslovi za koje je obavezna notarska potvrda
Član 60
(1) Potvrđivanje i izmjene i dopune osnivačkih akata i statuta privrednih društava i poslovnih subjekata koji se upisuju u Registar poslovnih subjekata zahtijevaju notarsku potvrdu, kada je to propisano posebnim zakonom.
(2) Potvrda statuta, izmjena statuta, prečišćenog teksta statuta i izmjena osnivačkog akta, koji u skladu sa zakonom zahtijevaju notarsku potvrdu, ukoliko nisu notarski potvrđeni, ništavi su.
(3) Obaveza notarske potvrde može biti predviđena i drugim zakonima.
(4) Odredbe ovog člana vrijede samo dok ne budu zamijenjene posebnom regulativom o obavezi notarskih potvrda koja ih izričito u cijelosti ili u dijelovima stavlja van snage.
GLAVA V
PRAVILA POSTUPKA O NAČINU POSLOVANjA NOTARA
Sadržaj originala notarski obrađene isprave
Član 61
(1) Original notarski obrađene isprave (u daljem tekstu: original) mora sadržavati:
1) podatke o notaru koji učestvuje u sačinjavanju originala (prezime, ime i sjedište notara),
2) podatke (kod fizičkih lica - prezime, ime, JMB, ime jednog roditelja zanimanje i adresa, odnosno kod pravnih lica - firma, sjedište i zastupanje) o strankama, te podatke o eventualnim svjedocima i tumačima/prevodiocima,
3) način na koji je utvrđen identitet lica iz tačke 2) ovog člana,
4) tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoći i priloga,
5) napomenu da je original strankama pročitan ili da je postupljeno po odredbama člana 73. stav 2, člana 74. stav 1. i člana 75. ovog zakona,
6) dan, mjesec, godinu, mjesto i čas početka i završetka čitanja originala,
7) potpis lica iz stava 1. t. 1) i 2) ovog člana i pečat notara koji je sačinio original.
(2) Obrada i čuvanje ličnih podataka kod sačinjavanja originala notarski obrađene isprave vrši se po pravilima zakona kojim se uređuje zaštita ličnih podataka.
Način pisanja originala
Član 62
(1) Originali se moraju napisati elektronskim sredstvom pisanja ili drugim sredstvom pisanja, jasno i čitko.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, originali se mogu pisati rukopisom i to samo trajnom tintom.
(3) Skraćenice u originalu smiju se upotrebljavati samo ako su uobičajene ili opštepoznate, s tim da se prazna mjesta u tekstu popunjavaju crtama.
Potpis i pečat
Član 63
(1) Notar je obavezan da original svojeručno na njegovom kraju potpiše svojim imenom i dodatkom "notar" i pored potpisa stavi svoj službeni pečat.
(2) Na kraj originala, ali iznad potpisa notara, stavljaju se i potpisi stranaka i svjedoka ako su i oni učestvovali u sačinjavanju originala.
(3) Ako stranka ne zna pisati, to će se u originalu naznačiti, a ako stranka ne može pisati, u originalu će se naznačiti i razlog zbog čega ne može pisati.
Izmjene i dopune i ispravka greške
Član 64
(1) Ako se u originalu moraju izvršiti izmjene ili dopune, to će se učiniti na kraju originala, s tim što se mora navesti na koji se dio teksta originala izmjene ili dopune odnose.
(2) Izmjene i dopune potpisaće stranke i notar ako su te izmjene i dopune unesene u original nakon što je on potpisan.
(3) Notar vrši ispravku očigledne greške nastale prilikom sačinjavanja notarski obrađene isprave, po ovlašćenju ili na zahtjev stranke, bez prava na nagradu i naknadu za svoj rad.
(4) Notar očigledne greške nastale prilikom sačinjavanja notarskih isprava ispravlja notarskom zabilješkom bez prisustva stranaka, ako su ga one za to ovlastile.
Precrtavanje riječi
Član 65
(1) U originalu se ne smije ništa brisati.
(2) Ako treba neku riječ precrtati, to će se učiniti tako da ona ostane čitka, a broj precrtanih riječi napisaće se na kraju originala ili u posebnoj ispravi iz člana 64. stav 4. ovog zakona, s oznakom strane i reda originala i broja precrtanih riječi.
(3) Napomenu iz stava 2. ovog člana stranke potpisuju po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u originalu.
Postupak notarske obrade isprave
Član 66
(1) U okviru postupka notarske obrade isprave notar mora provjeriti da li su stranke sposobne i ovlašćene za preduzimanje i zaključivanje pravnog posla.
(2) Notar mora ispitati pravu volju stranaka, objasniti situaciju, stranke poučiti o pravnim posljedicama posla i njihove izjave jasno i nedvosmisleno pismeno sastaviti u obliku notarskog originala, pri tome pazeći da se isključe zabune i sumnje, kao i da neiskusne i nevješte stranke ne budu oštećene.
(3) Ukoliko lice raspolaže nepokretnošću čiji je zemljišnoknjižni vlasnik i nalazi se u braku u vrijeme sačinjavanja notarske isprave, to lice je dužno da saopšti notaru i saugovaraču da li je predmetna nepokretnost stečena radom supružnika u zajednici života.
(4) U slučaju da lice iz stava 3. ovog člana ne saopšti notaru i saugovaraču da je predmetna nepokretnost stečena radom supružnika u zajednici života ili dâ izjavu da je nepokretnost, u smislu primjene porodičnopravnih propisa, njegova posebna imovina, odgovornost za raspolaganje nepokretnošću iz sastava zajedničke imovine snosi isključivo lice koje je izvršilo raspolaganje, a sticalac prava koji je postupao u dobroj vjeri smatra se savjesnim i zaključeni pravni posao proizvodi pravna dejstva.
(5) Original se mora strankama pročitati u prisustvu notara, neposrednim pitanjima notar se uvjerava da sadržaj originala odgovara volji stranaka, nakon čega stranke moraju odobriti i svojeručno potpisati taj original, a u originalu se mora, prije potpisa stranaka, konstatovati da se tako postupilo.
(6) Prilozi se takođe moraju uvijek pročitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate sa sadržajem priloga, što se zabilježava u originalu, a sačinjavanje originala može se vršiti samo onda kada su prilikom čitanja originala prilozi na raspolaganju strankama.
Obaveza upozoravanja i pouke
Član 67
(1) Ako stranke hoće da se u original unesu nejasne, nerazgovijetne ili dvosmislene izjave koje bi mogle dovesti do spora, ili ne bi imale namjeravani efekat, ili ne bi mogle proizvesti željeno pravno dejstvo, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se neka od stranaka ošteti, notar će upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuće pouke.
(2) Ako stranke ostanu kod izjava iz stava 1. ovog člana, notar je obavezan da odbije sačinjavanje isprave i o tome sačini službenu zabilješku koju zadržava u svojoj arhivi.
(3) Primjerak službene zabilješke iz stava 2. ovog člana notar predaje strankama i dostavlja Notarskoj komori.
Utvrđivanje identiteta
Član 68
(1) Identitet stranke notar utvrđuje uvidom u ličnu kartu ili pasoš ili drugi lični dokument u skladu sa propisima kojima se uređuju lični dokumenti.
(2) U originalu notar upisuje na koji je način utvrdio njihov identitet.
Pozivanje svjedoka
Član 69
(1) Dva svjedoka su potrebna pri sačinjavanju notarskog originala ako je neka od stranaka nepismena.
(2) U ostalim slučajevima zavisiće od notara i stranaka da li će pri sačinjavanju notarskog originala biti pozvani svjedoci.
(3) Umjesto dva svjedoka, može se pozvati drugi notar.
Svojstvo svjedoka
Član 70
(1) Svjedoci moraju biti punoljetni i znati jedan od službenih jezika, s tim da jedan od svjedoka mora znati čitati i pisati.
(2) Identitet svjedoka utvrđuje se na način predviđen u odredbama člana 68. ovog zakona.
Lica koja ne mogu biti svjedoci
Član 71
Svjedoci ne mogu biti:
1) lica koja ne mogu valjano svjedočiti usljed svojih duševnih ili tjelesnih nedostataka,
2) lica koja su zaposlena kod notara koji obavlja službenu radnju,
3) lica koja mogu imati neku korist od posla čije zaključivanje posvjedočavaju,
4) lica koja su sa strankom ili s licem koje bi nakon notarske radnje trebalo da dobije neku korist, ili sa samim notarom u odnosu zbog kojeg se može tražiti izuzeće notara.
Prisustvo svjedoka
Član 72
(1) Ako zakonom nije drugačije određeno, svjedoci ili drugi notar moraju biti prisutni najkasnije kada notar čita strankama original i kad ga oni potpisuju.
(2) Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci mogu biti, ako nešto drugo nije za pojedine slučajeve određeno, isključeni za vrijeme čitanja originala, ali u tom slučaju stranke moraju potpisati original u prisustvu svjedoka i izjaviti da su original pročitale ili da im je bio pročitan i da odgovara njihovoj volji - što se naznačava u notarskom originalu.
Gluva, nijema ili gluvonijema stranka koja je pismena
Član 73
(1) Gluva stranka koja zna čitati mora sama pročitati original i izričito izjaviti da ga je pročitala i da odgovara njenoj volji.
(2) Nijema ili gluvonijema stranka koja zna čitati i pisati mora na originalu svojeručno napisati da ga je pročitala i da ga odobrava, a izjave se moraju unijeti u original ispred potpisa.
(3) U originalu se obavezno upisuje da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovog člana.
Gluva, nijema, slijepa ili gluvonijema stranka koja je nepismena
Član 74
(1) Ako gluva stranka ne zna čitati ili ako nijema ili gluvonijema stranka ne zna čitati i pisati, mora se osim svjedoka pozvati i jedno lice od njenog povjerenja koje se s njom može znakovnim jezikom sporazumjeti.
(2) Lice iz stava 1. ovog člana ima svojstvo svjedoka i ne mora znati čitati i pisati, a može biti u srodstvu s gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije lično zainteresovano u pravnom poslu koji je predmet originala.
(3) Ako je neka od stranaka slijepa, gluva ili nijema, svjedoci moraju biti prisutni kada stranke daju izjavu o raspolaganjima koja će se unijeti u original, prilikom čitanja cijelog originala strankama, ili kad ga oni sami čitaju, te onda kada stranke izjavljuju svoj pristanak i kad potpisuju original - što se naznačava u originalu.
(4) Notar se mora uvjeriti da li se lice od povjerenja zna putem znakovnog jezik sporazumjeti s gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom i u originalu navesti da se u to uvjerio.
Tumač
Član 75
(1) Ako neka od stranaka ne zna nijedan od službenih jezika, mora se pozvati i tumač (prevodilac), a u originalu će se naznačiti da se tako postupilo.
(2) Tumač mora biti lice koje ima status ovlašćenog sudskog tumača.
(3) Kad je tumač potreban, notar će nastojati da preko njega sazna pravu volju stranaka, i prema toj volji na jednom od službenih jezika sačinjava original, koji će tumač prevesti strankama, a ako to stranka traži, napisaće se prevod originala na jezik stranke i priložiti uz original.
(4) Notar treba da upozori stranke da mogu zahtijevati prevod u pisanoj formi i prilaganje uz original, a u originalu treba biti navedeno da se ovako postupilo i da li su se stranke odrekle tog prava.
Izvršna isprava
Član 76
(1) Notarski obrađene isprave su izvršne isprave ukoliko su sačinjene u propisanoj formi i ako su sačinjene o nekom pravu potraživanja koje ima za predmet plaćanje određene sume novca ili davanje određene količine drugih zamjenjivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u ispravi pristao na izvršenje bez odgađanja.
(2) Na osnovu notarski obrađene isprave kojom je u javnom registru nepokretnosti upisana hipoteka na određenoj nepokretnosti može se u svrhu plaćanja obezbijeđenog potraživanja, neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvršenje na toj nepokretnosti, ako je dužnik na ovo izričito pristao.
(3) Za izvršnost isprava iz st. 1. i 2. ovog člana nije potrebna nikakva dalja aktivnost izvršnog suda.
(4) Ako obaveza zavisi od nastupanja uslova ili proteka roka, za izvršnost notarski obrađene isprave, ako se strane u toj ispravi drugačije ne dogovore, potrebno je da se javnom ispravom ili privatnom ispravom potpisanom od stranaka, a ako to nije moguće, pravnosnažnom presudom donesenom u parničnom postupku utvrdi da je uslov nastupio, odnosno da je rok protekao.
Pobijanje izvršenja
Član 77
Izvršenje isprave notara može se pobijati po odredbama zakona kojim se uređuje izvršni postupak.
Potvrde i ovjere
Član 78
(1) O stvarima koje su regulisane u čl. 79. do 87. ovog zakona notar izdaje potvrde ili ovjere.
(2) Ako odredbama čl. 79. do 87. ovog zakona nije propisano ništa drugo, kod potvrda i ovjera je, umjesto originala u smislu člana 61. ovog zakona, dovoljna isprava koja mora sadržavati svjedočenje notara, njegov potpis, pečat, mjesto i datum izdavanja.
Ovjera prepisa
Član 79
(1) Notar će ovjeriti samo prepis koji je sačinjen u notarskoj kancelariji, odnosno sačinjen uz pomoć aparata za fotokopiranje u notarskoj kancelariji, uz napomenu da je sa prepisom izjednačena foto-kopija isprave.
(2) Prepis se mora slagati sa ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi.
(3) Ako su u ispravi neka mjesta prepravljena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti kao što će se navesti i da li je isprava poderana, oštećena, ili inače po vanjskom obliku očigledno sumnjiva, osim ako to već nije vidljivo iz samog prepisa ili foto-kopije.
(4) Notar upoređuje prepis sa ispravom i ako utvrdi da se slaže, potvrdiće to na samom prepisu, a uz to će navesti da je to prepis isprave koju je stranka označila kao original, ili da je to prepis ovjerenog prepisa isprave, da li su i u kojoj su formi plaćene takse, da li je pisan rukom ili mašinom ili nekim drugim mehaničkim ili hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njegovom znanju ili po tvrdnji stranke, nalazi original, a ako ga je stranka donijela, ime, prezime i prebivalište te stranke.
(5) Ako se na ispravi nalazi neka primjedba ili klauzula i ona se unosi u prepis.
(6) Kad se ovjerava prepis jednog dijela isprave ili izvod iz neke isprave, u prepisu se mora jasno naznačiti koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.
Ovjera izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga
Član 80
Pri ovjeri izvoda iz trgovačkih ili poslovnih knjiga notar vrši poređenje sa stavkama izvorne knjige i napisaće na izvodu klauzulu ovjere sa primjedbom da se izvod potpuno slaže sa odgovarajućim stavkama izvorne knjige, a u izvodu će se naznačiti datum pregleda trgovačke, odnosno poslovne knjige.
Ovjera potpisa
Član 81
(1) Notar može potvrditi da je stranka u njegovom prisustvu svojeručno potpisala pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis koji je već na pismenu pred njim priznala kao svoj potpis.
(2) Identitet stranke mora se utvrditi u skladu sa odredbama člana 68. ovog zakona.
(3) Ovjera će se staviti na originalnom pismenu, uz naznaku na koji je način utvrđen identitet i dodatak da je potpis istinit, te onda staviti datum, potpis i službeni pečat notara.
(4) Prilikom ovjere potpisa notar je dužan provjeriti pismeno samo u pogledu postojanja razloga za odbijanje vršenja službene radnje.
(5) Ukoliko utvrdi da ne postoje razlozi iz stava 4. ovog člana, notar može ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sačinjeno na službenom jeziku.
(6) Ako je stranka slijepa ili ako ne zna da čita, notar će joj pročitati pismeno prije nego što ovjeri potpis, a ako notar ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno će pročitati sudski tumač, što će se navesti u ovjeri.
(7) Ako se ovjerava potpis lica kao zastupnika pravnog lica ili organa, notar može u ovjeri potvrditi da se to lice potpisalo za pravno lice ili organ samo ako je notar prethodno utvrdio da je to lice ovlašćeno da to učini.
Potvrda o vremenu predočavanja pismena
Član 82
(1) Vrijeme kad je pismeno notaru ili u njegovom prisustvu nekom drugom licu predočeno potvrdiće se na samom pismenu uz tačnu naznaku dana, mjeseca, godine, a ako to stranka zahtijeva - i časa.
(2) Ako to stranka zahtijeva, utvrdiće se i identitet lica koje je pismeno predočilo i lica kome je pismeno predočeno, a u potvrdi će se naznačiti na koji je način utvrđen identitet tih lica.
Potvrda o životu nekog lica
Član 83
(1) Notar može potvrditi da je neko lice živo, nakon što utvrdi identitet tog lica.
(2) U ispravi koja će se stranci izdati potvrdiće se da je to lice bilo pred notarom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i časa, kad se to dogodilo i kako je utvrđen njegov identitet.
Potvrda o ovlašćenju za zastupanje
Član 84
(1) Notar je ovlašćen da izda potvrdu o ovlašćenju za zastupanje ako to ovlašćenje proizlazi iz registra poslovnih subjekata ili drugog registra, a takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda.
(2) Notar će potvrdu iz stava 1. ovoga člana izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra, a u potvrdi će se naznačiti dan uvida u registar, odnosno dan izdavanja izvoda iz regis
