Zakon o poreskom postupku Republike Srpske
("Sl. glasnik RS", br. 78/2020 i 37/2022)
GLAVA I OSNOVNE ODREDBE
Predmet Zakona
Član 1
Ovim zakonom uređuju se organizacija i nadležnost Poreske uprave Republike Srpske, prava i obaveze poreskih obveznika, poreski postupak, plaćanje poreskih obaveza, redovna i prinudna naplata poreskih obaveza i drugi načini prestanka poreskih obaveza, poreska kontrola, posebna kontrola, postupak po pravnom lijeku i nadzor u oblasti poreza u Republici Srpskoj.
Definicije
Član 2
Pojmovi korišćeni u ovom zakonu imaju sljedeće značenje:
1) porez je svaka obaveza plaćanja koju je poreski obveznik dužan da uplati u korist budžeta Republike Srpske, opština, gradova i fondova, koja predstavlja nepovratno, prinudno davanje, a obuhvata poreze, doprinose, takse i naknade,
2) sporedno poresko davanje je svaka obaveza plaćanja u korist budžeta Republike Srpske, opština, gradova i fondova, proistekla iz obaveze plaćanja poreza, uključujući kamatu na porez, troškove postupka i druga plaćanja koja su propisana poreskim propisima, kao i novčane kazne za prekršaje,
3) poreska obaveza je obaveza plaćanja poreza dospjelih za plaćanje u rokovima koji su propisani poreskim propisima,
4) poreski dug je dospjela, a neizmirena poreska obaveza i sporedno poresko davanje,
5) poreski obveznik je fizičko ili pravno lice, dio pravnog lica ili drugi subjekti koji su u skladu sa poreskim propisima u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika) obavezni da plate porez,
6) poreski posrednik je lice koje je u skladu sa poreskim propisima dužno da od bilo kojeg subjekta, obustavom ili na neki drugi način, prikuplja i uplati porez,
7) poreski propisi su zakonski i podzakonski akti kojima se propisuju porezi i sporedna poreska davanja ili kojima se uređuje plaćanje poreza i sporednih poreskih davanja, kao i svi drugi zakonski i podzakonski akti za čiji inspekcijski nadzor je nadležna Poreska uprava Republike Srpske (u daljem tekstu: Poreska uprava),
8) poreska tajna je svaki podatak o poreskom obvezniku sa kojim raspolaže Poreska uprava, koji se može dati drugim licima samo u slučajevima predviđenim ovim zakonom,
9) knjige i evidencije predstavljaju dokumentaciju o poslovanju, transakcijama, plaćanjima, prihodima i rashodima poreskog obveznika koje se vode u skladu sa poreskim propisima i propisima kojima se uređuje oblast računovodstva.
Primjena Zakona
Član 3
Na poreski postupak primjenjuju se odredbe ovog zakona, a na sve što nije propisano ovim zakonom primjenjivaće se odredbe propisa kojim se uređuje opšti upravni postupak.
Poreska tajna
Član 4
(1) Poreska uprava dužna je da obezbijedi sigurnost i povjerljivost poreskih informacija i podataka prikupljenih od obveznika koji bi u slučaju otkrivanja mogli da pričine štetu poreskom obvezniku.
(2) Lice zaposleno u Poreskoj upravi dužno je da kao službenu tajnu čuva podatke i informacije dobijene prilikom rada.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Poreska uprava dužna je dati podatke i informacije koje čuva kao službenu tajnu:
1) republičkim organima uprave i upravnim organizacijama, organima jedinica lokalne samouprave i institucijama koje vrše javna ovlašćenja, a koje su dužne da dobijene podatke čuvaju kao službenu tajnu,
2) nadležnom sudu, Javnom tužilaštvu i Ministarstvu unutrašnjih poslova,
3) stranim poreskim vlastima, u skladu sa međunarodnim ugovorima,
4) drugim licima, uz pismeni pristanak obveznika,
5) poreskim administracijama u Bosni i Hercegovini prema posebnom sporazumu.
(4) Poreska uprava dužna je da omogući Ministarstvu finansija (u daljem tekstu: Ministarstvo) nesmetan i kontinuiran pristup poreskim karticama poreskih obveznika, kao i drugim službenim evidencijama koje vodi, a Ministarstvo je te podatke dužno da čuva kao službenu tajnu.
(5) Poreskom tajnom ne smatraju se:
1) informacije i podaci za koje obveznik u pisanom obliku izjavi da se ne smatraju poreskom tajnom,
2) informacije i podaci dati u takvom obliku da se ne mogu povezati sa pojedinačnim obveznikom ili se na drugi način ne mogu identifikovati,
3) ime i identifikacioni broj obveznika,
4) informacije i podaci koji se mogu koristiti tokom istrage ili postupka u vezi sa krivičnim djelima iz oblasti poreza,
5) podaci iz Jedinstvenog sistema za potrebe korisnika sistema, a odnose se na djelokrug njihovog rada,
6) podaci koji su sadržani u Godišnjem uvjerenju koje izdaje Poreska uprava ako se daju ovlašćenom sindikatu, na njihov zahtjev, u svrhu zaštite prava radnika,
7) podaci o dospjelom a neplaćenom dugu poreskih obaveznika ako se daju sredstvima informisanja, ili se objavljuju na internet stranici Poreske uprave u vidu izvještaja o radu,
8) informacije i podaci koji se prikazuju zbirno, ili su obrađeni nekom od statističkih metoda (prosječna bruto plata, prosječna plata, ukupan iznos doprinosa, poreza i slični podaci).
(6) Osim slučajeva propisanih u stavu 3. ovog člana, Poreska uprava dužna je dati podatke i informacije o stanju poreskog duga određenog poreskog obveznika, i licu koje dokaže pravni interes, na njegov pismeni zahtjev.
(7) Pravni interes postoji kod lica koje je u pravnom odnosu sa poreskim dužnikom i ima određeno potraživanje prema poreskom dužniku, a koje je proizašlo iz tog pravnog odnosa.
GLAVA II NAČELA PORESKOG POSTUPKA
Načelo zakonitosti
Član 5
(1) Poreska uprava ostvaruje svoje nadležnosti na način propisan ovim zakonom i drugim propisima.
(2) U slučajevima kada je Poreska uprava ovlašćena da postupa na osnovu diskrecionih ovlašćenja, dužna je da to čini u skladu sa svrhom tih ovlašćenja i u okviru zakona.
(3) Poreska uprava dužna je da utvrđuje sve činjenice koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke, posvećujući jednaku pažnju svim činjenicama i okolnostima, kako onima koje terete poreskog obveznika, tako i onima koje mu idu u korist.
Načelo vremenskog važenja poreskih propisa
Član 6
(1) Poreska obaveza utvrđuje se na osnovu propisa koji su bili na snazi u vrijeme njenog nastanka, osim ako je, u skladu sa ustavom i zakonom, za pojedine odredbe zakona predviđeno da imaju povratno dejstvo.
(2) Radnje u poreskom postupku uređene su propisima koji su na snazi u vrijeme kada se preduzimaju.
Načelo fakticiteta
Član 7
(1) Poreske činjenice utvrđuju se prema njihovoj ekonomskoj suštini.
(2) Ako se određenim pravnim poslom (simuliranim pravnim poslom) prikriva neki drugi pravni posao, za utvrđivanje poreske obaveze osnovu čini pravni posao koji se prikriva (disimulirani pravi posao).
(3) Kada su prihodi, odnosno imovina, ostvareni suprotno propisima, Poreska uprava utvrđuje poresku obavezu u skladu sa zakonom kojim se uređuje odgovarajuća vrsta poreza.
Načelo postupanja u dobroj vjeri
Član 8
(1) Strane u postupku su dužne da postupaju u dobroj vjeri.
(2) Učestalost i trajanje poreske kontrole ograničavaju se na razumnu mjeru.
Načelo prinudne naplate
Član 9
Poreska uprava dužna je da u postupku prinudne naplate primijeni mjere i sredstva prinudne naplate koja su primjerena u odnosu na visinu poreskog duga, vodeći pri tome računa o ekonomičnosti i efikasnosti naplate poreske obaveze.
GLAVA III ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST PORESKE UPRAVE
Organizacija Poreske uprave
Član 10
(1) Poreska uprava je republička uprava u sastavu Ministarstva.
(2) Sjedište Poreske uprave je u Banjoj Luci.
(3) Poreska uprava organizuje se u sjedištu, područnim centrima, područnim jedinicama i privremenim kancelarijama i drugim organizacionim jedinicama uređenim aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Poreskoj upravi.
(4) Poreskom upravom rukovodi direktor, koga postavlja i razrješava Vlada.
Posebne odredbe o odgovornosti zaposlenih u Poreskoj upravi
Član 11
(1) Na radnopravni status, kao i plate postavljenih i zaposlenih lica u Poreskoj upravi primjenjuju se propisi kojima se uređuju radni odnosi i plate u republičkim organima uprave.
(2) Osim težih povreda radnih dužnosti utvrđenih propisom kojim se uređuje radnopravni status državnih službenika i namještenika u republičkim organima uprave, smatra se da su državni službenici i namještenici u Poreskoj upravi izvršili težu povredu radnih dužnosti i ako:
1) odbiju da daju besplatne informacije poreskim obveznicima na njihov zahtjev,
2) ne izdaju poresko uvjerenje u propisanom roku, odnosno bez objektivno opravdanog razloga ne donesu rješenje o odbijanju,
3) blagovremeno ne ažuriraju podatke koji se unose u poreske evidencije,
4) blagovremeno ne preduzmu propisane mjere za naplatu poreskih obaveza,
5) u propisanom roku ne dostave obavještenje poreskom obvezniku o postojanju preplate poreskih obaveza,
6) namjerno ili iz krajnje nepažnje pogrešno evidentiraju obavezu poreskog obveznika u poreskim evidencijama.
(3) Direktor Poreske uprave donosi pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Poreskoj upravi, na koji Vlada daje saglasnost.
Nadležnost Poreske uprave
Član 12
(1) Poreska uprava nadležna je za:
1) registraciju i identifikaciju poreskih obveznika,
2) uspostavljanje i vođenje registra poreskih obveznika,
3) utvrđivanje poreske obaveze u skladu sa zakonom,
4) vršenje kontrole zakonitosti i pravilnosti primjene poreskih propisa, uključujući obračun i uplatu poreza i kamata,
5) vršenje kontrole zakonitosti i pravilnosti primjene posebnih propisa, kada je za to ovlašćena tim propisima,
6) redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih poreskih davanja,
7) kontrolu obračuna bruto plata zaposlenih lica u smislu zakona i odredaba Opšteg kolektivnog ugovora i ostalih ugovora zaključenih na osnovu njega,
8) otkrivanje i sprečavanje izvršavanja krivičnih djela i poreskih prekršaja u okviru svoje nadležnosti i podnošenje izvještaja Javnom tužilaštvu,
9) vođenje prvostepenog poreskog postupka,
10) izricanje zaštitnih mjera i sankcija za poreske prekršaje u skladu sa zakonom,
11) vođenje poreskih evidencija i poreskog knjigovodstva,
12) vođenje fiskalnog registra nepokretnosti i drugih propisanih registara,
13) vođenje Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa,
14) izdavanje potvrda o rezidentnosti fizičkim i pravnim licima,
15) informisanje i edukaciju poreskih obveznika, na njihov zahtjev, o postojećim porezima, postupcima i uslovima plaćanja poreza, njihovim pravima i obavezama, kao i o poreskim propisima,
16) izdavanje uvjerenja o podacima o kojima vodi službenu evidenciju,
17) vršenje kontrole priređivača igara na sreću u odnosu na zakonitost plaćanja poreskih obaveza i priređivanja igara na sreću u okviru poreske kontrole,
18) izradu izvještaja o radu i njihovo objavljivanje na internet stranici Poreske uprave,
19) druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Osim nadležnosti iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava je nadležna i za inspekcijski nadzor nad obavezom registracije poslovnih subjekata u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad inspekcija u Republici Srpskoj.
(3) Ministar finansija (u daljem tekstu: ministar) donosi pravilnik kojim propisuje formu, sadržaj i način izrade i objavljivanja izvještaja o radu Poreske uprave.
Obaveza pružanja stručne pomoći
Član 13
(1) Republički organi uprave, organizacije, javna preduzeća, ustanove i fondovi dužni su da pruže neophodnu stručnu pomoć Poreskoj upravi u izvršavanju poslova i zadataka iz njene nadležnosti.
(2) Ministarstvo unutrašnjih poslova obavezno je da na zahtjev Poreske uprave pruži pomoć Poreskoj upravi u postupcima kontrole i naplate poreza.
(3) Koordinaciju aktivnosti Inspektorata, Ministarstva unutrašnjih poslova i Poreske uprave vrši zajedničko radno tijelo, koje imenuje Vlada, u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad inspekcija u Republici.
Međunarodna pravna pomoć u poreskim pitanjima
Član 14
(1) Poreska uprava ima pravo da u svom radu zatraži i pruži međunarodnu pravnu pomoć.
(2) Pod međunarodnom pravnom pomoći, u smislu ovog zakona, smatra se pravo Poreske uprave da se u rješavanju određenog poreskog predmeta za pomoć obrati inostranom poreskom organu, kao i da tom organu, o određenom poreskom obvezniku, dostavi podatke i dokumentaciju sa kojima raspolaže.
(3) Pružanje međunarodne pravne pomoći zasniva se na međunarodnim ugovorima.
(4) Ako nije sklopljen međunarodni ugovor, pravna pomoć se pruža u slučaju da postoji uzajamnost, da dostavljanje podataka ne ugrožava javni poredak i druge interese Republike, da ne postoji opasnost odavanja službene, trgovinske, industrijske, tehnološke ili profesionalne tajne, kao i da davanje podataka obvezniku neće proizvesti štetu nespojivu sa svrhom pravne pomoći.
(5) (brisano)
Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa
Član 15
(1) Poreska uprava vodi Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa (u daljem tekstu: Jedinstveni sistem), koji predstavlja administrativnotehnički sistem posredstvom kojeg Poreska uprava vrši registraciju, kontrolu i naplatu doprinosa i prikupljanje podataka od obveznika uplate doprinosa i osiguranika.
(2) Korisnici Jedinstvenog sistema su Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Javni fond za dječiju zaštitu Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske (u daljem tekstu: korisnici sistema).
(3) Subjekti upisa u Jedinstveni sistem su uplatioci doprinosa i obveznici doprinosa.
(4) Baza podataka Jedinstvenog sistema je jedinstvena evidencija o svim obveznicima uplate doprinosa i obveznicima doprinosa, podacima neophodnim za kontrolu uplate doprinosa i podacima za ostvarivanje prava po osnovu obaveznog i dobrovoljnog osiguranja.
(5) U Jedinstvenom sistemu se sačinjavaju izvještaji o rizičnim uplatiocima doprinosa i identifikuju oni obveznici koji izbjegavaju obavezu uplate, isplaćuju ili prijavljuju manje iznose po osnovu obaveze uplate doprinosa, odnosno ne podnesu prijavu za registraciju u Jedinstveni sistem.
(6) Poreska uprava omogućava nesmetan pristup korisnicima Jedinstvenog sistema bazi podataka Jedinstvenog sistema, prenos i korišćenje podataka iz njihovog djelokruga.
(7) Poreska uprava izdaje obveznicima doprinosa godišnje uvjerenje iz Jedinstvenog sistema, koje sadrži podatke o stažu osiguranja, iznosu uplaćenih, odnosno neuplaćenih doprinosa i iznosu primanja po zahtjevu obveznika doprinosa.
(8) Poreska uprava dužna je da čuva dokumentaciju iz Jedinstvenog sistema u roku u kojem se čuva dokumentacija iz penzijskog i invalidskog osiguranja i održava informacioni sistem koji omogućava pohranjivanje, korišćenje i rekonstrukciju podataka iz baze podataka Jedinstvenog sistema i kada nastupe posljedice više sile, kao i da održava informacioni sistem koji zadovoljava minimalne zahtjeve za funkcionisanje sistema na drugoj lokaciji, a koja je udaljena najmanje 50 kilometara vazdušne linije od primarne lokacije baze podataka i nalazi se na teritoriji Republike.
(9) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim propisuje postupak registracije u Jedinstvenom sistemu, vođenje baze podataka, te kategorizaciju rizičnih uplatilaca doprinosa.
Jedinstvena evidencija o prijavljenim i uplaćenim porezima
Član 16
(1) Poreska uprava vodi Jedinstvenu evidenciju o prijavljenim i uplaćenim porezima.
(2) Jedinstvena evidencija o prijavljenim i uplaćenim porezima je pomoćna knjiga u kojoj se uspostavlja i vodi analitička evidencija obaveza poreskih obveznika.
(3) Pojedinačna evidencija za svakog poreskog obveznika o njegovim ukupnim obavezama i uplatama vrši se na jedinstvenoj kartici poreskog obveznika.
(4) Isprava izdata na osnovu podataka iz Jedinstvene evidencije o prijavljenim i uplaćenim porezima smatra se javnom ispravom.
(5) Poreska uprava vodi evidencije u informacionom sistemu, koji je jedinstven.
(6) U okviru svog informacionog sistema, Poreska uprava uređuje i obezbjeđuje tehniku obradu, kodiranje, prenos i iskazivanje podataka.
(7) Knjigovodstveno evidentiranje obaveza poreskih obveznika u Glavnoj knjizi trezora Republike Srpske vrši se na dan bilansiranja, na osnovu izvještaja iz Jedinstvene evidencije o prijavljenim i uplaćenim porezima.
Poresko uvjerenje
Član 17
(1) Poreska uprava o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju izdaje uvjerenje u pisanoj ili elektronskoj formi, na osnovu podataka iz Jedinstvene kartice poreskog obveznika.
(2) Poresko uvjerenje izdaje se na osnovu usmenog, pismenog ili elektronskog zahtjeva poreskog obveznika, njegovog zakonskog zastupnika ili punomoćnika, bez odgađanja, a najkasnije u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja.
(3) Ako Poreska uprava odbije zahtjev za izdavanje uvjerenja, donosi o tome rješenje protiv kojeg je dopuštena žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.
(4) U slučaju da Poreska uprava ne izda uvjerenje ni po proteku 15 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja, a ne donese rješenje o odbijanju zahtjeva, poreski obveznik može u naknadnom roku od 15 dana izjaviti žalbu Ministarstvu kao da je zahtjev odbijen.
Odbor za poreska pitanja
Član 18
(1) Koordinaciju aktivnosti i procesa između nadležnih predstavnika poslovne zajednice (predstavnici Privredne komore, udruženja poslodavaca) u Republici, reprezentativnog većinskog sindikata i predstavnika Vlade o pitanjima od značaja za primjenu poreskih zakona i poboljšanje privrednog ambijenta u Republici vrši Odbor za poreska pitanja.
(2) Odbor za poreska pitanja, kao savjetodavno tijelo, imenuje Vlada i sastoji se od po dva predstavnika poslovne zajednice i predstavnika reprezentativnog većinskog sindikata u Republici i tri predstavnika Vlade koji rade na poslovima iz oblasti poreza i poreskog sistema.
(3) Odbor za poreska pitanja razmatra pitanja od značaja za poreski tretman i oporezivanje privrednih subjekata i drugih poreskih obveznika u Republici i daje stručna mišljenja i prijedloge za rješavanje pitanja iz stava 1. ovog člana.
(4) Mandat članova Odbora za poreska pitanja je dvije godine.
Prava i obaveze poreskih obveznika
Član 19
Poreski obveznik ima pravo i obavezu da:
1) se registruje u Poreskoj upravi, da prijavi nepokretnost u fiskalni registar nepokretnosti, kao i da prijavi organizacionoj jedinici Poreske uprave u kojoj je registrovan promjenu adrese ili promjenu oblika organizovanja privrednog društva, te promjenu drugih podataka u vezi sa upisom u registar kod Poreske uprave,
2) dobije besplatne primjerke poreskih obrazaca,
3) podnosi poreske prijave u obliku, na mjestu i u vrijeme koje je propisano zakonom,
4) izmiruje svoje obaveze na način i pod uslovima utvrđenim zakonom,
5) dobije od Poreske uprave besplatne informacije o porezima, kao i o poreskim propisima kojima se uređuju postupci za plaćanje i uslovima plaćanja poreskih obaveza,
6) izabere način vođenja poslovnih knjiga u skladu sa poreskim propisima, u svrhu obračunavanja i plaćanja poreza, te da vodi knjige i evidencije na način utvrđen poreskim propisima, da osigura čuvanje tih knjiga i evidencija, uključujući prateće evidencije u elektronskom obliku i dokumenta na period od pet godina od dana dospijeća poreske obaveze, odnosno poreske prijave na koji se odnose te knjige i evidencije,
7) kao pravno lice ili organizacija sa sjedištem u Republici, odnosno kao strano pravno lice ili organizacija koji ostvaruju prihode u Republici, u roku od pet dana od dana registracije, obavijesti Poresku upravu o otvaranju ili zatvaranju bilo kojeg računa u banci u zemlji ili inostranstvu,
8) zastupa vlastite interese u poreskom postupku, lično ili posredstvom svog zakonskog zastupnika ili punomoćnika,
9) daje objašnjenja Poreskoj upravi o obračunavanju i plaćanju poreza,
10) bude prisutan tokom svih kontrola u skladu sa zakonom,
11) stavi na uvid ili dostavi Poreskoj upravi svu dokumentaciju potrebnu za vršenje poreske kontrole,
12) ne ometa službenike Poreske uprave u obavljanju zakonom utvrđene dužnosti,
13) vrši druga prava i obaveze utvrđene zakonom.
GLAVA IV PORESKI POSTUPAK
Pojam poreskog postupka
Član 20
(1) Poreski postupak je upravni postupak koji u prvom stepenu vodi Poreska uprava, a u drugom stepenu Ministarstvo.
(2) Poreski postupak obuhvata:
1) postupak registracije,
2) postupak prijavljivanja i utvrđivanja poreskih obaveza,
3) postupak izdavanja poreskog uvjerenja,
4) postupak redovne naplate poreskih obaveza,
5) postupak prinudne naplate poreskih obaveza,
6) postupak poreske kontrole,
7) drugostepeni poreski postupak.
Pokretanje poreskog postupka i akti
Član 21
(1) Poreski postupak pokreće se po službenoj dužnosti, odnosno na zahtjev stranke.
(2) Poreski akt je poresko rješenje, zaključak, poreska prijava, poreski račun, nalog za poresku kontrolu, zapisnik o poreskoj kontroli i drugi akt kojim se pokreće, dopunjava, mijenja ili dovršava neka radnja u poreskom postupku.
(3) Poreski akti i podnesci u poreskom postupku mogu se dostavljati i podnositi u elektronskom obliku.
(4) Protiv poreskog rješenja i zaključka donesenog u prvostepenom poreskom postupku dopuštena je žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, odnosno zaključka poreskom obvezniku.
Punomoćnici u poreskom postupku
Član 22
(1) Punomoćnik u poreskom postupku za pravna lica može biti advokat, advokatsko ortačko društvo, advokatsko društvo, poreski savjetnik ili zaposleni kod tog pravnog lica.
(2) Punomoćnik u poreskom postupku za fizička lica može biti advokat, advokatsko društvo, poreski savjetnik, zaposleni kod fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost, bračni, odnosno vanbračni supružnik poreskog obveznika, srodnik po krvi u prvoj liniji, u pobočnoj do drugog stepena, staralac, usvojilac ili usvojenik i njihovi potomci koji žive u zajedničkom domaćinstvu sa poreskim obveznikom.
Pozivanje
Član 23
(1) Poreska uprava u sprovođenju poreskog postupka može pozvati svako lice radi uzimanja izjave ili da predoči dokumenta ili druge knjige i evidencije potrebne za sprovođenje i izvršavanje poreskih propisa, u svojstvu stranke u postupku, zainteresovanog lica ili bilo kojeg drugog lica za koje Poreska uprava smatra da posjeduje informacije ili dokumentaciju koja je od značaja za taj poreski postupak.
(2) Poziv sadrži oznaku poreskog predmeta, oznaku postupka koji je u toku, vrijeme i mjesto davanja izjave ili stavljanja na uvid dokumenata, te prava i obaveze pozvane stranke, naznačenje u kojem svojstvu se lice poziva, posljedice neodazivanja na poziv, te tačan popis dokumentacije ako se lice poziva da stavi na uvid određenu dokumentaciju.
(3) Poziv se uručuje licu najmanje pet dana prije dana preduzimanja radnje u postupku zbog kojeg se poziva.
(4) Maloljetnici ili poslovno nesposobna lica pozivaju se posredstvom zakonskih zastupnika.
(5) Pozvano lice ima pravo da njegov predstavnik učestvuje u postupku davanja izjave i da snimi preduzimanje radnje posredstvom tonskog, odnosno video zapisa na odgovarajućem mediju.
(6) Zapisnik o izjavi sastaviće, potpisati i datirati lice koje vodi postupak, a video ili audio zapis snimljen u toku postupka prilaže se uz zapisnik.
(7) Ako se uredno pozvano lice ne odazove pozivu, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se ne može uredno izvršiti dostavljanje poziva zbog izbjegavanja prijema poziva, Poreska uprava, uz asistenciju policijskih službenika, vrši njegovo dovođenje.
Dostavljanje
Član 24
(1) Poreski akti smatraju se dostavljenim kada se uruče poreskom obvezniku, njegovom zakonskom zastupniku, poreskom punomoćniku ili zastupniku po službenoj dužnosti, a u odnosu na državne organe, privredna društva i druga pravna lica kada se uruče i licu za primanje pismena, ili u njegovom odsustvu, nekom drugom licu koje je na bilo koji način ovlašćeno da primi pismeno.
(2) Ako je poreski obveznik fizičko lice, odnosno fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, poreski akti smatraju se dostavljenim i kada se uruče punoljetnom članu domaćinstva ili licu zaposlenom kod fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost.
(3) Dostavljanje se vrši posredstvom pošte ili dostavljača uz dostavnicu, lično, licima iz stava 1. ovog člana.
(4) U smislu ovog zakona, dostavljanje se smatra urednim i u slučaju ako lica iz stava 1. ovog člana odbiju da prime ili potpišu poreske akte, kada lice koje je vršilo dostavljanje o tome sačini službenu zabilješku.
(5) Poreski akt može se dostaviti i elektronskom poštom ako se poreski obveznik saglasi sa tim načinom dostavljanja, na adresu elektronske pošte poreskog obveznika unesenu u prijavu za registraciju ili u posljednju poresku prijavu, u skladu sa ovim zakonom.
Dokazivanje
Član 25
(1) Činjenice u poreskom postupku utvrđuju se na osnovu dokaza.
(2) Kao dokazno sredstvo u poreskom postupku mogu se upotrijebiti poreska prijava, poslovne knjige i evidencije, računovodstveni iskazi, poslovna dokumentacija i druge isprave i informacije kojima raspolaže Poreska uprava, koje su prikupljene od poreskog obveznika ili trećih lica, iskaz svjedoka, uviđaj i svako drugo dokazno sredstvo na osnovu kojeg se činjenice mogu utvrditi.
(3) Službeno lice koje vodi poreski postupak samostalno odlučuje koje se činjenice u postupku utvrđuju i kojim dokaznim sredstvima, vodeći računa o ekonomičnosti i efikasnosti samog postupka.
(4) O izvođenju dokaza sačinjava se zapisnik koji čini sastavni dio zapisnika o poreskoj kontroli.
Utvrđivanje poreske osnovice procjenom
Član 26
(1) Poreska uprava može utvrditi poresku osnovicu procjenom kada je ispunjen najmanje jedan od sledećih uslova:
1) kada poreski obveznik nije podnio poresku prijavu ili prijave,
2) kada poslovne knjige poreskog obveznika nisu dostupne ili su nepotpune ili ne omogućavaju da se poreska osnovica tačno utvrdi,
3) kada postoje dokazi o imovini, obavezama ili izdacima koji se ne mogu objasniti prijavljenim prihodima koje poreski obveznik ima na raspolaganju.
(2) Poreska uprava, po slobodnoj ocjeni, a vodeći računa o efikasnosti i efektivnosti postupka, odlučuje koji način, odnosno metod ili više njih zajedno koristi za procjenu poreske osnovice.
(3) Procjena poreske osnovice zasniva se na objektivnosti, uzimajući u obzir i okolnosti vezane za konkretnog poreskog obveznika.
(4) Teret dokazivanja opravdanosti utvrđivanja poreske osnovice procjenom je na Poreskoj upravi.
(5) Ako poreski obveznik nije saglasan sa procjenom ili ako on ili drugo lice ističu da su određena imovina, odnosno sredstva stečena nasljeđem, poklonom ili na drugi zakonit besteretan način, teret dokazivanja je na poreskom obvezniku ili tom drugom licu, a koji su dužni da o tome pruže odgovarajuće materijalne dokaze.
(6) Poreska osnovica utvrđena u skladu sa ovim članom predstavlja neprijavljeni prihod.
Indirektne metode utvrđivanja poreske osnovice procjenom
Član 27
(1) Indirektno utvrđivanje poreske osnovice procjenom vrši se primjenom sljedećih metoda:
1) metod upoređivanja,
2) metod unakrsne procjene,
3) metod bankarskih pologa i gotovinskih rashoda,
4) metod izvora i upotrebe sredstava, odnosno metoda viška rashoda, ili izvještaj o tokovima sredstava,
5) metod procentualne pozitivne razlike bruto primanja,
6) metod jedinica proizvoda ili robe i obima poslovanja.
(2) Pri primjeni metoda iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti i drugi parametri, statistički podaci, informacije i drugi podaci kao što su:
1) referentni parametri i statistički podaci u okviru pojedinih djelatnosti, poslovni standardi ili profili,
2) informacije od trećih lica kao što su finansijske institucije, agencije, berze i brokeri, trgovci, trgovci nekretninama i zastupnici prodaje i slično.
(3) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim uređuje postupak i način primjene indirektnih metoda utvrđivanja poreske osnovice.
GLAVA V POSTUPAK REGISTRACIJE PORESKIH OBVEZNIKA
Mjesto i način registracije
Član 28
(1) Registraciju poreskih obveznika vrši Poreska uprava.
(2) Poreski obveznici i poreski posrednici dužni su da se registruju kod Poreske uprave u mjestu, u roku i na način propisan ovim zakonom, i drugim propisima kojima se uređuje postupak registracije poslovnih subjekata u Republici Srpskoj.
(3) Registracija u registru poreskih obveznika istovremeno je i registracija u Jedinstveni sistem uplatilaca doprinosa.
(4) Prijava za registraciju poreskih obveznika sadrži identifikacioni broj obveznika, njegovo glavno mjesto poslovanja, lokaciju knjiga i evidencija obveznika, kao i druge relevantne informacije, a podnosi se na obrascu za registraciju ako nije drugačije uređeno posebnim propisima.
(5) Ako nije registrovan kod Poreske uprave putem Jedinstvenog sistema za registraciju poslovnih subjekata Republike Srpske (u daljem tekstu: JIS) u skladu sa zakonom kojim se uređuje registracija poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, poreski obveznik - pravno lice i organizacija u prilogu prijave za registraciju dostavlja Poreskoj upravi rješenje o registraciji lica sa prilozima, a poreski obveznik - fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, dostavlja rješenje o registraciji izdato od nadležnog organa, kao i druga dokumenta propisana zakonom i podzakonskim aktom ako nije drugačije uređeno posebnim propisima.
(6) Uplatioci doprinosa, prilikom registracije obveznika doprinosa, uz prijavu podnose i dokaze o osnovu nastanka obaveze uplate doprinosa.
(7) Odjavljivanje jedinstvenog identifikacionog broja vrši se po zahtjevu poreskog obveznika, a nakon izmirenja utvrđenih poreskih obaveza.
Jedinstveni identifikacioni broj
Član 29
Radi identifikacije poreskih obveznika, Poreska uprava u postupku registracije dodjeljuje poreskim obveznicima jedinstveni identifikacioni broj (u daljem tekstu: JIB).
Obveznici JIB-a
Član 30
(1) JIB su obavezna da imaju sljedeća lica:
1) pravno lice ili drugi subjekt sa sjedištem u Republici,
2) strano pravno lice ili drugi subjekt koji ostvaruje prihode u Republici,
3) fizičko lice koje nema prebivalište ili boravište u Bosni i Hercegovini, a ostvaruje prihode u Republici,
4) fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost,
5) poslovna jedinica stranog pravnog lica u Republici,
6) poslovne jedinice pravnih lica sa sjedištem u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brčko Distriktu BiH.
(2) Pod poslovnom jedinicom stranog pravnog lica podrazumijeva se poslovna jedinica definisana odredbama propisa kojim se uređuje porez na dobit pravnih lica.
(3) Na poslovnu jedinicu iz stava 2. ovog člana primjenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na pravna lica ako ovim zakonom nije drugačije propisano.
(4) Fizičko lice koje ima prebivalište u Republici i koje je obveznik poreskih obaveza registruje se u Poreskoj upravi sa jedinstvenim matičnim brojem građana ili mu Poreska uprava dodjeljuje lični identifikacioni broj (u daljem tekstu: LIB).
Uskraćivanje i oduzimanje JIB-a
Član 31
(1) Poreska uprava ne dodjeljuje JIB sljedećim licima:
1) pravnom licu u osnivanju, čiji osnivač, pravno ili fizičko lice ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
2) pravnom licu u osnivanju, čiji je osnivač fizičko lice koje je istovremeno osnivač i drugog pravnog lica sa udjelom u vlasništvu od najmanje 25%, ili to fizičko lice obavlja samostalnu djelatnost, a to drugo pravno lice ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost imaju dospjele a neizmirene poreske obaveze,
3) pravnom licu nastalom statusnom promjenom u skladu sa zakonom kojim se uređuje rad privrednih društava ako pravno lice koje je predmet statusne promjene ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
4) fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost u postupku registracije, u slučaju da to fizičko lice ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
5) fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost u postupku registracije u slučaju da je to fizičko lice istovremeno i osnivač pravnog lica sa udjelom u vlasništvu od najmanje 25%, a to pravno lice ima dospjele a neizmirene poreske obaveze,
6) pravnom licu ili fizičkom licu koje obavlja samostalnu djelatnost, čija prijava za registraciju sadrži podatke koji nisu vjerodostojni ili je protiv osnivača izrečena mjera zabrane obavljanja te djelatnosti.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Poreska uprava dodjeljuje JIB ako su dospjele a neizmirene poreske obaveze do 1.500 KM i ako ove obaveze budu izmirene u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva za dodjelu JIB-a, odnosno u tom roku bude pružena neopoziva bankarska garancija ili mjenica avalirana od poslovne banke.
(3) Ako Poreska uprava u postupku kontrole utvrdi da su u vrijeme dodjele JIB-a postojale smetnje za njegovu dodjelu iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava rješenjem privremeno oduzima dodijeljeni JIB do otklanjanja tih smetnji, a primjerak rješenja dostavlja banci kod koje se vodi glavni račun poreskog obveznika.
(4) U slučaju privremenog oduzimanja JIB-a, banka je dužna da obustavi izvršenje naloga poreskog obveznika za prenos sredstava sa računa obveznika od momenta prijema rješenja iz stava 3. ovog člana, osim u svrhu izmirivanja poreza i sporednih poreskih davanja.
(5) Poreska uprava, po zahtjevu poreskog obveznika, ponovo dodjeljuje isti JIB, nakon što su otklonjene smetnje zbog kojih je privremeno oduzet.
(6) Ograničenja iz stava 1. ovog člana ne odnose se na zajednice etažnih vlasnika, udruženja građana i fondacije koji su osnovani sa ciljem obavljanja nedobitne djelatnosti.
Obaveze Poreske uprave u postupku elektronske registracije
Član 32
(1) U postupku elektronske registracije poreskih obveznika, Poreska uprava odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana zaprimanja prijave za registraciju poreskog obveznika, dodjeljuje privremeni JIB licu koje se registruje.
(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava sprovodi postupak utvrđivanja postojanja smetnji za dodjelu JIB-a u smislu člana 31. ovog zakona.
(3) Ako Poreska uprava utvrdi da su u vrijeme dodjele privremenog JIB-a iz stava 1. ovog člana postojale smetnje za njegovu dodjelu u smislu člana 31. ovog zakona, rješenjem oduzima dodijeljeni JIB do otklanjanja smetnji, a primjerak rješenja dostavlja banci kod koje se vodi glavni račun poreskog obveznika.
(4) Ako Poreska uprava u postupku iz stava 2. ovog člana utvrdi da ne postoje smetnje za dodjelu JIB-a, privremeno dodijeljeni JIB smatraće se konačnim.
Obaveza unošenja JIB-a
Član 33
(1) Lice koje je na osnovu poreskih propisa dužno da poreskom organu podnese prijavu, izjavu ili drugi dokument, unijeće u tu prijavu, izjavu ili drugi dokument, identifikacioni broj obveznika.
(2) Ako nije drugačije uređeno poreskim propisima, identifikacioni broj obveznika biće jedinstven i jedini broj tog obveznika za sve poreze i sporedna poreska davanja.
Poslovne jedinice, predstavništva, glavna mjesta poslovanja
Član 34
(1) Pravno lice, drugi subjekt ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost iz Republike čije se glavno mjesto poslovanja nalazi u Republici, registruju se kod organizacione jedinice Poreske uprave na čijoj se teritoriji nalazi lokacija tog glavnog mjesta poslovanja.
(2) Pravno lice ili drugi subjekt, čije se registrovano sjedište nalazi izvan Republike, dužan je da registruje svoje poslovne jedinice u Republici Srpskoj kod Poreske uprave.
(3) Glavno mjesto poslovanja, u smislu stava 1. ovog člana, jeste mjesto poslovanja u registrovanom sjedištu poreskog obveznika, osim u slučaju poreskih obveznika - fizičkih lica koja obavljaju samostalnu djelatnost, koji registruju više od jedne samostalne djelatnosti (radnje) za koje je poreski obveznik dužan sam da odredi glavno mjesto poslovanja samostalne djelatnosti.
(4) Glavno mjesto poslovanja, u smislu stava 2. ovog člana, jeste mjesto poslovanja registrovane poslovne jedinice, osim u slučaju kada pravno lice ili drugi subjekat registruje više od jedne poslovne jedinice u Republici Srpskoj, u kom slučaju je poreski obveznik dužan sam da odredi koja je poslovna jedinica glavno mjesto poslovanja.
(5) Poreski obveznik iz st. 3. i 4. ovog člana dužan je da prijavi promjenu glavnog mjesta poslovanja najkasnije do kraja godine u kojoj je izvršio promjenu.
(6) Predstavništvo stranog pravnog lica ili drugog subjekta u Republici registruje se kod organizacione jedinice Poreske uprave na čijoj teritoriji se nalazi lokacija glavnog mjesta poslovanja tog predstavništva.
(7) Odredbe st. 1, 2, 3, 4, 5. i 6. ovog čana primjenjuju se u slučaju ako drugačije nije određeno posebnim propisima.
Prijava za registraciju
Član 35
(1) Prijava za registraciju obveznika iz člana 28. ovog zakona podnosi se Poreskoj upravi u roku od osam dana od dana registracije kod organa nadležnih za registraciju pravnog lica, drugog subjekta, odnosno fizičkog lica koje obavlja samostalnu djelatnost, osim obveznika registrovanih kod Poreske uprave putem JIS-a.
(2) Ako obveznik ne podnese prijavu za registraciju u roku iz stava 1. ovog člana, Poreska uprava vrši registraciju po službenoj dužnosti ako ima saznanje da je nastala obaveza registracije.
(3) Ako obveznik iz člana 34. ovog zakona promijeni svoje glavno mjesto poslovanja, vlasničku strukturu, izvrši statusnu promjenu ili promjenu pravne forme, obavezan je da u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome pismeno obavijesti Poresku upravu.
(4) Ako obveznik iz člana 34. ovog zakona promijeni svoje glavno mjesto poslovanja, a novo glavno mjesto poslovanja je u nadležnosti druge organizacione jedinice Poreske uprave, dužan je da u roku od osam dana od dana nastale promjene o tome obavijesti Poresku upravu, a organizaciona jedinica Poreske uprave po službenoj dužnosti vrši registraciju kod organizacione jedinice u novom mjestu glavnog poslovanja poreskog obveznika.
Prijava nepokretnosti u fiskalni registar nepokretnosti
Član 36
(1) Poreska uprava uspostavlja i vodi fiskalni registar nepokretnosti u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje oporezivanje nepokretnosti.
(2) Poreski obveznici prijavljuju nepokretnosti u fiskalni registar na osnovu prijava za registraciju nepokretnosti.
(3) U slučaju da poreski obveznik ne podnese prijavu za registraciju nepokretnosti, Poreska uprava po službenoj dužnosti registruje nepokretnosti.
Prijava za registraciju u Jedinstveni sistem
Član 37
(1) Registracija obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu vrši se na osnovu prijave koju Poreskoj upravi podnosi uplatilac doprinosa na propisanom obrascu.
(2) Prijavu za registraciju obveznika doprinosa (zaposlenog) u Jedinstveni sistem podnosi uplatilac doprinosa (poslodavac), najkasnije jedan dan prije stupanja zaposlenog na rad kod poslodavca, navedenog u ugovoru o radu ili drugom aktu na osnovu kojeg se zasniva radni odnos.
(3) Prijavu za registraciju u Jedinstveni sistem podnosi dobrovoljni uplatilac doprinosa prema mjestu prebivališta u roku od osam dana od dana početka osiguranja navedenog u aktu nadležnog fonda osiguranja.
(4) Uplatioci doprinosa koji nisu navedeni u st. 2. i 3. ovog člana podnose prijavu za registraciju obveznika doprinosa u Jedinstvenom sistemu, najkasnije danom nastanka pravnog osnova iz kojeg proizlazi obaveza plaćanja doprinosa.
(5) Izuzetno od odredaba st. 2. i 4. ovog člana, prijavu za registraciju u Jedinstvenom sistemu može podnijeti obveznik doprinosa ako po isteku roka za podnošenje prijave to ne izvrši uplatilac doprinosa na način i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(6) Uz prijavu za registraciju obveznika doprinosa obavezno se prilaže dokaz o pravnom osnovu za nastanak obaveze plaćanja doprinosa.
Odjava poreskog obveznika i obveznika doprinosa
Član 38
(1) Poreska uprava odjavljuje poreskog obveznika na njegov zahtjev, nakon što utvrdi da su izmirene sve poreske obaveze tog poreskog obveznika.
(2) Poreska uprava odjavljuje obveznika doprinosa po prijavi uplatioca doprinosa, a nakon što utvrdi da je osnov za plaćanje doprinosa prestao.
(3) Izuzetno od stava 2. ovog člana, Poreska uprava odjavljuje obveznika doprinosa iz Jedinstvenog sistema po službenoj dužnosti ili na njegov zahtjev u sljedećim slučajevima:
1) kada je uplatilac doprinosa prestao da posluje na osnovu rješenja nadležnog organa, a nije podnio prijavu o odjavljivanju,
2) kada je prilikom prijave u Jedinstveni sistem jasno naveden period trajanja radnog odnosa ili odnosa sličnog radnom odnosu na osnovu kojeg postoji obaveza plaćanja doprinosa (privremeni i povremeni poslovi, probni rad, rad na određeno vrijeme, ugovor o djelu i slično),
3) na lični zahtjev obveznika doprinosa kada za to ima opravdan pravni interes koji je u skladu sa zakonom, bez obzira na to da li je uplatilac doprinosa izmirio obaveze po osnovu doprinosa za tog obveznika.
(4) U slučajevima iz stava 3. ovog člana, ne podnosi se prijava odjave iz Jedinstvenog sistema, niti je potrebno dostavljati dokaze o prestanku pravnog odnosa na osnovu kojeg je postojala obaveza plaćanja doprinosa.
Obaveza dostavljanja podataka
Član 39
(1) Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, nadležni organ jedinice lokalne samouprave ili drugi organ nadležan za upis u odgovarajući registar lica koja obavljaju privrednu ili profesionalnu djelatnost, dužni su da u roku do pet dana od dana izvršenog upisa, promjene, ponovnog upisa, dostave Poreskoj upravi obavještenje o upisu u registar, brisanju, odnosno upisu bilo koje promjene u registar.
(2) Organ uprave koji vodi evidencije o prebivalištu, boravištu, rođenju ili smrti fizičkog lica, dužan je da u roku od pet radnih dana od dana prijave ili odjave prebivališta, odnosno boravišta, ili smrti o tome obavijesti Poresku upravu.
(3) Ministar, na prijedlog direktora Poreske uprave, donosi pravilnik kojim propisuje način i postupak identifikacije i registracije poreskih obveznika, kao i obrasce za registraciju.
Otvaranje računa za poreskog obveznika
Član 40
Banka ili druga organizacija za platni promet (u daljem tekstu: banka) može otvoriti račun za poreskog obveznika - pravno lice, dio pravnog lica ili za fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost, samo ako poreski obveznik dostavi dokaz o registraciji u Poreskoj upravi.
GLAVA VI POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVORNOSTI ZA PORESKE OBAVEZE
Izmirenje obaveze od poreskog posrednika
Član 41
Poreska obaveza poreskog obveznika, koju je u skladu sa poreskim propisima obavezan da plati poreski posrednik, jeste obaveza poreskog posrednika od trenutka kada je naplati od obveznika.
Odgovornost pravnog sljednika
Član 42
(1) Poresku obavezu pravnog lica ili drugog subjekta koji prestaje da radi kao posljedica statusnih promjena, ispunjava njegov pravni sljednik u skladu sa propisima kojima se uređuje rad privrednih društva.
(2) Rok za izmirenje poreske obaveze pravnog lica koje prestaje da radi kao posljedica statusnih promjena ne mijenja se kada je ispunjenje te obaveze prešlo na pravnog sljednika.
(3) Promjena pravne forme pravnog lica ne utiče na ispunjenje poreske obaveze.
Odgovornost nasljednika
Član 43
(1) Poresku obavezu umrlog lica (ostavioca) izmiruju nasljednici do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
(2) U slučaju da postoji više nasljednika, oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca i to svaki do visine vrijednosti svog nasljednog dijela.
(3) Ako naslijeđena imovina nije dovoljna za izmirenje cjelokupnog iznosa poreske obaveze ostavioca, neizmireni iznos poreske obaveze se otpisuje.
Sekundarna poreska obaveza
Član 44
(1) Sekundarna poreska obaveza je dospjela a neizmirena poreska obaveza drugog poreskog obveznika ili dospjela a neizmirena sekundarna poreska obaveza drugog poreskog obveznika.
(2) Za sekundarnu poresku obavezu odgovaraju:
1) zakonski zastupnik koji je svjesno ili bez dužne pažnje propustio da ispuni svoju obavezu da realizuje plaćanje poreza za poreskog obveznika, iako je ovaj bio u mogućnosti da to uradi, za iznos neplaćenog poreza,
2) lice koje pri vođenju poslova zloupotrebljava svoja ovlašćenja, što ima za posljedicu nemogućnost plaćanja poreza tog lica ili drugog lica,
3) lice koje doprinosi ili pomaže u izbjegavanju plaćanja poreza drugog lica za poreski dug tog drugog lica čije je plaćanje izbjegnuto,
4) lice odgovorno za obračunavanje i plaćanje poreza za iznos tog poreza koji nije plaćen, u slučajevima kada se utvrdi da to lice nije postupalo sa dužnom pažnjom,
5) fizičko lice koje je odgovorno lice u pravnom licu, koje obračunava i plaća porez i propusti da uplati porez za iznos tog poreza koji nije plaćen, u slučajevima kada se utvrdi da to lice nije postupalo sa dužnom pažnjom,
6) lice koje učestvuje u sačinjavanju i ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i neblagovremenom vođenju poslovnih knjiga, za iznos manje plaćenog poreza nastalog kao posljedica takvog njegovog djelovanja,
7) lice koje je primilo novčana sredstva, stvari ili prava iz imovine poreskog obveznika putem transakcije bez naknade ili uz naknadu koja je niža od cijene koja bi se mogla postići na tržištu, u periodu od pet godina prije dospjelosti poreske obaveze koja nije plaćena za poreskog obveznika za iznos neplaćenog poreza, a najviše do vrijednosti primljene imovine, umanjene za iznos koji je to lice za njega platilo,
8) lice koje u svoju korist ili u korist nekog drugog lica umanji imovinu poreskog obveznika, ili doprinosi ili pomaže da poreski obveznik umanji svoju imovinu, iako je znalo ili moralo znati da poreski obveznik neće moći izmiriti svoje poreske obaveze,
9) lice koje svojim radnjama na bilo koji način, suprotno zakonskim propisima, stavlja u povoljniji položaj drugog povjerioca u odnosu na poreske obaveze,
10) lice koje je preduzelo radnje čija je posljedica neplaćanje poreza poreskog obveznika, a naročito: preusmjeravanje novčanih tokova na druga pravna ili fizička lica radi izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, korišćenje poreskog obveznika radi postizanja zabranjenih ciljeva koje sam ne bi mogao postići, umanjenje ili otuđenje imovine poreskog obveznika ako je takva radnja imala za posljedicu nemogućnost plaćanja poreskih obaveza.
(3) Stav 2. tačka 7) ovog člana primjenjuje se u slučaju kada je lice primilo imovinu od poreskog obveznika - pravnog lica ako posredno ili neposredno učešće tog lica u kapitalu poreskog obveznika iznosi ili je iznosilo najmanje 10%.
(4) Sekundarna poreska obaveza obuhvata i kamatu i troškove prinudne naplate ako drugačije nije propisano.
Utvrđivanje i naplata poreza po osnovu sekundarne poreske obaveze
Član 45
(1) Porez po osnovu sekundarne poreske obaveze iz člana 44. ovog zakona utvrđuje Poreska uprava rješenjem.
(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana ne donosi se ako je poreska obaveza prestala na način propisan ovim zakonom.
(3) Ako zakonom nije drugačije propisano, rješenje iz stava 1. ovog člana donosi se samo ako preduzetim mjerama prinudne naplate prema poreskom obvezniku porez nije u cijelosti naplaćen.
(4) Ograničenje iz stava 3. ovog člana ne primjenjuje se u slučaju iz člana 44. stav 2. t. 2), 3), 4), 5) i 10) ovog zakona.
(5) Rješenjem o utvrđivanju poreza po osnovu sekundarne poreske obaveze iz stava 1. ovog člana, nalaže se licu odgovornom za sekundarnu poresku obavezu da u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja, izmiri utvrđeni porez.
(6) Ako lice odgovorno za sekundarnu poresku obavezu ne izmiri porez i sporedna poreska davanja po osnovu sekundarne poreske obaveze u naloženom roku, Poreska uprava tom licu izdaje opomenu, u skladu sa ovim zakonom.
(7) Prinudna naplata poreza i sporednih poreskih davanja po osnovu sekundarne poreske obaveze, utvrđenih rješenjem iz stava 1. ovog člana, vrši se u skladu sa ovim zakonom.
GLAVA VII POSTUPAK PRIJAVLjIVANjA I UTVRĐIVANjA PORESKIH OBAVEZA
Pojam i podnošenje poreske prijave
Član 46
(1) Poreska prijava je izvještaj poreskog obveznika Poreskoj upravi o ostvarenim prihodima, izvršenim rashodima, dobiti, imovini i drugim činjenicama i aktima bitnim za utvrđivanje poreske obaveze.
(2) Poreska prijava podnosi se na propisanom obrascu u roku utvrđenom propisima kojima se uređuje obaveza plaćanja određene vrste poreza organizacionoj jedinici Poreske uprave kod koje je poreski obveznik registrovan.
(3) Poresku prijavu potpisuje poreski obveznik, njegov zakonski zastupnik ili punomoćnik, a ako je poresku prijavu ili njen dio pripremilo drugo stručno lice i to lice potpisuje poresku prijavu i unosi svoj identifikacioni broj.
(4) Poreska prijava podnesena u elektronskom obliku potpisuje se kvalifikovanim elektronskim potpisom, elektronskim potpisom ili elektronskim potpisom izdatim od Poreske uprave.
(5) Elektronski potpis, u smislu ovog zakona, ima istu pravnu snagu i ravnopravan je sa svojeručnim potpisom i otiskom pečata ako je izrađen u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuje elektronski potpis i ako je potpisnik pismeno prihvatio da potpisivanje elektronskih prijava vrši elektronskim potpisom.
(6) U slučaju da se poreska prijava podnosi poštom, dan predaje pošti preporučenom pošiljkom smatra se danom podnošenja poreske prijave Poreskoj upravi.
(7) Direktor Poreske uprave, uz saglasnost ministra, donosi pravilnik kojim propisuje postupak, način i rokove za podnošenje poreskih prijava i prijava za registraciju.
Produženje roka za podnošenje poreske prijave
Član 47
(1) Poreska uprava može poreskom obvezniku, na njegov pismeni zahtjev, podnesen prije isteka roka za podnošenje poreske prijave, odobriti produženje roka za podnošenje iz opravdanih razloga (bolest, odsustvovanje iz zemlje, nesrećni slučaj, elementarna nepogoda većih razmjera i slično), dok ti razlozi ne prestanu, a najduže do tri mjeseca od dana isteka zakonskog roka za podnošenje poreske prijave.
(2) O zahtjevu za produženje roka za podnošenje poreske prijave odlučuje Poreska uprava u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Produženje roka za podnošenje poreske prijave ne utiče na datum dospijeća za plaćanje poreske obaveze.
Izmjena poreske prijave
Član 48
(1) Poreski obveznik može izmijeniti prethodno podnesenu poresku prijavu radi otklanjanja greške ili propusta u podnesenoj prijavi.
(2) Izmjenu prethodno podnesene poreske prijave iz stava 1. ovog člana, poreski obveznik može izvršiti najkasnije u roku od godinu dana od dana isteka roka za podnošenje prijave.
(3) Ako se prije isteka roka iz stava 2. ovog člana pokrene postupak poreske kontrole, prethodno podnesenu poresku prijavu poreski obveznik može izmijeniti najkasnije do dana prijema obavještenja o vršenju poreske kontrole, odnosno od dana otpočinjanja poreske kontrole ako se poreska kontrola sprovodi bez obavještenja.
(4) Izuzetno od stava 2. ovog člana, poreski obveznik dužan je da podnese izmijenjenu poresku prijavu u roku od 15 dana od dana izvršnosti odluke kada je, na osnovu činjenica utvrđenih rješenjem Poreske uprave ili drugog organa, potrebno izvršiti izmjenu prethodno podnesene prijave.
(5) Izuzetno od stava 2. ovog člana, poreske prijave koje sadrže podatke od kojih neposredno zavisi ostvarivanje prava iz radnih odnosa i u vezi sa radnim odnosom, mogu se izmijeniti na osnovu pravosnažne odluke nadležnog organa, u roku od 15 dana od dana njene pravosnažnosti.
(6) Izuzetno od st. 2, 4. i 5. ovog člana, poreska prijava se može izmijeniti najkasnije do nastupanja zastare prava na naplatu predmetne poreske obaveze.
Dospjelost i izmirenje poreske obaveze
Član 49
(1) Poreska obaveza smatra se dospjelom na dan utvrđen poreskim propisima.
(2) Poresku obavezu izmiruje neposredno poreski obveznik, osim u slučaju kada je ovim zakonom ili drugim poreskim propisima određeno da je drugo lice odgovorno za ispunjenje poreske obaveze poreskog obveznika.
(3) Poreska obaveza izmiruje se na način i po postupku koji je propisan ovim zakonom, a izmirenjem poreske obaveze ta obaveza se gasi.
(4) Odredbe o poreskoj obavezi primjenjuju se i na sporedna poreska davanja, osim ako je ovim zakonom drugačije propisano.
(5) Poresku obavezu može izmiriti i treće lice umjesto poreskog obveznika.
Utvrđivanje poreske obaveze
Član 50
(1) Utvrđivanje poreske obaveze je radnja kojom se konstatuje postojanje pojedinačne poreske obaveze, poreski obveznik, poreska osnovica i iznos poreske obaveze.
(2) Poreska obaveza utvrđena je evidentiranjem poreske obaveze poreskog obveznika u evidenciji Poreske uprave, i to danom:
1) prijema poreske prijave od poreskog obveznika u kojoj je obveznik iskazao svoju poresku obavezu,
2) donošenja rješenja za plaćanje poreske obaveze.
(3) Poreska prijava iz stava 2. ovog člana postaje izvršna isprava istekom roka za plaćanje njome utvrđene obaveze.
(4) Na osnovu izvršnih isprava iz stava 2. ovog člana, Poreska uprava, po službenoj dužnosti, pokreće i vodi postupak prinudne naplate u skladu sa odredbama ovog zakona.
Rješenje o plaćanju poreske obaveze
Član 51
(1) Rješenjem o plaćanju poreske obaveze nakon izvršene poreske kontrole Poreska uprava utvrđuje poresku obavezu i nalaže poreskom obvezniku da plati utvrđenu poresku obavezu u roku od 30 dana od dana dostavljanja rješenja.
(2) Rješenje iz stava 1. ovog člana ne donosi se za obaveze prijavljene u smislu člana 50. stav 2. tačka 1) ovog zakona.
(3) Ako dva ili više lica solidarno odgovaraju za obavezu, onda se rješenje za plaćanje poreske obaveze donosi za svako od njih, a plaćanje cjelokupne obaveze može vršiti bilo koje od njih.
Prestanak poreske obaveze
Član 52
(1) Poreska obaveza prestaje:
1) izmirenjem - plaćanjem ili davanjem umjesto plaćanja u skladu sa zakonom,
2) naplatom poreza,
3) zastarjelošću prava na utvrđivanje i naplatu poreske obaveze,
4) na drugi način propisan zakonom.
(2) Uplata poreza i sporednih poreskih davanja vrši se na propisane uplatne račune.
GLAVA VIII POSTUPAK PLAĆANjA PORESKIH OBAVEZA
Naplata poreske obaveze
Član 53
(1) Naplata poreske obaveze, u smislu ovog zakona, jeste redovna naplata i prinudna naplata.
(2) Redovna naplata podrazumijeva plaćanje poreske obaveze u propisanom roku ili u roku naloženim rješenjem za plaćanje.
(3) Prinudna naplata preduzima se nakon isteka zakonskog roka za plaćanje prijavljene poreske obaveze ili istekom roka za plaćanje poreske obaveze utvrđene izvršnim rješenjem iz člana 51. ovog zakona.
(4) Odredbe o naplati poreske obaveze primjenjuju se i na naplatu sporednih poreskih davanja.
Način plaćanja poreskih obaveza
Član 54
(1) Plaćanje poreske obaveze vrši se posredstvom banke, prenosom novčanih sredstava na propisane uplatne račune javnih prihoda, u rokovima propisanim poreskim propisima.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, plaćanje u svrhu izmirenja poreske obaveze može se izvršiti:
1) kupovinom taksenih markica ili drugih vrijednosnih papira u kojima je sadržana poreska obaveza,
2) kompenzacijom, u skladu sa poreskim propisima,
3) prenosom oduzete imovine na Republiku nakon sprovedenog postupka prinudne naplate,
4) na drugi propisani način.
Dan plaćanja poreskih obaveza
Član 55
(1) Danom plaćanja obaveze smatra se dan kada je uplata obaveze primljena na odgovarajući račun.
(2) Danom plaćanja obaveze obveznika smatra se i dan kada je banka od obveznika primila nalog za prenos sredstava sa računa obveznika na odgovarajući račun, pod uslovom da postoje dovoljna sredstva na računu obveznika, a banka je ovlašćena da prenese sredstva na odgovarajuće račune.
(3) Banka izvršava nalog lica za prenos sredstava u svrhu plaćanja obaveza sve dok postoji dovoljno sredstava na računu tog lica, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima.
(4) Nalog za prenos kojim se nalaže plaćanje obaveze, banka je dužna da izvrši u roku od jednog radnog dana od dana prijema naloga za prenos sredstava.
Redoslijed plaćanja poreskih obaveza
Član 56
(1) Poreski obveznik, prilikom uplate, određuje koju vrstu poreske obaveze ili sporednog poreskog davanja plaća, bez naznačavanja perioda za koji se plaća obaveza.
(2) Raspored uplaćenog iznosa vrši se redoslijedom, prvo iznos poreza prema roku dospijeća za plaćanje, počev od najranije dospjele obaveze za plaćanje, a zatim kamata na iznos poreske obaveze.
(3) U postupku prinudne naplate raspored naplaćenog iznosa vrši se redoslijedom: troškovi postupka, doprinosi, ostali glavni dug, te iznos kamate.
Privremeno obezbjeđenje naplate poreskih obaveza
Član 57
(1) Radi obezbjeđenja naplate poreske obaveze čije je postojanje učinjeno vjerovatnim, a postoji opasnost da poreski obveznik osujeti, odnosno oteža njenu naplatu, Poreska uprava može zaključkom ustanoviti privremene mjere za obezbjeđenje naplate.
(2) Zaključak iz stava 1. ovog člana sadrži i obrazloženje zbog čega Poreska uprava smatra da postoji opasnost da poreski obveznik osujeti naplatu nedospjele poreske obaveze, a postaje izvršan dostavljanjem poreskom obvezniku.
(3) Mjere obezbjeđenja u smislu ovog zakona su:
1) zabrana raspolaganja pokretnim stvarima, koja se izvršava dostavljanjem zaključka o određivanju mjere obezbjeđenja organu nadležnom za vođenje registra pokretnih stvari, radi upisa zabrane u odgovarajući registar pokretnih stvari,
2) zabrana raspolaganja nepokretnostima, koja se izvršava dostavljanjem zaključka o određivanju mjere obezbjeđenja organu nadležnom za vođenje registra nepokretnosti radi upisa zabilježbe u odgovarajući registar nepokretnosti,
3) zabrana raspolaganja sredstvima na računima poreskog obveznika, koja se izvršava slanjem banci zaključka o određivanju mjere obezbjeđenja.
Obezbjeđenje potraživanja (zakonska hipoteka)
Član 58
(1) U slučaju da poreski obveznik ne plati poresku obavezu istekom zakonskog roka za plaćanje prijavljenih obaveza ili u roku određenom u izvršnom rješenju o utvrđivanju obaveze, Poreska uprava pokreće postupak uspostavljanja zakonske hipoteke na nepokretnostima obveznika u korist Poreske uprave radi obezbjeđenja naplate obaveza istekom roka za plaćanje poreskih obaveza.
(2) Zakonska hipoteka zasniva se danom uknjižbe u registru nepokretnosti i briše se nakon izmirenja isplaćenih poreskih obaveza.
(3) Poreska uprava ima pravo i obavezu da naplati poreske obaveze iz vrijednosti nepokretnosti na kojoj je uknjižena hipoteka podnošenjem nadležnom sudu prijedloga za izvršenje prodajom te nepokretnosti.
(4) Poreska uprava prikuplja, po službenoj dužnosti, sve relevantne informacije o postojanju imovine na kojoj se može uspostaviti založno pravo, odnosno hipoteka, dostavljanjem zahtjeva za dostavljanje podataka nadležnim organima i organizacijama koje vode javne registre o imovini poreskih obveznika, te vršenjem popisa imovine ako je to neophodno, u skladu sa ovim zakonom.
Opomena za plaćanje
Član 59
(1) Poreska uprava telefonskim putem ili elektronskom poštom obavještava poreskog obveznika ako u cijelosti ili djelimično nije prijavio ili nakon dospjelosti nije izmirio poresku obavezu, kao i o zakonskim posljedicama neplaćanja poreskih obaveza, te se o tome sačinjava službena zabilješka koja se ulaže u spis predmeta.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog člana, Poreska uprava može opomenu dostaviti poštom.
Poreska kamata
Član 60
(1) Na iznos poreske obaveze koja nije plaćena u propisanom roku, poreski obveznik dužan je da plati kamatu koja se obračunava po stopi od 0,03% dnevno, uključujući i obaveze za koje je odobreno odgađanje plaćanja u skladu sa odredbama posebnog zakona.
(2) Kamata se obračunava od naredn
