Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini 2015

 

Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini

("Sl. glasnik BiH", br. 58/2015)

DIO PRVI - OPŠTE ODREDBE

 

GLAVA I. PREDMET I OSNOVNE DEFINICIJE

Član 1

(Predmet zakona)

Ovim zakonom uređuju se osnovni elementi carinske politike, te opšta pravila i postupci koji se primjenjuju na robu koja se unosi u i iznosi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine.

Član 2

(Primjena zakona)

(1) Ovaj zakon i propisi doneseni na osnovu ovog zakona primjenjuju se jednoobrazno na cijelom carinskom području Bosne i Hercegovine, ne dovodeći u pitanje primjenu međunarodnog prava i međunarodnog sporazuma.

(2) Određene odredbe carinskih propisa mogu se primjenjivati i izvan carinskog područja Bosne i

Hercegovine u skladu sa propisima kojima se regulišu određene oblasti ili na osnovu međunarodnog sporazuma.

Član 3

(Carinsko područje Bosne i Hercegovine)

(1) Carinsko područje Bosne i Hercegovine je jedinstveno.

(2) Carinsko područje Bosne i Hercegovine obuhvata teritoriju Bosne i Hercegovine uključujući teritorijalne vode, unutrašnje vode i vazdušni prostor Bosne i Hercegovine.

(3) Carinsko područje Bosne i Hercegovine ograničeno je carinskom linijom koja je identična sa granicom Bosne i Hercegovine.

(4) Carinski granični pojas na kopnu obuhvata onaj dio carinskog područja Bosne i Hercegovine čija se širina proteže pet kilometara od carinske linije u dubinu područja Bosne i Hercegovine.

(5) Odredba stava (4) ovog člana primjenjuje se i kada se carinska linija proteže duž graničnih rijeka.

(6) Carinski granični pojas na moru obuhvata onaj dio carinskog područja Bosne i Hercegovine čija se širina proteže tri kilometra u dubinu kopna od obale i područje od obale do spoljnih granica teritorijalnih voda.

Član 4

(Definicije)

U smislu ovog zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

  1. a) "lice" je:

1) fizičko lice,

2) pravno lice,

3) udruženje lica koje nema zakonski status pravnog lica, ali mu je prema važećim propisima priznata sposobnost preduzimanja određenih pravnih radnji (u daljem tekstu: udruženje lica),

  1. b) "lice sa prebivalištem ili sjedištem u Bosni i Hercegovini" je:

1) fizičko lice koje u Bosni i Hercegovini ima prebivalište,

2) pravno lice ili udruženje lica koje u Bosni i Hercegovini ima registrovano sjedište, glavnu upravu ili stalnu poslovnu jedinicu,

  1. c) "carinski propisi" obuhvataju ovaj zakon, propise donesene na osnovu ovog zakona za njegovo sprovođenje i druge propise donesene u okviru carinsko-tarifne politike na nivou Bosne i Hercegovine koji se odnose na unos u i iznos robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine i međunarodni sporazum koji sadrži odredbe o carini ukoliko se primjenjuje u Bosni i Hercegovini,
  2. d) "propis o sprovođenju" je propis kojim se reguliše sprovođenje odredaba ovog zakona, osim odredaba člana 32. stav (3), člana 207, člana 269. stav (3) i člana 271,
  3. e) "međunarodni sporazum" je međunarodna konvencija koju je ratifikovala ili preuzela Bosna i Hercegovina, međunarodni sporazum ili ugovor koji je Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim državama ili teritorijama, koji se primjenjuju i u Bosni i Hercegovini,
  4. f) "carinski organ" je Uprava za indirektno oporezivanje, što uključuje i njene organizacione jedinice,
  5. g) "carinska kancelarija" je svaka kancelarija Uprave za indirektno oporezivanje u kojoj se mogu obaviti sve ili neke od carinskih formalnosti propisanih carinskim propisima,
  6. h) "ulazna carinska kancelarija" je carinska kancelarija koju određuje Uprava za indirektno oporezivanje, kojoj se bez odgađanja, u skladu sa carinskim propisima, mora predočiti roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine, i u kojoj se obavljaju odgovarajuće ulazne kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika,
  7. i) "izlazna carinska kancelarija" je carinska kancelarija koju određuje Uprava za indirektno oporezivanje, kojoj se, u skladu sa carinskim propisima, mora predočiti roba prije nego što napusti carinsko područje Bosne i Hercegovine, i u kojoj se obavljaju carinske kontrole u pogledu ispunjavanja izvoznih carinskih formalnosti i odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika,
  8. j) "uvozna carinska kancelarija" je carinska kancelarija koju određuje Uprava za indirektno oporezivanje, u kojoj se, u skladu sa carinskim propisima, moraju obaviti carinske formalnosti, uključujući odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, za odobravanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe za robu koja je unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine,
  9. k) "izvozna carinska kancelarija" je carinska kancelarija koju određuje Uprava za indirektno oporezivanje, u kojoj se, u skladu sa carinskim propisima, moraju obaviti carinske formalnosti, uključujući odgovarajuće kontrole koje se zasnivaju na analizi rizika, za odobravanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe za robu koja napušta carinsko područje Bosne i Hercegovine,
  10. l) "odluka" je svaka službena radnja carinskog organa koja se odnosi na carinske propise kojom se odlučuje o pojedinom slučaju te koja ima pravno dejstvo na jedno ili više određenih ili odredivih lica. Pojam odluka podrazumijeva i obavezujuću informaciju u smislu člana 16. ovog zakona,
  11. m) "carinski status" je određenje statusa robe u smislu carinskih propisa kao domaće ili strane robe,
  12. n) "domaća roba" je:

1) roba koja je u potpunosti dobijena ili proizvedena u carinskom području Bosne i Hercegovine pod uslovima iz člana 28. ovog zakona, a koja ne sadrži robu uvezenu iz drugih država ili teritorija. Za robu dobijenu iz robe koja je stavljena u carinski postupak sa odgođenim plaćanjem ne smatra se da ima status domaće robe,

2) roba uvezena iz drugih država ili teritorija, a koja je puštena u slobodan promet,

3) roba dobijena ili proizvedena u carinskom području Bosne i Hercegovine, bilo isključivo od robe iz alineje 2) ili od robe iz alineje 1) i 2) ove tačke,

  1. o) "strana roba" je sva roba koja nema status domaće robe, kao i roba koja je izgubila status domaće robe. Ne dovodeći u pitanje primjenu čl. 112. i 113. ovog zakona, domaća roba gubi taj status kada stvarno istupi iz carinskog područja Bosne i Hercegovine,
  2. p) "carinski dug" je obaveza određenog lica da za određenu robu plati prema propisima utvrđeni iznos uvoznih dažbina (uvozni carinski dug) ili izvoznih dažbina (izvozni carinski dug),
  3. r) "uvozne dažbine" su:

1) carina i druge dažbine sa jednakim efektom kao i carina,

2) uvozne dažbine koje su utvrđene u okviru mjera poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobijenu preradom poljoprivrednih proizvoda,

  1. s) "izvozne dažbine" su:

1) carina i druge dažbine sa jednakim efektom kao i carina,

2) izvozne dažbine koje su utvrđene u okviru mjera poljoprivredne politike ili posebnih mjera koje se primjenjuju na određenu robu dobijenu preradom poljoprivrednih proizvoda,

  1. t) "dužnik" je lice koje je dužno da plati carinski dug,
  2. u) "carinski nadzor" su radnje koje preduzima carinski organ s ciljem da obezbijedi pravilnu primjenu carinskih propisa i, po potrebi, drugih propisa koji se primjenjuju na robu koja podliježe carinskom nadzoru,
  3. v) "carinska kontrola" su posebne radnje koje carinski organ preduzima s ciljem da obezbijedi pravilnu primjenu carinskih propisa i, po potrebi, drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prenos i posebnu upotrebu robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, kao i robe koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te na prisustvo robe koja nema status domaće robe. Takve radnje uključuju pregled robe, provjeru podataka u carinskoj deklaraciji, provjeru postojanja i vjerodostojnosti dokumenata podnesenih u elektronskoj ili pisanoj formi, pregled poslovnih knjiga, drugih dokumenata i evidencija o poslovanju, pregled prevoznih sredstava, pregled prtljaga i ostalih stvari koje putnik nosi sa sobom ili na sebi, te sprovođenje službenih ispitivanja i drugih potrebnih radnji,
  4. z) "carinski odobreno postupanje ili upotreba robe" je:

1) stavljanje robe u carinski postupak,

2) unos robe u slobodnu zonu,

3) ponovni izvoz robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine,

4) uništenje robe,

5) ustupanje robe u korist države Bosne i Hercegovine,

  1. aa) "carinski postupak" je:

1) puštanje robe u slobodan promet,

2) provoz,

3) carinsko skladištenje,

4) unutrašnja obrada,

5) obrada pod carinskom kontrolom,

6) privremeni uvoz,

7) spoljna obrada,

8) izvoz,

  1. ab) "carinske formalnosti" su radnje koje preduzimaju lica i carinski organ s ciljem primjene carinskih propisa,
  2. ac) "carinska deklaracija" je zahtjev ili radnja kojom lice, u propisanoj formi i na propisani način, zahtijeva stavljanje robe u određeni carinski postupak,
  3. ad) "deklaracija za privremeni smještaj" znači radnju kojom lice, u propisanoj formi i na propisani način navodi da je roba u privremenom smještaju,
  4. ae) "ulazna sažeta deklaracija" je radnja kojom lice, u propisanoj formi i na propisani način, unutar određenog roka, obavještava carinski organ da će roba biti unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine,
  5. af) "izlazna sažeta deklaracija" je radnja kojom lice, u propisanoj formi i na propisani način, unutar određenog roka, obavještava carinski organ da će roba biti iznesena iz carinskog područja Bosne i Hercegovine,
  6. ag) "deklarant" je lice koje podnosi carinsku deklaraciju, deklaraciju za privremeni smještaj, ulaznu sažetu deklaraciju ili izlaznu sažetu deklaraciju u svoje ime ili lice u čije ime se podnosi carinska deklaracija,
  7. ah) "predočenje robe carini (u daljem tekstu: predočenje robe)" jeste na propisani način obavještavanje carinskog organa o prispjeću robe u carinsku kancelariju ili u bilo koje drugo mjesto koje je odredio ili odobrio carinski organ,
  8. ai) "puštanje robe" je radnja carinskog organa kojom robu stavlja na raspolaganje uz uslove i u svrhe određene carinskim postupkom u koji je roba stavljena,
  9. aj) "korisnik postupka" je lice u čije ime je podnesena carinska deklaracija ili lice na koje su prenesena prava i obaveze tog lica u vezi sa carinskim postupkom,
  10. ak) "imalac odobrenja" je lice kojem je u skladu sa carinskim propisima izdato odgovarajuće odobrenje,
  11. al) "rizik" je vjerovatnost nekog događaja koji bi mogao nastati u vezi sa unosom, iznosom, provozom, prenosom i posebnom upotrebom robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, kao i u vezi sa prisustvom robe koja nema status domaće robe, i može za posljedicu imati sprečavanje pravilne primjene carinskih i drugih propisa, ili ugrožavanje finansijskih interesa Bosne i Hercegovine ili da predstavlja prijetnju bezbjednosti Bosne i Hercegovine, javnom moralu, zaštiti zdravlja i života ljudi, životinja i biljaka, očuvanju životne sredine, zaštiti prirodnih rijetkosti, kulturnog nasljeđa, umjetničke, istorijske, arheološke ili tehnološke vrijednosti, zaštiti intelektualne svojine, zaštiti prava potrošača i drugog,
  12. am) "upravljanje rizikom" je prepoznavanje rizika i sprovođenje svih mjera neophodnih za ograničavanje izloženosti riziku. To obuhvata i radnje kao što su prikupljanje podataka i informacija o riziku, analiza i ocjena rizika, propisivanje i preduzimanje mjera i redovno praćenje i reviziju tog procesa i njegovih rezultata, na osnovu izvora i strategije carinskog organa i drugih organa u Bosni i Hercegovini, kao i na osnovu međunarodnog izvora i strategije,
  13. an) "imalac robe" je lice koje je vlasnik robe ili lice koje ima pravo da je koristi ili upotrebljava ili lice u čijem se fizičkom posjedu nalazi roba,
  14. ao) "unos robe" je radnja unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, od bilo kojeg lica i na bilo koji način, nezavisno u koje će carinski odobreno postupanje ili upotrebu biti stavljena nakon unosa,
  15. ap) "iznos robe" je radnja iznošenja robe iz carinskog područja Bosne i Hercegovine, od bilo kojeg lica i na bilo koji način, nezavisno u koje će carinski odobreno postupanje ili upotrebu biti stavljena pri iznošenju,
  16. ar) "Upravni odbor" je odbor uspostavljen Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.

GLAVA II. OPŠTE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA PRAVA I OBAVEZE LICA U ODNOSU NA CARINSKE PROPISE

 

ODJELjAK A. ZASTUPANjE

Član 5

(Zastupanje)

Lice o čijim se pravima i obavezama rješava može, pod uslovima propisanim članom 76. st. (2) i (3) ovog zakona, imenovati zastupnika za preduzimanje svih ili samo nekih carinskih formalnosti u skladu sa carinskim propisima u postupku pred carinskim organom.

Član 6

(Vrste zastupanja)

(1) Zastupanje može biti:

  1. a) neposredno, kada zastupnik postupa u ime i za račun drugog lica, ili
  2. b) posredno, kada zastupnik postupa u svoje ime, a za račun drugog lica.

(2) Zastupnik mora biti registrovan u Bosni i Hercegovini i upisan u registar koji vodi carinski organ, osim u slučaju iz člana 76. st. (3) i (4) ovog zakona.

(3) Zastupnik se mora izjasniti koje lice zastupa, da li je zastupanje neposredno ili posredno i da posjeduje ovlašćenje za zastupanje.

(4) Od svakog lica koje se izjasni da postupa u ime ili za račun drugog lica, carinski organ može zahtijevati da dostavi vjerodostojan dokaz o ovlašćenju za zastupanje pred carinskim organom.

(5) Za lice koje se ne izjasni da postupa u ime ili za račun drugog lica ili koje se izjasni da postupa u ime i za račun drugog lica, ali ne može carinskom organu o tome podnijeti vjerodostojan dokaz, smatra se da postupa u svoje ime i za svoj račun.

ODJELjAK B. OVLAŠĆENI PRIVREDNI SUBJEKAT

Član 7

(Ovlašćeni privredni subjekat)

(1) Carinski organ, u saradnji sa drugim nadležnim organima po potrebi, prema kriterijumima iz člana 8. ovog zakona, odobrava status "ovlašćenog privrednog subjekta" privrednom subjektu koji ima sjedište u carinskom području Bosne i Hercegovine.

(2) Ovlašćeni privredni subjekat može koristiti olakšice u pogledu carinskih kontrola koje se odnose na bezbjednosno relevantne provjere i/ili od pojednostavljenja koja su predviđena carinskim propisima.

(3) Ovlašćeni privredni subjekat dužan je da obavijesti carinski organ o svim statusnim i drugim promjenama koje nastanu nakon što mu je odobren taj status, a koje mogu uticati na dalje postojanje ili sadržaj tog statusa.

Član 8

(Kriterijumi za odobravanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta)

(1) Kriterijumi za odobravanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta uključuju:

  1. a) pridržavanje carinskih i poreskih propisa u prethodnom periodu,
  2. b) zadovoljavajući sistem vođenja poslovnih evidencija i, po potrebi, evidencije o prevozu robe, koji omogućava odgovarajuću carinsku kontrolu,
  3. c) po potrebi, dokazanu finansijsku likvidnost,
  4. d) po potrebi, odgovarajuće standarde zaštite i bezbjednosti.

(2) Propisom o sprovođenju, radi primjene kriterijuma iz stava (1) ovog člana, propisuju se:

  1. a) uslovi za odobravanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta,
  2. b) uslovi za učestalost preispitivanja statusa ovlašćenog privrednog subjekta,
  3. c) uslovi za izdavanje odobrenja za korišćenje pojednostavljenih postupaka,
  4. d) vrsta i obim olakšica koje se mogu odobriti u vezi sa carinskim kontrolama koje se odnose na zaštitu i bezbjednost, uzimajući u obzir propise za upravljanje rizikom, te
  5. e) uslovi i postupak prema kojima se status ovlašćenog privrednog subjekta može ukinuti.

ODJELjAK C. ODLUKE KOJE SE ODNOSE NA PRIMJENU CARINSKIH PROPISA

Član 9

(Donošenje odluke)

(1) Na postupak pred carinskim organom primjenjuju se odredbe propisa koji uređuju upravni postupak, osim ako nije drugačije regulisano ovim zakonom.

(2) Lice koje od carinskog organa zahtijeva donošenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa mora navesti sve činjenice i okolnosti, te podnijeti dokumenta i druge dokaze potrebne za donošenje odluke.

(3) Odluka po usmenom zahtjevu donosi se i o njoj se obavještava podnosilac zahtjeva u najkraćem mogućem roku.

(4) Kada se zahtjev za donošenje odluke podnosi u pisanoj formi, odluka se donosi i o njoj se pismeno obavještava podnosilac zahtjeva u roku određenom važećim propisima, koji teče od dana prijema zahtjeva.

(5) Rok iz stava (4) ovog člana može se produžiti ako ga carinski organ ne može ispoštovati. U tom slučaju carinski organ o tome obavještava podnosioca zahtjeva prije isteka tog roka, uz navođenje razloga koji opravdavaju produženje i naredni vremenski period koji smatra da je potreban za donošenje odluke po zahtjevu.

(6) Odluka koju donosi carinski organ u pisanoj formi, a kojom se odbija zahtjev podnosioca ili je nepovoljna po lice na koje se odnosi mora sadržavati razloge na osnovu kojih je donesena i pouku o pravu na žalbu iz člana 10. ovog zakona.

Član 10

(Žalba na odluku)

(1) Pravo žalbe na odluku carinskog organa koja se odnosi na primjenu carinskih propisa ima lice na koje se ta odluka odnosi.

(2) Pravo žalbe ima i lice koje je carinskom organu podnijelo zahtjev za donošenje odluke koja se odnosi na primjenu carinskih propisa, a odluka po zahtjevu nije mu dostavljena u roku iz člana 9. stav (4) ovog zakona.

Član 11

(Izvršenje odluke)

Podnošenje žalbe na odluku carinskog organa ne odgađa izvršenje odluke.

Član 12

(Odgađanje izvršenja odluke)

(1) Izuzetno od člana 11. ovog zakona, carinski organ može, u cjelini ili djelimično, odgoditi primjenu osporene odluke ako ima valjane razloge da vjeruje da osporena odluka nije u skladu sa carinskim propisima ili da bi za lice na koje se odnosi mogla nastati nepopravljiva šteta.

(2) Kada se osporena odluka odnosi na plaćanje uvoznih ili izvoznih dažbina, odgađanje izvršenja te odluke može biti odobreno samo ako se položi osiguranje za njihovo plaćanje. Izuzetno, polaganje osiguranja neće se zahtijevati ako se, na osnovu dokumenata o procjeni situacije u kojoj se nalazi dužnik, utvrdi da bi takvo osiguranje vjerovatno dovelo dužnika u ozbiljne ekonomske ili socijalne poteškoće.

Član 13

(Poništenje odluke)

(1) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi poništava se ako je donesena na osnovu netačnih ili nepotpunih informacija i ako:

  1. a) je podnosilac zahtjeva znao ili je mogao znati da su informacije netačne ili nepotpune, i
  2. b) takva odluka ne bi mogla biti donesena na osnovu tačnih i potpunih informacija.

(2) Odluka iz stava (1) ovog člana dostavlja se bez odgađanja licu na koje se odnosi.

(3) Poništenje ima pravno dejstvo od dana donošenja poništene odluke.

Član 14

(Ukidanje ili izmjena odluke)

(1) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi ukida se ili mijenja u slučajevima drugačijim od onih iz člana 13. ovog zakona, kada jedan ili više uslova propisanih za njeno donošenje nije bio ispunjen ili više nije ispunjen.

(2) Odluka koja je povoljna za lice na koje se odnosi može se ukinuti ako lice ne ispunjava obavezu koja mu je odlukom određena.

(3) Odluka iz st. (1) i (2) ovog člana dostavlja se bez odgađanja licu na koje se odnosi.

(4) Odluka iz st. (1) i (2) ovog člana ima pravno dejstvo od dana dostavljanja licu na koje se odnosi. U izuzetnim slučajevima, kada to zahtijevaju opravdani interesi lica na koje se odluka odnosi, carinski organ može odgoditi dan od kada donesena odluka o ukidanju ili izmjeni ima pravno dejstvo.

ODJELjAK D. INFORMACIJE O PRIMJENI CARINSKIH PROPISA

Član 15

(Informacije o primjeni carinskih propisa)

(1) Svako zainteresovano lice može od carinskog organa zatražiti informacije o primjeni carinskih propisa.

Takav zahtjev može se odbiti ako se ne odnosi na stvarno namjeravan uvoz ili izvoz.

(2) Informacije iz stava (1) ovog člana carinski organ daje bez naknade. Naknada se može zahtijevati za posebne troškove koji nastanu, naročito zbog sprovođenja analiza i drugih ispitivanja ili vještačenja o robi na koju se odnosi zahtjev za davanje informacije, te za troškove povrata robe podnosiocu zahtjeva.

Član 16

(Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe i o preferencijalnom porijeklu robe)

(1) Na pisani zahtjev zainteresovanog lica, carinski organ, u skladu sa propisom o sprovođenju, izdaje:

  1. a) obavezujuću informaciju o tarifnom svrstavanju robe po Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine,
  2. b) obavezujuću informaciju o preferencijalnom porijeklu robe.

(2) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe ili obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe obavezuje carinski organ u odnosu na lice kojem je izdata samo u pogledu tarifnog svrstavanja robe, odnosno utvrđivanja preferencijalnog porijekla robe.

(3) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe ili obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe obavezuje carinski organ u odnosu na lice kojem je izdata samo za robu za koju se carinske formalnosti sprovode nakon datuma stupanja na snagu obavezujuće informacije. U stvarima koje se tiču preferencijalnog porijekla robe te formalnosti odnose se na primjenu člana 33. ovog zakona.

(4) Radi primjene obavezujuće informacije u carinskom postupku, lice kojem je izdata obavezujuća informacija mora dokazati da:

  1. a) u slučaju obavezujuće informacije o tarifnom svrstavanju robe, predočena roba u potpunosti odgovara robi navedenoj u informaciji,
  2. b) u slučaju obavezujuće informacije o preferencijalnom porijeklu robe, predočena roba i okolnosti na osnovu kojih se stiče preferencijalno porijeklo robe u potpunosti odgovaraju robi i okolnostima navedenim u obavezujućoj informaciji.

(5) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe i obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe važi tri godine od dana njenog stupanja na snagu.

(6) Obavezujuća informacija poništava se, u skladu sa članom 13. ovog zakona, ako je zasnovana na netačnim ili nepotpunim informacijama koje je dao podnosilac zahtjeva.

(7) Obavezujuća informacija ukida se u skladu sa članom 14. ovog zakona.

(8) Obavezujuća informacija ne može biti izmijenjena.

(9) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe prestaje da važi:

  1. a) kada zbog izmjene propisa više nije u skladu sa važećim propisima,
  2. b) kada više nije u skladu sa tumačenjem Carinske tarife Bosne i Hercegovine zbog izmjena u komentarima Kombinovane nomenklature i/ili Harmonizovanog sistema ili zbog odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini,
  3. c) kada je ukinuta u skladu sa članom 14. ovog zakona, pod uslovom da je odluka o njenom ukidanju dostavljena licu kojem je izdata.

(10) Obavezujuća informacija o preferencijalnom porijeklu robe prestaje da važi:

  1. a) kada zbog izmjene propisa ili zaključivanja međunarodnog sporazuma više nije u skladu sa važećim propisima, odnosno međunarodnim sporazumom,
  2. b) kada više nije u skladu:

1) sa tumačenjem u pogledu preferencijalnog porijekla robe zbog odluke nadležnog organa u Bosni i Hercegovini,

2) na međunarodnom nivou, sa Sporazumom o pravilima preferencijalnog porijekla

Svjetske trgovinske organizacije (STO) ili sa mišljenjem o preferencijalnom porijeklu donesenim radi tumačenja objašnjenja tog sporazuma od nadležnog tijela STO-a,

  1. c) kada je ukinuta u skladu sa članom 14. ovog zakona, pod uslovom da je odluka o njenom ukidanju dostavljena licu kojem je izdata.

(11) U slučajevima iz stava (9) tač. a) i b) i stava (10) tač. a) i b) ovog člana izdata obavezujuća informacija prestaje da važi danom početka primjene donesene mjere koja je u pitanju, o čemu se imalac informacije obavještava u pisanoj formi.

(12) Lice kojem je izdata obavezujuća informacija koja je prestala da važi u skladu sa stavom (9) tač. b) ili c), odnosno stavom (10) tač. b) ili c) ovog člana može koristiti tu informaciju još šest mjeseci od dana prestanka njene važnosti, pod uslovom ako je na osnovu te informacije, a prije prestanka njene važnosti, zaključilo obavezujući kupoprodajni ugovor za predmetnu robu. U slučaju uvoza ili izvoza robe za koju se prilikom obavljanja carinskih formalnosti podnose potvrde koje su bile izdate na osnovu tih obavezujućih informacija, obavezujuće informacije važe u roku važenja potvrde.

(13) U slučaju iz stava (9) tačka a) i stava (10) tačka a) ovog člana, propisom Bosne i Hercegovine ili međunarodnim sporazumom, može se odrediti rok u kojem se može koristiti obavezujuća informacija shodno stavu (12) ovog člana.

(14) Obavezujuća informacija o tarifnom svrstavanju robe, odnosno o preferencijalnom porijeklu robe, može se, pod uslovima predviđenim u st. (12) i (13) ovog člana, koristiti isključivo s ciljem:

  1. a) utvrđivanja iznosa uvoznih ili izvoznih dažbina,
  2. b) utvrđivanja izvoznih naknada, odnosno drugih davanja za uvoz ili izvoz u vezi sa sprovođenjem poljoprivredne politike,
  3. c) korišćenja potvrda za uvoz ili izvoz koje se podnose prilikom obavljanja carinskih formalnosti radi prihvatanja carinske deklaracije za predmetnu robu, pod uslovom da su te potvrde bile izdate na osnovu tih informacija.

(15) Propisom o sprovođenju propisuju se uslovi za izdavanje obavezujuće informacije.

ODJELjAK E. OSTALE ODREDBE

Član 17

(Carinska kontrola, analiza rizika, saradnja organa)

(1) Carinski organ, u skladu sa uslovima predviđenim važećim propisima, preduzima sve radnje carinske kontrole koje smatra potrebnim radi pravilne primjene carinskih i, po potrebi, drugih propisa koji se odnose na unos, iznos, provoz, prenos i posebnu upotrebu robe koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te na prisustvo robe koja nema status domaće robe. Carinska kontrola, za potrebe pravilne primjene propisa, može se obaviti i u drugom carinskom području, ako je to predviđeno međunarodnim sporazumom.

(2) Carinska kontrola, osim kontrole na licu mjesta, uglavnom se zasniva na analizi rizika uz primjenu elektronske obrade podataka, s ciljem utvrđivanja i procjene stepena rizika i razvoja neophodnih mjera za procjenu rizika na osnovu kriterijuma razvijenih u Bosni i Hercegovini i, gdje je to moguće, na međunarodnom nivou.

(3) Carinski organ uspostavlja okvire za procjenu rizika i prioritetne oblasti kontrole. Za upravljanje rizikom može se uspostaviti elektronski sistem.

(4) Kada drugi organ, a ne carinski organ, sprovodi kontrolu, takva kontrola se, u saradnji sa carinskim organom, obavlja, gdje god je to moguće, istovremeno i na istom mjestu.

(5) U okviru kontrole iz ovog člana, carinski organ i drugi nadležni organ mogu međusobno razmjenjivati podatke u vezi sa unosom, iznosom, provozom, prenosom i posebnom upotrebom robe koja se nalazi u carinskom području Bosne i Hercegovine, robom koja se kreće između carinskog područja Bosne i Hercegovine i drugog carinskog područja, te prisustva robe koja nema status domaće robe.

(6) Povjerljivi podaci dostavljaju se carinskoj upravi i drugim tijelima u drugoj državi prema međunarodnom sporazumu i uz uslove iz člana 20. ovog zakona.

Član 18

(Vanredne situacije)

(1) U slučaju vanrednih situacija zbog zastoja prometa preko graničnog prelaza ili zastoja u obavljanju carinskog postupka u unutrašnjosti carinskog područja Bosne i Hercegovine, carinski organ može privremeno odrediti pojednostavljenje u sprovođenju mjera carinskog nadzora i kontrole, odnosno carinskog postupka.

(2) Carinski organ propisuje kriterijume i postupak iz stava (1) ovog člana.

Član 19

(Obaveza podnošenja dokumenata)

U svrhu primjene carinskih propisa, svako lice koje je neposredno ili posredno uključeno u radnje vezane za trgovinu robom, dužno je carinskom organu, na njegov zahtjev i u određenom roku, staviti na raspolaganje sva potrebna dokumenta i podatke, bez obzira u kojoj su formi, i da pruži svaku drugu pomoć.

Član 20

(Tajnost podataka)

Carinski organ sa svim podacima do kojih dođe, a koji su označeni ili ih treba označiti određenim stepenom tajnosti, dužan je da postupa i može ih saopštavati na način propisan posebnim propisima.

Član 21

(Čuvanje dokumenata i podataka)

(1) U svrhu sprovođenja kontrole od carinskog organa, lice koje učestvuje u prometu robom dužno je da čuva dokumenta i podatke iz člana 19. ovog zakona, u roku utvrđenom propisima, a najmanje pet kalendarskih godina, bez obzira na nosač podataka koji se koristi za njihovo čuvanje. Taj rok počinje teći:

  1. a) u slučaju robe koja je puštena u slobodan promet, osim robe iz tačke b) ovog stava, kao i za robu za koju je podnesena izvozna carinska deklaracija, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je prihvaćena carinska deklaracija za puštanje robe u slobodan promet ili izvozna carinska deklaracija,
  2. b) u slučaju robe koja je puštena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi carine na račun njene upotrebe u posebne svrhe, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je okončan carinski nadzor nad tom robom,
  3. c) u slučaju robe koja je stavljena u drugi carinski postupak, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj je završen taj carinski postupak,
  4. d) u slučaju robe koja je smještena u slobodnu zonu, od posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj roba napusti slobodnu zonu.

(2) Ne dovodeći u pitanje primjenu člana 246. stav (4) druga rečenica ovog zakona, kada se pri carinskoj kontroli utvrdi da se određeni unos podataka o carinskom dugu u knjigovodstvenoj evidenciji mora ispraviti, rok iz stava (1) ovog člana produžava se za vrijeme koje je potrebno da se ispravka unese i ponovo provjeri.

Član 22

(Period, datum i rok)

Kada je carinskim propisima utvrđen period, datum ili rok primjene, period i rok ne mogu se produžiti, a datum promijeniti, osim ako je tim propisima to izričito predviđeno.

Član 23

(Pojednostavljenje primjene ovog zakona)

Propisom o sprovođenju propisuje se u kojim slučajevima i pod kojim uslovima se može pojednostaviti primjena ovog zakona.

Član 24

(Obaveza drugih organa u vezi sa stranom robom)

(1) Organi uprave i pravosudni organi moraju najbližoj carinskoj kancelariji prijaviti svu robu i prevozna sredstva koja su privremeno zadržali ili konačno oduzeli, ako se radi o stranoj robi nad kojom nije sproveden carinski postupak prema odredbama ovog zakona.

(2) Konačno oduzeta strana roba iz stava (1) ovog člana može se predati drugom licu samo ako je carinski organ odobrio neko od carinski odobrenih postupanja ili upotrebe, odnosno ako je za tu robu plaćen potraživani carinski dug.

DIO DRUGI - ELEMENTI ZA OBRAČUN UVOZNIH I IZVOZNIH DAŽBINA I PRIMJENU DRUGIH MJERA PROPISANIH U TRGOVINI ROBOM

 

GLAVA I. CARINSKA TARIFA I TARIFNO SVRSTAVANjE ROBE

Član 25

(Carinska tarifa i tarifno svrstavanje robe)

(1) Dažbine koje se zakonski potražuju prilikom nastanka carinskog duga zasnivaju se na Carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi.

(2) Carinska tarifa Bosne i Hercegovine obuhvata:

  1. a) nomenklaturu robe koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija, oznake za posebne zahtjeve države Bosne i Hercegovine i dodatne šifarske oznake,
  2. b) konvencionalne carinske stope (najpovlašćenija nacija - MFN) koje se primjenjuju na robu obuhvaćenu nomenklaturom,
  3. c) preferencijalne carinske stope u skladu sa međunarodnim sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa određenim državama ili grupama država,
  4. d) privremene suspenzije i privremena smanjenja stopa, mjere zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, antidampinške i kompenzatorne mjere i privremene tarifne kvote,
  5. e) ostale mjere predviđene propisima Bosne i Hercegovine,
  6. f) Opšta pravila od 1. do 6. o svrstavanju robe u Carinsku tarifu,
  7. g) pravila o jedinstvenoj carinskoj stopi.

(3) Mjere iz stava (2) tač. c) i d) ovog člana primjenjuju se, na zahtjev deklaranta, umjesto mjere iz tačke b) istog stava, ako predmetna roba ispunjava uslove predviđene tim mjerama. Zahtjev za primjenu tih mjera može se podnijeti i naknadno, pod uslovom da se poštuju propisani rokovi i uslovi.

(4) Savjet ministara Bosne i Hercegovine, propisuje uslove, postupak i način primjene mjera iz stava (2) tačka d) ovog člana. Za mjere koje se odnose na privremene suspenzije, privremena smanjenja stopa i privremene tarifne kvote potrebno je pribaviti mišljenje Upravnog odbora.

(5) Kada je primjena mjera iz stava (2) tač. c), d) i e) ovog člana ograničena na određeni obim uvoza, njena primjena prestaje:

  1. a) u slučaju tarifnih kvota, čim se dostigne predviđeni obim uvoza,
  2. b) u slučaju gornjeg tarifnog limita, u skladu sa propisom Savjeta ministara Bosne i Hercegovine kojim je taj limit utvrđen.

(6) Tarifno svrstavanje robe u Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine podrazumijeva utvrđivanje podbroja Carinske tarife Bosne i Hercegovine u koji se roba svrstava na osnovu opštih pravila za tumačenje Harmonizovanog sistema i u skladu sa oznakama za posebne državne zahtjeve ili u posebnim slučajevima za primjenu posebnih mjera.

Član 26

(Povoljno tarifno postupanje)

(1) Propisom o sprovođenju propisuju se uslovi prema kojima se odobrava povoljno tarifno postupanje koje određena roba može imati zbog svoje vrste ili upotrebe u posebne svrhe. Kada je potrebno odobrenje, primjenjuje se čl. 100. i 101. ovog zakona.

(2) "Povoljno tarifno postupanje" u smislu stava (1) ovog člana znači smanjenu ili nultu stopu carine, pa i u okviru tarifnih kvota.

GLAVA II. PORIJEKLO ROBE

 

ODJELjAK A. NEPREFERENCIJALNO PORIJEKLO ROBE

Član 27

(Nepreferencijalno porijeklo robe)

Odredbe čl. 28. do 32. ovog zakona propisuju nepreferencijalno porijeklo robe u svrhu:

  1. a) primjene Carinske tarife Bosne i Hercegovine, sa izuzetkom mjera navedenih u članu 25. stav (2) tačka c) ovog zakona,
  2. b) primjene netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se regulišu određene oblasti u okviru trgovine robom, c) izdavanja dokumenta o porijeklu robe.

Član 28

(Roba u potpunosti dobijena ili proizvedena)

(1) Roba porijeklom iz jedne države je roba koja je u potpunosti dobijena ili proizvedena u toj državi.

(2) "Roba u potpunosti dobijena u jednoj državi" obuhvata:

  1. a) mineralne proizvode izvađene u toj državi,
  2. b) biljne proizvode dobijene u toj državi (ubrani, požnjeveni, izvađeni i drugo),
  3. c) žive životinje okoćene, izležene i uzgojene u toj državi,
  4. d) proizvode dobijene od živih životinja uzgojenih u toj državi,
  5. e) proizvode dobijene lovom ili ribolovom u toj državi,
  6. f) proizvode morskog ribolova i druge proizvode izvađene iz mora izvan teritorijalnih voda neke države plovilom koje je registrovano ili upisano u registar u toj državi i koje plovi pod zastavom te države,
  7. g) proizvode dobijene ili proizvedene na brodu fabrici od proizvoda iz tačke f) ovog stava porijeklom iz te države, pod uslovom da je brod fabrika registrovan ili upisan u registar u toj državi i plovi pod zastavom te države,
  8. h) proizvode izvađene sa morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna, izvan teritorijalnih voda, ako ta država ima isključiva prava na eksploataciju tog morskog dna ili iz sloja zemlje ispod tog morskog dna,
  9. i) otpatke i ostatke proizvoda dobijenih kao rezultat proizvodnih procesa u toj državi ili od već upotrebljavanih predmeta ako su u njoj sakupljeni i ako se mogu koristiti samo za ponovno dobijanje sirovina,
  10. j) robu proizvedenu na teritoriji te države isključivo od proizvoda navedenih u tač. od a) do i) ovog stava ili od njihovih derivata (sekundarnih proizvoda) u bilo kojoj fazi proizvodnje.

(3) Pojam "država", u svrhu primjene stava (2) ovog člana, obuhvata i teritorijalne vode te države.

Član 29

(Posljednja bitna prerada ili obrada)

Roba, u čijoj su proizvodnji učestvovale dvije ili više država, smatra se da je porijeklom iz one države u kojoj je obavljena posljednja bitna, ekonomski opravdana prerada ili obrada u preduzeću opremljenom za tu preradu ili obradu koja je dovela do novog proizvoda ili koja predstavlja bitnu fazu proizvodnje.

Član 30

(Nedovoljna prerada ili obrada)

Svaka prerada ili obrada robe za koju se utvrdi ili za koju se osnovano sumnja da joj je jedini cilj bio izbjegavanje primjene propisa koji se u Bosni i Hercegovini primjenjuju na robu iz određenih država, ne može se ni u kom slučaju smatrati dovoljnom preradom ili obradom na osnovu koje bi dobijeni proizvod, u smislu člana 29. ovog zakona, stekao status proizvoda porijeklom iz države u kojoj je ta prerada ili obrada obavljena.

Član 31

(Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe i dodatni dokazi)

(1) Propisom iz člana 32. stav (3) ovog zakona može se predvidjeti obaveza podnošenja dokumenta kojim se dokazuje nepreferencijalno porijeklo robe.

(2) Carinski organ može, u slučaju opravdane sumnje, iako je dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe podnesen, zahtijevati dodatne dokaze da bi se na nedvosmislen način potvrdilo da je navedeno porijeklo robe u skladu sa pravilima utvrđenim propisom iz stava (1) ovog člana.

Član 32

(Uslovi i izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu)

(1) Dokaz o nepreferencijalnom porijeklu robe izdaje Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

(2) Propisom koji donosi Savjet ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, propisuju se uslovi za sticanje nepreferencijalnog porijekla robe, postupak za izdavanje dokaza o nepreferencijalnom porijeklu robe, način dokazivanja i dokumentacija kojom se potkrepljuje, metode administrativne saradnje, kao i postupak kontrole i nadzora.

(3) Kontrolu i nadzor svih radnji propisanih propisom iz stava (2) ovog člana vrši Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

ODJELjAK B. PREFERENCIJALNO PORIJEKLO ROBE

Član 33

(Preferencijalno porijeklo robe prema međunarodnom sporazumu)

(1) Pravilima o preferencijalnom porijeklu robe utvrđuju se uslovi za sticanje porijekla koje roba mora ispuniti radi ostvarivanja pogodnosti iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona.

(2) Pravila iz stava (1) ovog člana su pravila utvrđena u međunarodnom sporazumu iz člana 25. stav (2) tačka c) ovog zakona za robu koja je obuhvaćena tim sporazumom.

Član 34

(Pravila o porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke Bosne i Hercegovine)

Pravila o porijeklu za robu iz država na koju Bosna i Hercegovina, na osnovu svoje jednostrane odluke, primjenjuje preferencijalne tarifne mjere propisuje se propisom o sprovođenju.

Član 35

(Pravila o porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke druge države)

(1) Dokaz o preferencijalnom porijeklu robe na osnovu jednostrane odluke druge države izdaje Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

(2) Kontrolu i nadzor svih radnji propisanih odlukom iz stava (1) ovog člana vrši Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.

Postupak kontrole i nadzora propisuje se propisom iz člana 32. stav (2) ovog zakona.

GLAVA III. CARINSKA VRIJEDNOST ROBE

Član 36

(Svrha određivanja carinske vrijednosti)

Odredbe ove glave uređuju način utvrđivanja carinske vrijednosti robe radi primjene carinskih propisa, uključujući i Carinsku tarifu Bosne i Hercegovine, kao i netarifnih mjera utvrđenih propisima Bosne i Hercegovine kojima se uređuje trgovina robom.

Član 37

(Transakcijska vrijednost)

(1) Carinska vrijednost uvezene robe je njena transakcijska vrijednost, odnosno stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti za robu prodatu za izvoz u Bosnu i Hercegovinu, a po potrebi, usklađena prema odredbama čl. 40. i 41. ovog zakona, pod uslovom da:

  1. a) nema ograničenja za kupca u pogledu raspolaganja robom ili njenom upotrebom, osim ograničenja:

1) koja su uvedena ili se zahtijevaju na osnovu zakona ili koja zahtijevaju državni organi Bosne i Hercegovine,

2) kojima se ograničavaju geografsko područje na kojem se roba može ponovo prodati, ili

3) koja bitno ne utiču na vrijednost robe,

  1. b) prodaja ili cijena ne podliježu nekom uslovu ili ograničenju čija se vrijednost ne može utvrditi u odnosu na vrijednost robe koja se vrednuje,
  2. c) nikakav prihod od naknadne preprodaje, drugog raspolaganja ili njene upotrebe od strane kupca neće pripasti neposredno ili posredno prodavcu, osim ako se može izvršiti odgovarajuće prilagođavanje u skladu sa članom 40. ovog zakona,
  3. d) kupac i prodavac nisu povezani ili, ako su povezani, da je transakcijska vrijednost prihvatljiva za carinske svrhe u smislu stava (2) ovog člana.

(2) Radi procjene uslova iz stava (1) tačka d) ovog člana, primjenjuju se odredbe st. od (3) do (6) ovog člana.

(3) Prilikom utvrđivanja da li se transakcijska vrijednost može prihvatiti prema stavu (1) ovog člana, činjenica da su kupac i prodavac povezani sama po sebi ne predstavlja dovoljan razlog da se transakcijska vrijednost smatra neprihvatljivom. U takvom slučaju treba ispitati okolnosti pod kojima je izvršena prodaja, a transakcijska vrijednost prihvata se pod uslovom da ta povezanost nije uticala na cijenu. Ako na osnovu podataka dobijenih od deklaranta ili na osnovu drugih podataka carinski organ ima razloge da smatra da je ta povezanost uticala na cijenu, o tim razlozima obavještava deklaranta i daje mu razuman rok za odgovor. Na zahtjev deklaranta, carinski organ o razlozima i o roku za odgovor obavještava deklaranta i u pisanoj formi.

(4) Prilikom kupoprodaje između povezanih lica prihvata se transakcijska vrijednost i vrijednost robe utvrđuje se u skladu sa stavom (1) ovog člana uvijek kada deklarant dokaže da je ta vrijednost približno jednaka jednoj od sljedećih vrijednosti u isto ili približno isto vrijeme:

  1. a) transakcijskoj vrijednosti istovjetne ili slične robe radi izvoza u Bosnu i Hercegovinu, prilikom prodaje između kupca i prodavca koji nisu povezani,
  2. b) carinskoj vrijednosti istovjetne ili slične robe utvrđene prema članu 38. stav (2) tačka c) ovog zakona,
  3. c) carinskoj vrijednosti istovjetne ili slične robe utvrđene prema članu 38. stav (2) tačka d) ovog zakona.

(5) Prilikom primjene provjera iz stava (4) ovog člana, dužna pažnja posvećuje se prikazanim razlikama na komercijalnom i količinskom nivou, elementima navedenim u članu 40. ovog zakona i troškovima koje snosi prodavac u kupoprodaji u kojoj prodavac i kupac nisu povezani, a kada takve troškove ne snosi prodavac prilikom kupoprodaje u kojoj su on i kupac povezani.

(6) Provjere navedene u stavu (4) ovog člana primjenjuju se na zahtjev deklaranta i to samo radi poređenja. Zamjenske vrijednosti ne mogu se utvrđivati prema stavu (4) ovog člana.

(7) Pod stvarno plaćenom cijenom ili cijenom koju treba platiti podrazumijevaju se sva plaćanja koja je izvršio ili treba da izvrši kupac prodavcu ili u korist prodavca za uvezenu robu i obuhvata sva plaćanja koja je kupac izvršio ili koja treba da izvrši, kao uslov za prodaju uvezene robe, prodavcu ili trećem licu kako bi se ispunila obaveza prodavca. Nije neophodno da oblik plaćanja bude prenos novčanih sredstava. Plaćanje se može vršiti i akreditivima i hartijama od vrijednosti ili drugim instrumentima plaćanja i može biti neposredno ili posredno.

(8) Radnje koje preduzima kupac za svoj račun, uključujući i tržišne radnje, osim onih propisanih u članu 40. ovog zakona za koje je potrebno uskladiti vrijednost, ne smatraju se posrednim plaćanjem prodavcu, čak i ako se mogu smatrati da su u korist prodavca ili da su preduzete u dogovoru sa prodavcem, i njihova cijena neće se dodati stvarno plaćenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti uvezene robe.

Član 38

(Istovjetna ili slična roba, jedinična cijena i obračunata vrijednost)

(1) Ako se carinska vrijednost ne može utvrditi u skladu sa članom 37. ovog zakona, ona se utvrđuje drugim metodama iz stava (2) ovog člana i to po sljedećem redoslijedu, tač. a), b), c) i d) iz stava (2) ovog člana sve dok se ne dođe do prve tačke (metode) prema kojoj se ona može utvrditi, s tim da se redoslijed primjene tač. c) i d) može zamijeniti na zahtjev deklaranta. Samo onda kada se carinska vrijednost robe ne može utvrditi prema metodi iz određene tačke stava (2) ovog člana, mogu se primijeniti metode iz sljedeće tačke, i to po redoslijedu utvrđenom u stavu (2) ovog člana.

(2) Carinska vrijednost utvrđena u skladu sa stavom (1) ovog člana je:

  1. a) transakcijska vrijednost istovjetne robe prodate za izvoz u Bosnu i Hercegovinu i izvezene u isto ili u približno isto vrijeme kada i roba čija se vrijednost utvrđuje,
  2. b) transakcijska vrijednost slične robe prodate za izvoz u Bosnu i Hercegovinu i izvezene u isto ili u približno isto vrijeme kada i roba čija se vrijednost utvrđuje,
  3. c) vrijednost zasnovana na jediničnoj cijeni po kojoj se uvezena roba ili istovjetna ili slična uvezena roba prodaje u Bosni i Hercegovini u najvećoj ukupnoj količini licima koja nisu povezana sa prodavcima,
  4. d) obračunata vrijednost, koja se sastoji od zbira:

1) troškova ili vrijednosti materijala i proizvodnje ili druge vrste prerade primijenjene u proizvodnji uvezene robe,

2) iznosa dobiti i opštih troškova koji je jednak onom koji obično odgovara iznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe iste vrste ili kvaliteta kao što je roba čija se vrijednost utvrđuje i koju je proizveo proizvođač u državi izvoza za izvoz u Bosnu i Hercegovinu,

3) vrijednosti svih troškova iz člana 40. stav

(1) tač. e) i f) ovog zakona.

(3) Dodatni uslovi i pojedinosti za primjenu stava (2) ovog člana propisuju se propisom o sprovođenju.

Član 39

(Utvrđivanje carinske vrijednosti na drugi odgovarajući način)

(1) Ako se carinska vrijednost uvezene robe ne može utvrditi u skladu sa čl. 37. ili 38. ovog zakona, carinska vrijednost utvrđuje se na osnovu raspoloživih podataka u Bosni i Hercegovini, uz primjenu prihvatljivih metoda koje su u skladu sa principima i opštim odredbama:

  1. a) Sporazuma o primjeni člana VII Opšteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine,
  2. b) člana VII Opšteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine (GATT) i
  3. c) odredbama ove glave.

(2) Nikakva carinska vrijednost u smislu stava 1. ovog člana ne utvrđuje se prema:

  1. a) prodajnoj cijeni u Bosni i Hercegovini robe proizvedene u Bosni i Hercegovini,
  2. b) sistemu koji omogućava da se u carinske svrhe prihvati viša od dvije moguće vrijednosti,
  3. c) cijeni robe na domaćem tržištu države izvoznice,
  4. d) troškovima proizvodnje, osim obračunate vrijednosti koja se utvrđuje za istovjetnu ili sličnu robu u skladu sa članom 38. stav (2) tačka d) ovog zakona,
  5. e) cijeni robe namijenjene izvozu u drugu državu, a ne u Bosnu i Hercegovinu,
  6. f) minimalnim carinskim vrijednostima,
  7. g) proizvoljnim ili nepostojećim vrijednostima.

Član 40

(Troškovi i izdaci koji ulaze u carinsku vrijednost)

(1) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti u skladu sa članom 37. ovog zakona, cijeni koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za uvezenu robu, dodaju se:

  1. a) sljedeće stavke, do iznosa koji snosi kupac, a koje nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za robu:

1) provizije i naknade posredovanja, osim provizije pri kupovini,

2) troškovi ambalaže koja se, za carinske svrhe, smatra jedinstvenim dijelom predmetne robe,

3) troškovi pakovanja, bilo za rad ili za materijale,

  1. b) odgovarajući dio vrijednosti sljedećih vrsta robe i usluga koje je kupac isporučio neposredno ili posredno, bez naplate ili po sniženoj cijeni, a radi upotrebe u proizvodnji i prodaji za izvoz uvezene robe, u mjeri do koje ta vrijednost nije obuhvaćena stvarno plaćenom cijenom ili cijenom koju treba platiti:

1) materijala, komponenti, dijelova i sličnih elemenata sadržanih u uvezenoj robi,

2) alata, matrica, kalupa i sličnih predmeta korišćenih u proizvodnji uvezene robe,

3) materijala utrošenih u proizvodnji uvezene robe,

4) usluga projektovanja, razvoja, umjetničkog ili oblikovnog rada, te planova i crteža urađenih izvan Bosne i Hercegovine, a koji su neophodni za proizvodnju uvezene robe,

  1. c) naknade za korišćenje autorskih prava i licence za uvezenu robu čija se vrijednost utvrđuje, a koje kupac mora platiti, neposredno ili posredno, kao uslov za prodaju robe čija se vrijednost utvrđuje, ako te naknade nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti,
  2. d) dio iznosa ostvaren daljom prodajom, raspolaganjem ili korišćenjem uvezene robe, koji se neposredno ili posredno plaća prodavcu,
  3. e) troškovi prevoza i osiguranja uvezene robe do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine, i
  4. f) troškovi utovara, istovara i troškovi rukovanja povezani sa prevozom uvezene robe do mjesta ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine.

(2) Dodavanje na stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti vrše se u skladu sa odredbama ovog člana, isključivo na osnovu objektivnih i mjerljivih podataka.

(3) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti, u cijenu koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti ne uračunavaju se nikakvi dodaci, osim onih koji su propisani ovim članom.

(4) U smislu ove glave, pojam "provizija pri kupovini" znači naknadu koju uvoznik plaća svom zastupniku za usluge njegovog zastupanja u drugoj državi prilikom kupovine robe čija se vrijednost utvrđuje.

(5) Izuzetno od stava (1) tačka c) ovog člana, u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za uvezenu robu prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti ne uračunavaju se:

  1. a) troškovi za dobijanje prava reprodukcije (umnožavanja) robe uvezene u Bosnu i Hercegovinu,
  2. b) plaćanja koja je izvršio kupac na ime prava distribucije ili dalje prodaje uvezene robe, ako ta plaćanja nisu uslov prodaje robe za izvoz u Bosnu i Hercegovinu.

Član 41

(Troškovi i izdaci koji ne ulaze u carinsku vrijednost)

(1) Pod uslovom da su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, u carinsku vrijednost ne uračunavaju se:

  1. a) troškovi prevoza robe nakon njenog ulaska u carinsko područje Bosne i Hercegovine,
  2. b) troškovi izgradnje, montaže, sklapanja, održavanja i tehničke pomoći, nastali nakon uvoza industrijskog postrojenja, mašine ili opreme,
  3. c) troškovi na ime kamate proistekle iz finansijskog aranžmana koji je zaključio kupac u vezi sa kupovinom uvezene robe, bez obzira da li je finansiranje obezbijedio prodavac ili neko drugo lice, ako je takav finansijski aranžman sačinjen u pisanoj formi i ako kupac može, ako se zahtijeva, dokazati:

1) da je roba stvarno prodata po cijeni koja je prijavljena kao stvarno plaćena cijena ili cijena koju treba platiti,

2) da kamatna stopa ne prelazi uobičajenu visinu za takve transakcije u trenutku i u državi u kojoj je obezbijeđeno finansiranje,

  1. d) troškovi za dobijanje prava reprodukcije robe uvezene u Bosnu i Hercegovinu,
  2. e) provizije pri kupovini,
  3. f) uvozne dažbine i druge naknade koje se plaćaju u Bosni i Hercegovini pri uvozu ili prodaji robe.

(2) Prilikom utvrđivanja carinske vrijednosti uvezene robe prihvataju se ugovorena umanjenja cijene, kao i gotovinski popusti uobičajeni za istovjetnu ili sličnu uvezenu robu.

Član 42

(Carinska vrijednost nosača podataka)

Propisom o sprovođenju mogu se propisati posebna pravila za utvrđivanje carinske vrijednosti nosača podataka koji se koriste u opremi za obradu podataka i sadrže podatke ili uputstva.

Član 43

(Preračunavanje strane valute)

Kada je za utvrđivanje carinske vrijednosti neophodno da se iznos u stranoj valuti preračuna u valutu Bosne i Hercegovine, strana valuta se preračunava u valutu Bosne i Hercegovine prema važećem srednjem i dnevnom kursu koji objavljuje Centralna banka Bosne i Hercegovine.

Član 44

(Posebna pravila)

Odredbe čl. od 37. do 43. ovog zakona neće se primijeniti na utvrđivanje carinske vrijednosti robe koja je prije puštanja u slobodan promet bila predmet drugog carinski odobrenog postupanja ili upotrebe, ako je odredbama ovog zakona i propisa o sprovođenju kojima se uređuje odnosni postupak propisan drugačiji način utvrđivanja carinske vrijednosti robe koja se pušta u slobodan promet.

DIO TREĆI - ODREDBE KOJE SE PRIMJENjUJU NA ROBU UNESENU U CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE DOK JOJ SE NE ODREDI CARINSKI ODOBRENO POSTUPANjE ILI UPOTREBA

 

GLAVA I. ULAZNA SAŽETA DEKLARACIJA

Član 45

(Podnošenje ulazne sažete deklaracije)

(1) Za robu koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine podnosi se ulazna sažeta deklaracija.

(2) Odredba stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na robu koja se prevozi prevoznim sredstvom koje samo prolazi kroz teritorijalne vode ili vazdušni prostor carinskog područja Bosne i Hercegovine, bez zaustavljanja na tom području.

(3) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se ulaznoj carinskoj kancelariji. Uz odobrenje carinskog organa, ulazna sažeta deklaracija može se podnijeti drugoj carinskoj kancelariji, koja podatke sadržane u toj deklaraciji elektronskom razmjenom podataka (u daljem tekstu: elektronskim putem) odmah dostavlja ili stavlja na raspolaganje ulaznoj carinskoj kancelariji.

(4) Pod uslovom da je nadležnoj carinskoj kancelariji omogućen pristup podacima iz ulazne sažete deklaracije u kompjuterskom sistemu privrednog subjekta, ta kancelarija umjesto obaveze podnošenja uvozne prethodne deklaracije može prihvatiti podnošenje obavještenja.

(5) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se prije unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine.

(6) Uz uvažavanje posebnih okolnosti, za određene vrste prometa robe, vrste prevoza ili za određene privredne subjekte, ili ako međunarodni sporazum predviđa posebne bezbjednosne postupke, propisom o sprovođenju propisuju se:

  1. a) rokovi u kojima se, prije unošenja robe u carinsko područje Bosne i Hercegovine, podnosi ulazna sažeta deklaracija,
  2. b) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od propisanih rokova iz tačke a) ovog stava,
  3. c) uslovi pod kojima se može primijeniti izuzeće od obaveze podnošenja ulazne sažete deklaracije.

Član 46

(Sadržaj i oblik ulazne sažete deklaracije, podnosilac, izmjene i dopune)

(1) Ulazna sažeta deklaracija podnosi se elektronskim putem. Podaci iz trgovinskih, lučkih i transportnih dokumenata mogu se koristiti u svrhu podnošenja ulazne sažete deklaracije pod uslovom da sadrže sve neophodne pojedinosti.

(2) Carinski organ može, izuzetno, prihvatiti ulaznu sažetu deklaraciju u pisanoj formi, ako može primijeniti isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju ulazne sažete deklaracije podnesene elektronskim putem i ako se takvi podaci mogu razmjenjivati sa drugim carinskim kancelarijama.

(3) Ulaznu sažetu deklaraciju podnosi lice koje unosi robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili lice koje preuzme odgovornost za prevoz robe u to područje.

(4) Bez obzira na obaveze lica iz stava (3) ovog člana, umjesto tog lica, ulaznu sažetu deklaraciju može podnijeti jedno od sljedećih lica:

  1. a) lice u čije ime postupa lice iz stava (3) ovog člana,
  2. b) svako lice koje nadležnoj carinskoj kancelariji može predočiti ili obezbijediti predočenje robe,
  3. c) zastupnik jednog od lica navedenog u stavu (3) ovog člana ili lica iz tač. a) i b) ovog stava.

(5) Licu koje podnosi ulaznu sažetu deklaraciju, na njegov zahtjev, carinska kancelarija može odobriti izmjenu ili dopunu jednog ili više podataka u ulaznoj sažetoj deklaraciji, nakon njenog podnošenja. Izmjena odnosno dopuna neće biti odobrena nakon što carinska kancelarija:

  1. a) obavijesti lice koje je podnijelo ulaznu sažetu deklaraciju da namjerava da pregleda robu, ili
  2. b) utvrdi da su podaci navedeni u ulaznoj sažetoj deklaraciji netačni, ili
  3. c) odobri dalje kretanje robe.

(6) Propisom o sprovođenju propisuju se uslovi pod kojima se primjenjuju odredbe o podnošenju ulazne sažete deklaracije, forma i sadržaj ulazne sažete deklaracije koja obuhvata podatke neophodne za analizu rizika i pravilno sprovođenje carinske kontrole, prije svega u svrhu zaštite i bezbjednosti, uzimajući u obzir, gdje je to moguće, primjenjive međunarodne standarde i trgovinsku praksu.

Član 47

(Carinska deklaracija sa statusom ulazne sažete deklaracije)

(1) Ulazna carinska kancelarija može odustati od zahtjeva za podnošenje ulazne sažete deklaracije za robu za koju je, prije isteka roka iz člana 45. st. (5) i (6) ovog zakona, podnesena carinska deklaracija koja sadrži najmanje one podatke koji su potrebni za prethodnu deklaraciju. U tom slučaju, carinska deklaracija sve dok ne bude prihvaćena u skladu sa članom 75. ovog zakona ima status ulazne sažete deklaracije.

(2) Uz odobrenje carinskog organa, carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana može se podnijeti uvoznoj carinskoj kancelariji različitoj od ulazne carinske kancelarije. U tom slučaju, uvozna carinska kancelarija dužna je da sve potrebne podatke sadržane u carinskoj deklaraciji odmah elektronskim putem dostavi ili stavi na raspolaganje ulaznoj carinskoj kancelariji.

(3) Ako se carinska deklaracija iz stava (1) ovog člana podnosi na neki drugi način osim elektronskim putem, nadležna carinska kancelarija primjenjuje isti nivo carinske kontrole koja se zasniva na analizi rizika kao i u slučaju carinske deklaracije podnesene elektronskim putem.

GLAVA II. ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUČJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 48

(Carinski nadzor i kontrola)

(1) Roba koja se unosi u carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježe carinskom nadzoru od trenutka njenog unošenja i carinski organ može obaviti njenu kontrolu u skladu sa važećim propisima.

(2) Roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok je to potrebno radi utvrđivanja njenog carinskog statusa. U slučaju strane robe i ne dovodeći u pitanje primjenu člana 96. stav (1) ovog zakona, roba ostaje pod carinskim nadzorom sve dok se njen carinski status ne promijeni, odnosno sve dok se ne unese u slobodnu zonu, ponovno izveze ili uništi u skladu sa čl. 200. i 201. ovog zakona.

Član 49

(Prevoz robe od carinske linije do mjesta predočenja)

(1) Lice koje je unijelo robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine dužno je da unesenu robu odmah preveze, putem i na način koji odredi carinski organ:

  1. a) do carinske kancelarije koju odredi carinski organ ili do bilo kojeg drugog mjesta koje taj organ odredi ili odobri, ili
  2. b) u slobodnu zonu, ako se roba unosi u slobodnu zonu neposredno:

1) plovnim ili vazdušnim putem,

2) kopnom bez prolaska kroz neki drugi dio carinskog područja Bosne i Hercegovine, ako se slobodna zona nalazi uz kopnenu granicu između Bosne i Hercegovine i druge države.

(2) Lice koje preuzme odgovornost za prevoz robe nakon njenog unosa u carinsko područje Bosne i Hercegovine, između ostalog, i zbog pretovara robe, odgovorno je za ispunjenje obaveza iz stava (1) ovog člana.

(3) Roba koja se još uvijek nalazi izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine može se podvrgnuti carinskoj kontroli u skladu sa važećim propisima, kao rezultat, između ostalog, sporazuma zaključenog između Bosne i Hercegovine i druge države, i s njom se postupa na isti način kao sa robom unesenom u carinsko područje Bosne i Hercegovine.

(4) Odredba stava (1) tačka a) ovog člana ne isključuje primjenu propisa iz područja putničkog, pograničnog, poštanskog ili saobraćaja od neznatnog ekonomskog značaja, ako se primjenom tih propisa ne ugrožava mogućnost carinskog nadzora i kontrole.

(5) Odredbe st. od (1) do (4) ovog člana, odredbe čl. od 45. do 47. i čl. od 50. do 64. ovog zakona ne primjenjuju se na robu koja je privremeno napustila carinsko područje Bosne i Hercegovine krećući se plovnim ili vazdušnim putem između dvije tačke tog područja pod uslovom da se prevoz obavlja direktno u redovnom linijskom vazdušnom ili brodskom saobraćaju bez zaustavljanja izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine.

(6) Odredbe stava (1) ovog člana ne primjenjuje se na robu koja se nalazi na plovnom objektu ili u vazduhoplovu koji prelazi teritorijalne vode ili vazdušni prostor Bosne i Hercegovine, a kojem kao od

Posted by Admin in BiH-Privredno pravo on March 24 2024 at 01:18 PM  ·  Public    cloud_download 0    remove_red_eye 124
This document has been released into the public domain.
Comments (0)
No login
Login or register to post your comment